Kao ministar je 'uletio' u koronu na samom početku svoga mandata, zapravo nije dobio ni mjesec dana za upoznavanje sa situacijom. Beroš je zbog pandemije u pogonu svakodnevno 24 sata, a kao da mu to nije bilo dovoljno, nositelj je HDZ-ove izborne liste za X. izbornu jedinicu zbog čega je više puta posjetio Dubrovnik. Beroš se za Dubrovački dnevnik osvrnuo na aktualna pitanja o virusu, problemima u zdravstvu, turizmu i politici.

Trebamo li se zabrinuti zbog povećanog broja zaraženih koronavirusom?

- Povećani broj pozitivnih građana je uglavnom koncentriran na dvije lokacije - u Đakovu i Zagrebu. Onaj u Slavoniji vezan je uz dolazak osoba u samostan koje su boravile na Kosovu i tamo se zarazile, a zagrebačko je žarište locirano među mlađima koji su boravili u noćnim klubovima. Ostali su kontakti zaraženih i uglavnom naši epidemiolozi imaju uvid u kretanje virusa među tim grupama. Nema potrebe za velikom zabrinutosti, ali itekako ima potrebe za oprezom svih nas, jer to je samo još jedan dokaz da je virus još uvijek tu te da i najmanje opuštanje stvara prilike za njegovo širenje među ljudima.

Je li riječ o drugom valu ili je zapravo virus cijelo vrijeme cirkulirao?

- Riječ je o virusu koji nije potpuno nestao. Kod nas je u Hrvatskoj jedno vrijeme bila izrazito povoljna situacija jer smo samodisciplinom spriječili tzv. lokalnu transmisiju, dakle prijenos virusa među stanovništvom. Popuštanje mjera, a dobrim dijelom i malo veće opuštanje, od onoga kakvo bismo trebali imati dokle god vreba opasnost od zaraze, donijelo je opet povećanje broja pozitivnih na virus. Ono što je u svemu dobra činjenica jest da najveći broj zaraženih osoba nema simptome ili ima vrlo blage. Tek manji broj je hospitaliziran.

Ljudi su se opustili, putovali, družili se, turizam blago pokrenuo što je u konačnici rezultiralo većim brojem zaraženih. Je li vas ovo iznenadilo?

- Cijelo vrijeme suprotstavljanja zarazi koronavirusom naši su stručnjaci i Stožer vagali mjere koje smo poduzimali između zaštite života i zdravlja ljudi i potrebe za odvijanjem radnih i životnih aktivnosti. Tako smo i u vrlo povoljnoj epidemiološkoj situaciji popuštali mjere, otvarali granice za dolazak turista. Život mora ići dalje, ljudi moraju raditi i ostvarivati prihode za život. Država je osigurala plaće za tri mjeseca za više od 600 tisuća ljudi u zemlji, ali ni državni proračun nije vreća bez dna. Turizam je naša vrlo važna gospodarska grana, posebno za ljude u priobalju I otocima. Ugodno me iznenadilo da među turistima gotovo da i nema zaraženih, ali ova situacija s osobama koje su donijele virus iz inozemstva i prenijele ga svojim kontaktima tjera nas sve na dodatni oprez.

Trenutačni slučajevi su većinom uvezeni izvana. Kakve posljedice na turizam možemo očekivati? Evo primjerice ovaj slučaj u Zadru je vrhunska antireklama.

- Zadar je posebna priča. Dobra ideja, humanitarni karakter priredbe i želja da se na početku turističke sezone promoviraju ljepote našeg Jadrana i Zadra, zbog prevelike opuštenosti na tom događaju i olakog shvaćanja realne opasnosti od zaraze ako se ne poštuju mjere distanciranja rezultirao je zarazom među sportašima i gledateljima. Svi oni koji se upuštaju u organizaciju takvih i sličnih događaja gdje se očekuje veći broj sudionika moraju se pridržavati propisanih mjera - od higijenskih do fizičkog distanciranja, te zaštite maskama ako se radi o zatvorenim prostorima, jer samo tako možemo spriječiti prijenos virusa među ljudima. Najveći broj građana pridržava se mjera, ali u medijima bilježimo samo one koji rezultiraju zarazom. Moramo imati na umu da su lokalni epidemiolozi zabilježili svega 6 slučajeva zaraze kao posljedicu teniskog turnira pa mogu pohvaliti njihov rad i brze reakcije kojima su spriječili veće širenje i iznimno brzo doveli sve pod kontrolu.

Je li lakša borba s koronavirusom ili pak ona u političkoj areni? Taman ste se zagrijali obilazeći X. izbornu jedinicu.

- Najteže je što se politička kampanja vodi usporedno s borbom protiv koronavirusa. Vjerujem da ćemo obje uspješno privesti kraju. U kampanji obilazim Desetu izbornu jedinicu, susrećem se s građanima, upoznajem ih s rezultatima naše Vlade i programom stranke. Istodobno obavljam i sve radne dužnosti ministra zdravstva. Kao liječnik i neurokirurg naučio sam na duge radne dane i prilagođavanje situacijama tako da, unatoč žestokom suncu i vrućinama, stižem voziti taj zdravstveno-politički parallel-slalom.

Obišli ste Dubrovačko-neretvansku županiju, boravili u Dubrovniku. Grad je poprilično pust što je jako neobično za ovo doba godine. Sigurno ste razgovarali s građanima. Što su vam oni rekli?

- Susretao sam se tijekom boravka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji s građanima, prošetao Dubrovnikom. Istina, čudno je vidjeti grad u ovo doba godine bez gužvi, ali to je posljedica stanja u kojem se nalazimo. Istra, Sjeverni i srednji Jadran bilježe dolaske gostiju jer su to uglavnom europske autodestinacije. Za Dubrovnik je od presudne važnosti uspostavljanje zračnog prometa. To ide sporije od cestovnog, ali vjerujem da će i avioni sve više letjeti prema jugu zemlje. Ljudi razumiju situaciju, ali im je to mala utjeha jer trpi gospodarstvo. Smanjeni su prihodi svima i zato ćemo kao Vlada i dalje nastojati pomagati svima onima koje je epidemija gospodarski ugrozila.

Da nije izbila epidemija čime biste se najviše pozabavili kao ministar u svome resoru?

- Svime onime što je u nadležnosti ministra zdravstva. Smanjivali bismo liste čekanja, povećavali učinkovitost našeg sustava praćenjem rezultata ishoda liječenja i svim drugim mjerama kojima bismo zdravstvene usluge približili pacijentima. Znam da vas najviše zanima što bih kao ministar činio za bolju zdravstvenu zaštitu u Dalmaciji, na otocima. Kad sam krajem siječnja preuzeo dužnost ministra zdravstva jedna od prvih želja mi je bila uspostava helikopterske hitne medicinske službe koja bi trebala osigurati pacijentima bržu dostupnost liječničke intervencije unutar tzv. zlatnog sata u cijeloj zemlji. Posebno je to važno za stanovnike naših jadranskih otoka i priobalja. Epidemija je samo odgodila ostvarenje tog plana. Vjerujem da ću biti u prigodi to napraviti.

Psiholozi savjetuju doziranje informacijama vezanim za koronavirus zbog očuvanja psihičkog zdravlja. Vi ste zbog posla tomu svakodnevno izloženi što je zasigurno stresno. Kako se otpuštate i odmarate, što vam je ispušni ventil?

- Dok nije bilo epidemije i političkih aktivnosti najbolje sam se opuštao u krugu obitelji i prijatelja. Nažalost, sada je sve manje vremena za to. Vjerujem da ću moći ovog ljeta barem nakratko otići u moju rodnu Jelsu napuniti baterije za daljnje aktivnosti.

U Zagreb ste došli sa 17 godina, a porijeklom ste Dalmatinac. Što vam najviše nedostaje iz rodnog kraja?

- Možete otići gdje god, ali svoj rodni kraj, mirise mora i Mediterana nosite uvijek sa sobom. Životni put me odveo kao liječnika i sada ministra u glavni grad Hrvatske, ali ja sam u duši i dalje Dalmatinac, a u srcu Hajdukovac.

Bili ste jako dobar student na fakultetu, mnogi vas hvale kao liječnika, a evo sad ste 'zablistali' kao ministar u ovoj kriznoj situaciji s koronavirusom. Jako vam je važna izvrsnost u svemu što radite?

- Bio sam odličan student, želio sam biti takav i liječnik. O tome kakav sam mogu suditi moji mentori, kolegice i kolege liječnici i pacijenti. Želim sve što radim napraviti najbolje što se može. Ponekad to uzme više energije nego što očekujem, ali nije mi žao. Ako prihvatite neku dužnost ili obvezu onda joj se morate i posvetiti u potpunosti. Ja to radim.

Spekuliralo se kako bi mogli iduće godine biti kandidat za gradonačelnika Zagreba. Možete li se zamisliti na toj poziciji?

- U politici kao i u životu, nema preskakanja. Korak po korak. Sada su pred nama parlamentarni izbori. Vjerujem da će naša stranka, kao najbrojnija i najdugovječnija na čelu moderne hrvatske države dobiti povjerenje građana da i u sljedeće 4 godine vodimo državnu politiku i zemlju. Sve ostalo slijedi iza toga.