Plan korištenja javnih površina u povijesnoj jezgri pobudio je zanimanje i javnosti, i ugostitelja. Njime se predviđa uniformiranje gastro-informatora koji više neće smjeti svoju djelatnost obavljati po Stradunu nego za pultom, a predviđene su i kazne za postavljanje stolova i stolica ispred ugostiteljskih objekata za koje ne postoji dozvola. Koje su to dobre vijesti za građane Grada Dubrovnika?

- Jedina stvar u kojoj se i oporba i vlast u posljednjih 20 godina slažu jest činjenica kako je Grad pretrpan, no nikada nije bilo dovoljno hrabrosti, volje ili želje kako bi se uistinu uhvatilo u koštac s tim problemom. To smo mi uradili te uvodimo Pravilnik koji još uvijek nije viđen u Hrvatskoj, ali jest u nekim poznatim europskim turističkim destinacijama s kojima se volimo uspoređivati kao što su Firenza, Salzburg, Bad Homburg. U tim gradovima je zastupljen jedan dio promjena koje se predviđaju za Dubrovnik, a mi ćemo biti prvi koji ćemo ih sve uvesti odjednom.

Na ovom se projektu radilo cijelu zimu, pregovaralo se s čelnim ljudima svih uslužnih skupina i djelatnosti te smo donijeli neko zajedničko rješenje. Svaka promjena je bolna i naravno kako je sada teško nekome tko je, slikovito rečeno, imao dozvolu za 10 stolova, a on je dodatne stavljao 'na crno', dakle nelegalno. No, sada je s tom praksom gotovo. Nitko nije izgubio ništa što nije imao prošle godine i što mu je dozvolom osigurano. Nijedan stol ni stolica neće biti dignuti, a ako su predviđeni ugovorom. Legalizirat ćemo sve što se može legalizirati, ali sve preko toga neće biti moguće.

Vi ste, dakle, poslušali zahtjeve građana koji se već godinama žale na pretrpanost Grada, no što je s dubrovačkim ugostiteljima? Na vašem sastanku s Cehom ugostitelja vidjeli smo kako oni ipak nisu zadovoljni navedenim promjenama.

- Ne bih baš rekao kako nisu zadovoljni. Naime, preko 90 posto njih je odmah prihvatilo promjene, od predsjednika Ceha ugostitelja pa nadalje. Bilo je pojedinaca koji su se bunili te onih koji su postavljali pitanja i koji nisu bili dovoljno informirani. Naravno kako je teško kad 10 godina imaš 20 stolova, od čega za pola njih nemaš dozvolu, i to ti sada netko oduzima. No, oni su do sada oštećivali gradski proračun jer nisu plaćali korištenje javne površine na koju su ilegalno postavili stolove za koje nemaju dozvolu, ali i građane kojima su te ulice bile neprohodne. Sada toga više neće biti, no ne idemo 'striktno Linićevski', nego ćemo uvesti 15 dana prilagodbe, do 1. svibnja. Nakon toga, nogometnim riječnikom rečeno, nakon dva žuta kartona slijedi crveni. Dakle, nakon dvije novčane kazne, uslijedit će uklanjanje stolova i stolica na 15 dana, ali dojma sam kako takve mjere neće biti potrebne.

Prijatelji smo ugostitelja i s njima želimo razviti maksimalnu suradnju. No, također smatram kako je neprimjereno da turist dođe na Pile, gdje ga odmah dočekaju s kajacima i veslima, nakon toga i svirač na gitari koji pojača ton na najjače, a turist još nije ni došao do Straduna. Potom mu se na Stradunu s jedne strane deru s megafonima, s druge ga 'ubacivači' povlače za rukav i baš kad pomisli da je agonija gotova, na Pločama gleda kako izbjeći karić. Upravo zato uvodimo uniformiranost po pitanju svih navedenih skupina koji će stajati za pultovima i kojima će turist pristupiti ukoliko ga nešto zanima. Gastro-infromatori će imati svoje pultove na kraju sporednih ulica od Straduna i s lijeve, i s desne strane, a osim toga, po jedan gastro-informator će smjeti stajati ispred ugostiteljskog objekta za koji radi i informirati goste. 

Pojedini se ugostitelji bune upravo zbog tih pultova koji će biti postavljeni na dnu ulica jer će za njima moći stajati gastro-informator samo jednog objekta koji se nalazi u ulici, što smatraju diskriminirajućim. Pultovi će se dodjeljivati po principu licitacije tako da se pojedinci boje kako će se još više otvoriti vrata velikim ugostiteljima, dok će se oni manji 'utopiti' u konkurenciji. Ima li mjesta za strah?

- Postavlja se pitanje tko su tu mali, a tko veliki ugostitelji. Naime, svi ti veliki ugostitelji koji su bliže Stradunu plaćaju i veće cijene najma prostora. Tako da i oni mogu reći kako oni koji su udaljeniji od Straduna imaju više novca jer manje plaćaju najam, a sigurno ostvaruju popunjenost, a time i dobit.

Vidjet ćemo kako će se stvari razvijati po tom pitanju. Pravilnik nije nešto što nije podložno promjenama. Nakon završetka natječaja, ponovno ćemo sazvati sastanak sa svim ugostiteljima koji nisu prošli na istom, te vidjeti sve mjere i načine kako im pomoći. Cilj nam je razviti maksimalno zadovoljstvo, ali nered se više neće tolerirati. Pod neredom ne mislim na situaciju u kojoj će doći društvo u neki restoran i prijeći označenu javnu površinu za 20-ak centimetara, nego pričam o postavljanju novih stolova.

DO SLJEDEĆE SEZONE NAPRAVIT ĆEMO NOVU PRETOVARNU ZONU

Kakav je odaziv na natječajima?

-Natječaji su u tijeku i vlada velika pomama. Oni traju do 31. ožujka, nakon čega ćemo vidjeti koliko se ljudi javilo i koje su ulice zauzete. Sudeći po dosadašnjoj situaciji, sve ulice bi trebale dobiti pultove, a svi pultovi svoje vlasnike.

To se naravno odnosi na gastro-informatore, dok će informatori sportsko-rekreativnih sadržaja imati svoja tri pulta, na Pilama, Pločama i Buži. Vlasnici suvenira i ateljea će imati štafelaje koji će biti postavljeni iza pultova za kojima će biti gastro-informatori.

Pojedini su se ugostitelji također bunili jer prema novim pravilima gastro-informatori više neće smjeti djelovati po Stradunu, no isto je omogućeno hostesama raznih noćnih klubova. Kako ćete riješiti taj problem?

- I vlasnici noćnih klubova će također morati biti uključeni u cijelu priču tako da ćemo i za njih morati osmisliti neko rješenje. O tome još uvijek pregovaramo, ali to ne ovisi samo o meni nego i o Povjerenstvu, no svakako sam uvažio primjedbe ugostitelja.

Tako sam danas uputio Povjerenstvu prijedlog prema kojem će do 21 sat za pultovima na Pilama, Pločama i Buži biti sportsko-rekreacijski informatori, a nakon 21 sat hostese. Na taj način jedni drugima neće biti konkurencija po pitanju natječaja za pultove, pultovi će biti maksimalno iskorišteni, a s druge strane će biti zadovoljni i jedni i drugi. Ukoliko smo svima zabranili šetnju, tada bi to trebalo vrijediti i za hostese.

Kakva je situacija s karićarima?

- Što se karićara tiče, do sada je vozio tko god je htio. No, otkad su najavljene ove promjene, veliki broj njih se javio u Grad Dubrovnik jer žele dobiti dozvolu. Međutim, situacija je takva da sada nikome od njih ne može biti izdata dozvola jer je postojeća koncesija u tijeku. Na jesen kreće natječaj u kojem ćemo ograničiti broj koncesionara. Želimo i tu uslugu dovesti na zadovoljavajući nivo.

Novost je i to kako će do početka sljedeće sezone biti napravljena nova pretovarna zona koja će biti neusporediva sa sadašnjom. Naime, na tom području će biti urađen park u koji se neće moći ući automobilima, ni kamionima. Cijeli taj dio će biti prometno dosta sigurniji, što je posebno važno kada se povećava promet u tijeku turističke sezone kao i prolazak turističkih autobusa. Kamioni će dolaziti na područje gdje se sada nalazi autobusna stanica, a nju ćemo malo pomaknuti. Osim toga, Sanitat će kupiti četiri karića koji će biti na raspolaganju koncesionaru. Znači, budući koncesionar će imati dobar status, ali će isto tako poput dobrog gospodara morati biti na usluzi svim stanovnicima stare gradske jezgre koji se nalaze u podređenom položaju u odnosu na sve ostale koji žive u drugim dijelovima grada.

Koje se novosti uvode za ulične zabavljače u Gradu?

- Oni su svakako atrakcija Grada. Njima ne želimo ništa naplaćivati, ali će se trebati pridržavati mjesta za koje budu tražili suglasnost. 

DOGODINE SLIČNE MJERE UVODIMO I U UVALU LAPAD

Pojedini građani su se žalili na to kako reda nema ni u Uvali Lapad gdje jedan vlasnik ima po dva, tri štanda te kako jedni drugima kradu goste. Možemo li slične mjere očekivati i izvan povijesne jezgre u neko dogledno vrijeme?

- Gradska jezgra je mjesto na kojem turisti dobivaju prvu sliku o Dubrovniku. I meni osobno bi predstavljalo prevelik kolač da sam se prihvatio posla na razini cijelog grada. Međutim, sljedeće godine će se slične mjere uvesti i na područje Uvale Lapad. Osim toga, u povijesnoj jezgri će biti zabranjeno prolaziti ulicama konzumirajući alkoholna pića jer, osim što je  neprimjereno, time se zakidaju i ugostiteljski objekti. Grad je ipak svojevrstan muzej i takvi prizori ipak nisu primjereni.

Hoće li se poduzimati išta po pitanju strata koje su izvješene na početku sporednih ulica u Gradu? Naime, na njima već dulje vremena stoje nazivi lokala i restorana koji su zatvoreni, dok su se u međuvremenu otvorili neki novi, a nisu navedeni na tim stratama?

- To je potrebno ažurirati, ali i pronaći adekvatno rješenje za takvo što. Ukoliko vi sada postavite nove strate s nazivima objekata, nakon nekoliko dana će one već biti stara priča jer se u Gradu svako malo nešto novo otvori tako da bi to u konačnici bilo bacanje novca. Svakako ćemo pronaći idealno rješenje i za taj problem i nakon toga krenuti na posao.

Trenutno ste u pregovorima s Biskupijom po pitanju naplate ulaza u crkve. Što ste do sada dogovorili?

- Moje je mišljenje da crkva za domaće stanovništvo treba biti slobodna i besplatna u svako doba dana. U vrijeme svete mise crkva treba biti slobodna za sve vjernike koji žele moliti i primiti sakrament pričesti. Ostali dio dana crkve bi se prema praksi Rima i Venecije trebale naplaćivati. Zar je crkva mjesto koje turistima treba služiti kao atrakcija u koje većinom ulaze s fotoaparatima, kokicama i sladoledom ili sveto mjesto gdje idemo primiti blagoslov? Katolička Italija je na najbolji način primjenila isto i na tom tragu smo imali razgovore s Biskupom.

PREDLOŽIO SAM MJERE KOJE ĆE ZAŠTITITI DUBROVAČKE TURISTIČKE VODIČE

Dubrovnik je prvi hrvatski grad koji uvodi ovakva pravila. Smatrate li kako će njegovim stopama krenuti i ostali gradovi u Hrvatskoj?

- Mogu reći kako imamo veliki broj poziva iz ostalih gradova u Hrvatskoj. Tako su nas nekoliko puta zvali iz Zadra, prvenstveno predsjednik tamošnjeg Ceha ugostitelja jer je kod njih također situacija poprilično uzela maha te imaju preko 2.500 stolova. Dubrovnik im naime služi kao primjer dobre prakse i izrazili su želju da Pravilnik primjene i u svom gradu. Zvali su nas i iz Istre tako da sam mišljenja kako se ipak stvara jedna pozitivna slika, još neviđena na ovim prostorima. Međutim, nema nikakvog razloga da ne zaživi. Imat ćemo četiri komunalna redara koji će raditi tijekom cijelog dana na području stare gradske jezgre, a nadam se kako nećemo doći u poziciju da ćemo bilo kome morati oduzimati javnu površinu.

Najavili ste i novosti koje se tiču turističkih vodiča. Slažu li se oni s uvođenjem novih pravila?

- Što se tiče vodiča, za njih se neće promijeniti ništa po pitanju financija. Dakle, oni neće imati ni kunu više izdataka nego do sada, ali će morati imati slušalice koje će ići na teret agencija. Naime, nitko od vodiča neće smjeti ući u muzeje ni u crkve bez slušalica, a ulazak u ove objekte je nužan ukoliko se žele baviti tom djelatnošću. Ova pravila bi se trebala uvesti do 2015. godine.

Dubrovački su se vodiči na neki način našli u nezavidnoj poziciji nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Tako veliki broj turista koji dođu u Grad sa sobom povedu i svog vodiča. Predložio sam uvođenje pravila prema kojem bi na području Dubrovnika mogli raditi samo oni koji imaju licencu za Dubrovačko-neretvansku županiju. Ukoliko oni iznjedre neko rješenje u koje bi se Grad Dubrovnik mogao lako uključiti, mi ćemo to uraditi drage volje.

Možete li reći nešto o uvođenju dubrovačke kartice, projektu kojeg je čak i oporba pohvalila?

- Potaknuti uspjehom Dubrovnik carda za turiste, došli smo na ideju uvođenja dubrovačke kartice. Ne radi se o bankovnoj kartici, nego o kartici Grada Dubrovnika koja vrijedi samo za domaće stanovništvo. Ona košta 80 kuna za sve zaposlene stanovnike i 20 kuna mjesečno za socijalne skupine, a u to je uključen popust od 50 posto na usluge taksi prijevoza, ali i popusti koje će građani moći iskoristiti i u pojedinim trgovačkim lancima, ugostiteljskim objektima, frizerskim salonima, fitness centrima, muzejima. Očekujemo veliku zainteresiranost građana.

Pored svih već spomenutih projekata, obnašate dužnost predsjednika dubrovačkog HSS-a. Stižete li brinuti i o stranci?

- Situacija u stranci nikad nije bila bolja i svaki dan nam se pridružuju novi članovi. Ponosan sam jer 70 posto stranke čine mladi ljudi, dok se 30 posto odnosi na starije, iskusne HSS-ovce koji mlađe članove uče kako HSS ne predstavlja tri slova na političkoj sceni. To je svjetonazor koji narod čuva već više od stoljeća. HSS puno bolje stoji na dubrovačkoj, nego na nacionalnoj razini, premda se radi o Gradu u kojem ljudi poprilično dobro žive i teško je privući članstvo jer maltene ovdje ni nema sela u pravom smislu te riječi. To iznenađuje jer je za očekivati kako će kontinentalni HSS biti dosta jači, a prema svim istraživanjima, mi kotiramo jako visoko.

Razlog je vjerojatno i to što HSS ne srlja više u različite koalicije. Uspostavili smo ju s HNS-om i smatram kako imamo odličnu suradnju. Također bih napomenuo kako imam odličan odnos s predsjednikom HSS-a gospodinom Brankom Hrgom koji se odazove na sve moje pozive, a isto tako mi je dao slobodne ruke što se tiče lokalnog HSS-a. Bilo bi nepošteno ne spomenuti gospodina Vidu Matića koji je bio dosadašnji predsjednik HSS Dubrovnik i podigao stranku iz pepela u teškim vremenima. Broj članova raste, a sama skupština je bila poprilično dostojanstvena. Jedina smo stranka na čije su izbore u gradu došli predstavnici svih nacionalnih stranaka što smatramo velikim uspjehom.

NIJE MI PROBLEM ZAMJERITI SE POJEDINIM SKUPINAMA KAKO BI GRAĐANIMA BILO BOLJE

Pred nama je tematska sjednica na kojoj će se raspravljati o odnosu grada i DPDS-a. Možete li reći nešto na tu temu?

- Dakle, dubrovački HSS dijeli mišljenje s HNS-om i gradonačelnikom. Smatramo kako na zidinama treba biti postavljena samo jedna zastava, ili zastava Dubrovnika, ili Hrvatske, a ne zastave različitih društava, udruga i slično. Dajemo punu podršku gradonačelniku po tom pitanju i ja sam mu svakako glavni saveznik u borbi da vratimo zidine Gradu, odnosno građanima, jer one pripadaju upravo njima. Sve ono što su turisti u Dubrovniku do danas dobivali maltene besplatno više neće biti praksa. Te ćemo im usluge naplaćivati kako bismo taj novac dali građanima u vidu izgradnje vrtića ili omogućavanju stipendija i subvencija.

Trebaju li zidine biti besplatne za građane?

- Apsolutno! Naši ljudi definitivno trebaju besplatno ići na zidine. Međutim, svaka mjera koja se odnosi na naplatu turistima automatski predstavlja povoljnu situaciju za građane jer će taj novac na kraju biti utrošen kroz brojne projekte na dobrobit građana. Nijedna bitka nije laka, ali nadamo se konačnoj pobjedi.

Mislim kako nema mjesta napadanju gradonačelnika zbog komercijalizacije zidina jer svaki restoran ili prodaja suvenira na zidinama sama po sebi jest komercijalizacija. Postoji li veća komercijalizacija od same naplate zidina, pogotovo građanima?

Kako komentirate činjenicu kako ulaz na Sokol-kulu i građani i turisti moraju plaćati po istoj cijeni, i to u iznosu od 40 kuna?

- Smatram kako bi sve čime trenutno upravlja DPDS trebalo biti besplatno za građane, a da se pošteno naplati turistima jer oni u našem Gradu zbilja imaju što za vidjeti. Ulaz u neke noćne klubove po Europi se naplaćuje više no što se do sada uplaćivao onaj na zidine, a naše zidine ipak vrijede puno više.

Koja je generalna vizija vaše funkcije zamjenika gradonačenika?

- Mandat želim završiti sa konkretnim projektima. Navikao sam na red, rad i disciplinu jer sam radio u sustavu gdje su otpadali oni koji se takvih mjera nisu pridržavali. Gradonačelnik mi je povjerio resore za koje sam zadužen i imam apsolutnu slobodnu. Nije mi se problem zamjeriti pojedinim skupinama kako bi grad bio uspješniji, a građani živjeli bolje. Mi smo tu da služimo narodu, a ne da vladamo. Moja vizija je uređen grad u kojem svi njegovi stanovnici žive dostojanstveno. Grad u kojem djeca imaju igrališta u svim kvartovima i siguran upis u vrtić, studenti subvencije i potpore , mladi osiguran posao, a umirovljenici mirovine koje im nude ugodnu starost. Grad u kojem su napravljene ceste i trgovi, uređene šetnice i parkovi. Grad koji ima mali prirez i nisku cijenu prijevoznih karata prema drugim destinacijama. Grad u kojem se ne smanjuju plaće kao trenutno u Zagrebu od 4 do 15 posto. Grad u kojem neće biti udruga ni zadruga koje će u svom imenu imati riječ prijatelj, a odnositi se maćehinski prema gradu. Jednostavno, živjeti bajku zvanu Dubrovnik.