Obnašao je funkciju zamjenika gradonačelnika u prošlom sazivu, a i sada je dio vladajuće koalicije. Njegova Dubrovačka stranka osvojila je, nakon HDZ-a, najveći broj mandata u Gradskom vijeću, a u posljednje ga se vrijeme često spominje u kontekstu novog čelnika Luke Dubrovnik. Političar poznat po svojim energičnim stavovima i zanimljivim izjavama, za Dubrovački dnevnik otkriva vidi li se na poziciji direktora Luke, kako je zadovoljan političkim prilikama u Gradu, tko su 'klimači', tko 'destruktivci', zašto je gradonačelnik Mato Franković uz njega siguran kao 'novac u švicarskoj banci' i zbog čega mu je 'srce veliko kao autobus'. 

Razgovarala: Ivona Butjer

U posljednje vrijeme vas se najčešće spominje u kontekstu novog direktora Luke Dubrovnik. Vidite li se na toj poziciji?

-Mlad sam čovjek koji ima ambicije i to je sasvim normalno. Bilo bi čudno da je drugačije. Nakon što sam u roku završio Ekonomski fakultet u Zagrebu, bio sam godinu dana zaposlen u Ministarstvu vanjskih poslova, potom i u najvećoj hrvatskoj kompaniji Agrokor gdje sam sedam godina radio na vodećim pozicijama. Nakon toga sam četiri godine obnašao dužnost zamjenika gradonačelnika. Mislim kako moj životopis dokazuje kako mogu odgovoriti izazovima gotovo svih funkcija. Što će biti u narednom periodu ćemo vidjeti, sukladno tome što odluče Skupština i Nadzorni odbor. S njihovom odlukom ću svakako biti suglasan jer mi nije problem raditi, uvjetno rečeno, manje značajne, ali i one značajnije funkcije. Za sve sam jednako spreman. 

Aktualni direktor Luke Dubrovnik Božidar Memed je dosta oštro komentirao pitanje Marine Frape tijekom svog mandata. Kako gledate na taj projekt?

-Sigurno bi bilo bolje kad bi svi projekti koji se vezuju uz more pripali Luci Dubrovnik, zajedno s Gradom Dubrovnikom, a isto mislim i za samu marinu. S obzirom na to kako taj projekt nije dobila Luka, mislim kako bi bilo dobro kad bi, uz što manje pompe, navedeno izraslo u nešto dobro. Svađe nikada nisu dobrodošle pa bih na toj razini svakako pokušao s njima imati dobru suradnju. Što se tiče terminala u Gružu, drago mi je što je raskinut ugovor s francusko-turskim konzorcijem i što ćemo čekati u niskom startu razvoj događaja u budućnosti. Nadam se kako će Luka, uz potporu Grada, biti nositelj tog projekta u budućnosti.

ODLUKA OD REDUCIRANJU BROJA 'KRUZERAŠA' JE PAMETNA

Možete li kao aktualni zamjenik direktora Luke generalno kazati u kojem smjeru bi Luka Dubrovnik trebala ići?

-Luka se razvija dobro. Mogu je čak usporediti sa zračnom lukom, recimo. Možda bih ovime mogao napraviti medvjeđu uslugu samome sebi u budućnosti, ali u tom kontekstu samo trebate biti dobar koordinator i sve to dobro voditi jer turisti vam dolaze sami. Kako zračna luka živi od aviona i svih onih koji dolaze, tako i Luka živi od recimo kruzera i onih koji u nju pristaju. Ako ste dobar domaćin, onda možete puno toga postići. U Luci prije svega treba raditi na međuljudskim odnosima. Tu rade vrijedni ljudi s preko 20, 30 ili 40 godina staža. To su ljudi koji su dobar dio svog života ostavili u Luci i njima treba odati poštovanje. To iz pozicije zamjenika direktora pokušavam iz dana u dan. 

Spomenuli ste upravo kako Luka, između ostalog, živi i od kruzera. Kako komentirate novu politiku nove gradske uprave o reduciranju broja kruzerskih gostiju koji bi došli u Dubrovnik?

-Mislim kako je to dobra odluka. Ne govori se tu o ukidanju dolazaka kruzera nego o tome da oni, što je to više moguće, dolaze u Dubrovnik u različitim vremenskim periodima. S tim sam apsolutno suglasan. Svi mi u Dubrovniku živimo od turizma, na ovaj ili onaj način. Na početku je gradska uprava bila krivo shvaćena i spočitavali su im kako žele otjerati goste, no pojasnili su u više navrata kako to nije baš tako. 

Bivši gradonačelnik Andro Vlahušić je upozoravao kako je Grad Dubrovnik, nakon preuzimanja dionica Luke Dubrovnik, preuzeo i obvezu od 137 milijuna kuna ulaganja. Može li to Grad ispuniti? 

-Naravno kako može. Ako postoji volja da se nešto napravi, onda će se to i napraviti. 

Biste li komentirali nedavnu ostavku kapetana Pera Kulaša?

-Vjerojatno čovjek ima puno obveza. U njegovim daljnjih angažmanima mu želim puno sreće. Netko će doći na navedenu funkciju i ne treba oko cijele priče stvarati problem. 

NE 'PATIM' OD 13. RUKE U VIJEĆU, S VIĆANOM SAM U KOREKTNIM ODNOSIMA

Idemo malo na politiku. Prije nekih 10 mjeseci je potpisana koalicija između HDZ-a, DUSTRA-e i DDS-a. Koliko ste zadovoljni suradnjom?

-Mogu reći kako sam izuzetno zadovoljan suradnjom, a glavni i odgovorni za to je gradonačelnik Mato Franković s kojim smo, ono što smo se i na samom početku dogovorili, i ispunili. Da njega tu nema, nisam siguran koliko bi glatko išla komunikacija s nekim drugim akterima. On radi nešto drugo, što HDZ prije nije radio. Naime, HDZ je prije doslovno jeo koalicijske partnere i mislili su možda tada kako rade dobru stvar, ali nažalost na narednim izborima se to pokazalo lošom praksom. On radi puno mudrije i na ovakav način sigurno krči sebi put i ka narednom mandatu, ako se i dalje bude tako odnosio prema koalicijskom partneru, a tu prije svega govorim o DUSTRA-i. Kako je s drugima, niti pitam, niti me to zanima.

Zašto se išlo u tako, uvjetno rečeno, veliku koaliciju? HDZ-u je trebalo 13 ruka, to bi imali samo s DUSTRA-om ili samo s DDS-om. 

-Čak se išlo i na 25! Mislim kako je svatko bio pozvan i mogao je doći svatko tko je htio. Na kraju su se odazvale dvije lokalne stranke i tako je stvorena koalicija od 16 ruku, mada na sjednicama Gradskom vijeća vidimo kako se dosta odluka donese jednoglasno. Vidjet ćemo kako će biti u budućnosti. Vijeće je možda sada malo 'dosadno', na DUSTRA je svakako taj partner koji unosi mir i stabilnost i gradonačelniku i ljudima oko njega. Teško je biti gradonačelnik, a nemati svoje Vijeće. To sam okusio, ali i ovo drugo. 

Jesu li sjednice Vijeća 'dosadne' jer se odluke donose jednoglasno ili zbog nekih drugih razloga? Je li uzrok možda nedovoljno snažna opozicija koja ne uspijeva uputiti neku žešću kritiku? Ili su u Vijeću mladi, relativno neiskusniji političari od onih nešto iskusnijih poput Andra Vlahušića ili Pera Vićana? 

-Sjednice Vijeća nisu toliko burne jer gradonačelnik ima svoju većinu pa puno lakše sve prolazi nego kad je nema. Možda je ljudima koji prate sjednice prije bilo zanimljivije. Mogli bi slobodno kupiti kokice i čekati izravni prijenos umjesto da idu u kino. To sada nije tako što ne znači kako se ne donose kvalitetne odluke i kako Grad ne ide u jednom dobrom smjeru. 

Međutim, bi li vama bilo draže da je ta DUSTRA-ina ruka trinaesta jer biste možda bili u nekakvoj boljoj poziciji za određene pregovore? 

-Ne bi jer onog dana kad smo Franković i ja počeli razgovarati o možebitnoj koaliciji, nismo krenuli na način ucjena nego dogovora. Sasvim mi je svejedno je li to 13 ili 25 ruku. Ne opterećujem se ni kako će to ići do kraja mandata. 

Kažete kako ste u dobrim odnosima s Frankovićem. U kakvim ste odnosima s Perom Vićanom?

-Vrlo korektnim. Ne komuniciramo puno, ali treba znati tko je nositelj cijele koalicije. To je onaj koji ima najviše vijećnika u Vijeću, a to je HDZ. Onako kako HDZ pregovara s nama, tako vjerujem pregovara i s njim. Nema tu nekih šumova u komunikaciji. 

NE ZNAM ZAŠTO SU NEKI MISLILI KAKO IMAJU VETO NA DUSTRA-U

Dok ste bili u prošloj vladajućoj koaliciji, govorili ste kako niste u koaliciji s HNS-om nego s Androm Vlahušićem. S kim ste sada u koaliciji, s HDZ-om ili Matom Frankovićem? Ili s oboje?

-I danas ostajem pri tom stavu. Tad nisam bio u koaliciji s HNS-om nego s Androm Vlahušićem jednako kao što sam danas u velikoj mjeri u koaliciji s Matom Frankovićem prvenstveno. On mi je na neki način jamac kako će se dogovori poštovati i s moje, i s njegove strane. Ne zato što meni smeta HNS ili HDZ ili netko treći nego se na lokalnom nivou vezujem uz čovjeka, a ne političku opciju. Da sam se htio vezivati uz političke opcije, onda ne bih osnivao DUSTRA-u nego bih bio član neke nacionalne stranke što danas nije slučaj. Zato je pojedinac taj koji mi može dati neko jamstvo kako će se nešto realizirati, kako će se nešto napraviti. Jer ako ćemo gledati cijeli kolektiv, onda to u dosta slučajeva zna krenuti u krivom smjeru. 

Tijekom prošle kampanje ste ponekad možda čak i dosta emotivno govorili o svojim bivšim koalicijskim partnerima. Spominjali ste tada glinene golubove, stvara se osjećaj kako ste bili povrijeđeni nekim njihovim tadašnjim komentarima. U kakvim ste odnosima danas?

-Bivšeg gradonačelnika Vlahušića ne viđam puno i ne znam gdje je, a kad bih ga vidio naravno kako bih mu se srdačno javio. S ostalima ni tad nisam previše komunicirao, a danas pogotovo. Mi smo stranka koja se od početka nije opredijelila ni lijevo ni desno. Ne znam zbog čega je netko smatrao kako ima veto nad DUSTRA-om. Mi smo stranka koja je vrlo pošteno izašla na izbore gdje su nam svi davali minimalne šanse, no ja sam bio uvjeren u dobar rezultat koji smo na kraju i ostvarili. Ostvarili smo nešto što nitko dosad nije, dakle u dvije godine od samog osnivanja dobili smo tri vijećnika u Vijeću, a bilo je puno debitanata koji su prošli kao bosi po trnju  s osvojenih 200, 300, 400 ili 500 glasova što nije malo, ali je nedovoljno da bi dobili jednoga vijećnika. Mi smo napravili svojevrsno čudo, a čudo će se događati i u budućnosti. 

Čujete li se s Vlahušićem danas?

-Ne čujemo se, nismo u kontaktu, ne viđam ga po Gradu. Nismo ostali u lošim odnosima i nismo se posvađali. U životu se događaju razne čudne stvari tako da sam ja krenuo jednim smjerom, a on drugim. Želim mu svu sreću u životu. Protiv njega ne mogu reći niti želim niti jednu lošu riječ jer da sam imao što reći, rekao bih tada dok sam imao mandat. To bi bilo pošteno od mene. Bilo je onih koji su mu bili vrlo bliski, a koji su kasnije, kad su krenuli u nekom drugom smjeru, govorili loše. Ljudi se raziđu, ali ne mora značiti da nakon toga moraju biti u lošim odnosima. Mislim kako je Vlahušić htio sve najbolje za Grad. Nismo se uvijek u svemu slagali, ali nismo se rastali loše. 

Osim što je napustio mjesto gradonačelnika zbog zakona popularno nazvanog 'lex Vlahušić', on je izašao i iz HNS-a. Dosta se spekulira o njegovoj političkoj budućnosti, ako ona postoji.  Mladi ste, ali ste obavljali važne političke funkcije, koja je vaša procjena?

-Svatko tko se želi baviti politikom je dobrodošao. Imamo svoje političko tijelo, ne strepim od ničije kandidature, a nema ništa loše u tome da ljudi odluče sami izaći na izbore pa nek' se pokažu junaci. Hoće li se u budućnosti htjeti ponovno kandidirati ili ne, teško mi je to predvidjeti. Ne znam ni je li on osobno točno odredio što planira. 

Tijekom prošle kampanje, kad ste se kandidirali za mjesto gradonačelnika, kazali ste kako ćete mu osigurati mjesto savjetnika, ako pobijedite na izborima. Kako sada gledate na to?

-Nisam to kazao kako bih dobio neke bodove. Smatram kako Vlahušić, kad ga se stavi u neki okvir, može puno toga pozitivnog napraviti. Da sam postao gradonačelnik, sigurno bih mu to ponudio. Pošto nisam postao, nemam što ponuditi. To sam zaista mislio. Puno toga pozitivnog se u njemu može naći, jednako kao što je to i s bivšim čelnicima Grada Dubravkom Šuicom ili Vidom Bogdanovićem. 

Daleko su lokalni izbori, ali da su sutra, biste li se ponovno kandidirali za čelno mjesto Grada ili biste podržali Frankovića, ako bi se ponovno kandidirao?

-Na izborima sam pokazao svoju snagu kao kandidat i to mi je najvažnije. Sada, nakon svega toga, što se mene tiče mogu još sto puta izlaziti, ili sam ili u koaliciji. Snaga DUSTRA-e se u Dubrovniku zna. Mi možemo biti još bolji. 

NEMAM NIŠTA PROTIV KOALICIJE PRIJE IZBORA, FRANKOVIĆ JE SIGURAN K'O NOVAC U ŠVICARSKOJ BANCI 

Otvoreni ste za sve mogućnosti?

-Ne baš za sve. Ako se situacija odvija onako kako se sada odvija, onda čak postoji mogućnost i koalicije prije izbora. Nemam ništa protiv toga da zajedno idemo graditi Frankovića i za naredni mandat, ako sve bude fer i korektno kao što je to slučaj bio i dosad. Vidjet ćemo kako će se stvari odvijati, prerano je govoriti o svemu tome, ali mislim kako Franković može mirno spavati kad je DUSTRA u pitanju i u ovom trenutku ima tri ruke sigurne, a ako sve bude u redu kao što je to bilo i dosad, imat će ih i nadalje. Ako bude onakav kakav je bio i dosad, ima DUSTRA-ine ruke sigurne k'o novac u švicarskoj banci. 

Dosta pozitivno pričate o aktualnim gradonačelniku. Možete li istaknuti određene projekte koje je pokrenula ili će tek pokrenuti gradska uprava koji su prema vašem mišljenju najpozitivniji?

-Spletom okolnosti, gradonačelnik i ja smo išli u isti razred i sjedali 'klupa do klupe'. I kad smo bili na suprotnim stranama, nikada nismo prešli tu neku granicu u smislu da smo govorili jedan protiv drugoga što bi sigurno uvelike otežalo situaciju oko sklapanja same koalicije. Mogu govoriti jedino u superlativima jer smo imali dobar odnos i kad smo bili na suprotnim stranama. 

Drago mi je što idu projekti o kojima smo govorili u kampanji. Recimo, vila Čingrija ide u otkup i drago mi je što će Grad biti vlasnik te će se ista otvoriti za građane Grada. Mi kao mlada stranka smo često naglašavali problematiku škola i vrtića pa nam je svakako drago što se ide u nadogradnju 'Palčice' i O.Š. Montovjerna. To je još jedan pozitivan primjer kako se treba odnositi prema koalicijskim partnerima. Prije je HDZ te stvari samostalno sastavljao, a drugi su bili obaviješteni na Vijeću, no ti koalicijski partneri su i bili nebitni kao što su HSLS, HSS, HSP i ostali. To su doslovno 'klimači' za koje ni rodbina ne glasa tako da se od njih više nije ni moglo očekivati. DUSTRA je, s druge strane, jedna ozbiljna stranka koja samo na ovaj način može i želi funkcionirati. Drago mi je što je što će se u četverogodišnjem mandatu realizirati projekti koje je DUSTRA zagovarala i imala u svom projektu. 

Što je s komunalnim pitanjima? Obnašali ste dužnost zamjenika gradonačelnika za komunalne djelatnosti. Koliko ste zadovoljni onim što se radi? 

-Mogu reći kako se i to dobro radi. Uvijek ima novaca za redovno održavanje ulica. Vidjet ćemo hoće li biti u budućnosti nekog značajnijeg projekta vezano uz komunalnu infrastrukturu, ali najave su dobre. Ljudi rade dobar posao, ali prošlo je malo vremena kako bi se dala konačna ocjena po tom pitanju. 

Orlanda Tokić ili vi? Tko je bolji zamjenika gradonačelnika za komunalne poslove?

-Bit ću kavalir, žene imaju prednost. Tokić je stručna za posao koji radi, zasad ga dobro vodi i želim joj svu sreću. Nije lako biti zamjenik zadužen za komunalne poslove, puno je teže nego biti zadužen za kulturu. Na kraju pod 'komunalije' spada sve, pa i ono što spada pod kulturu. Recimo, kad se na Stradunu održava 'Kafeterija', opet zovu zamjenika koji je zadužen za 'komunalno' jer se recimo čuje muzika iz obližnjeg lokala pa onda morate slati komunalne redare. To je funkcija kojom se, ne svojom voljom, ponekad zamjerate ljudima što svatko želi izbjeći, ali ponekad morate obavljati i to. Tokić ima jednu lakšu situaciju u odnosu na onu koju sam ja imao jer se bavi čisto komunalnim i prometnim problemima, dok su na mene bili prebačeni i taksisti, i ugostitelji, i sve one skupine koje puno doprinose Gradu, ali donosite odluke koje se ponekad neće svidjeti baš svima i onda ste puno puta na udaru. Ta funkcija me s jedne strane puno 'istrošila' u četiri godine, ali me je i izgradila na puno razina. 

Kao bivši zamjenik gradonačelnika vjerojatno ste se imali prilike susresti s njihovim pohvalama, ali i kritikama građana. Kako komentirate navode kako se već godinama ulice 'šminkaju', a ne rješava se oborinska odvodnja?

-Da pred 500 ljudi stavite Proračun od 500 milijuna kuna i date im zadatak da predlože kako ga potrošiti, svih 500 ljudi će dati drugačiji prijedlog. Teško je reći koji je točan, a koji netočan odgovor. Da bi se zadovoljile potrebe svih, onda bi taj proračun trebao biti u visini od nekih 10 milijardi kuna na godišnjem nivou. Svaka gradska uprava rješava probleme za koje smatra kako su prioritetni, a za četiri godine su građani ti koji će reći jesu li to bili i njihovi prioriteti. Pa vas na izborima građani pohvale ili pokude. Vidjet ćemo što će za četiri godine građani kazati. 

ONI KOJIMA SU USTA PUNI KULTURE PROSVJEDUJU U PET UJUTRO PRED TUĐIM KUĆAMA 

Idemo malo na kulturu. Svi koji gledaju sjednice Gradskog vijeća zasigurno su zapamtili vaš gorljiv stav u kojem ste kazali kako se u Gradu Dubrovniku možda i previše proračunskog novca izdvaja za potrebe kulture. Možete li malo elaborirati taj stav? Dubrovnik se najčešće spominje upravo kao Grad bogate kulture. 

-Imamo najveći proračun po glavi stanovnika u Hrvatskoj, ali kada gledamo koliko je 'otvorenih' sredstava, onda vidimo kako ona iznose manje od 10 posto proračuna. Onda moramo uzimati kredite za razne projekte. Tome je to tako jer Grad Dubrovnik, kao nijedan grad u Hrvatskoj, u svom proračunu ima velik broj namjenskih sredstava. Imamo proračun od recimo 550 milijuna kuna, od čega je 500 milijuna kuna namjenskih sredstava. 

Što se kulture tiče, za nju se izdvaja oko 30 posto proračuna Grada Dubrovnika. Nijedan grad u Hrvatskoj, osim Dubrovnika, za kulturu ne izdvaja više od osam posto iz svog proračuna. Naravno kako se to u javnosti krivo iskonstruiralo u smislu kako sam ja protiv kulture, što nije istina. U nijednom trenutku to nisam rekao, ali mislim kako se smanjenje izdvajanja sredstava za kulturu neće osjetiti na kvaliteti te iste kulture.

Na Ljetnim igrama na godišnjoj razini imate recimo pet ili šest premijera. Tu premijeru treba pripremiti s glumcima koji dolaze i cijele Hrvatske, i neka ih, barem dva mjeseca unaprijed. Međutim, to je 20 glumaca po predstavi plus scenaristi, redatelji, montažeri. Svi oni dva mjeseca u našem Gradu žive vrlo ugodno, dobivaju dnevnice, spavaju na teret poreznih obveznika. Onda se prikaže ta predstava dva puta i nikada više. Nije to nešto što igra 10 godina. I tako pet, šest predstava s novih 30 glumaca. Treba znati kolike su njihove dnevnice, koliko ti ljudi uzimaju novaca poreznih obveznika, a s druge strane imamo jedan pašnjak u Gospinom polju gdje roditelji vode svoju djecu koja treniraju u izrazito lošim uvjetima. Jedno Dugopolje ili Velika gdje je igrao Kamen-Ingrad imaju stadione kakve bismo mi mogli samo poželjeti. To je samo jedan od primjera. Ne zalažem se za to da se 'kulturnjacima' oduzme novac u smislu da dođe do pada kvalitete nego mislim kako bi ona ostala ista, uz puno manje izdvojenog proračunskog novca.

Znači, smatrate kako je 30 posto od proračuna za kulturu previše. 

-Smatram kako je previše s obzirom na povratnu informaciju koju dobivamo. 

Je li onda osam posto premalo? 

-Ako toliko izdvaja Zagreb ili Varaždin, grad kulture, onda mi možemo izdvojiti recimo 15 posto. Izdvojit ćemo više od njih, a opet ćemo uštedjeti 70 milijuna kuna godišnje za druge projekte. Da pitamo građane putem anonimne ankete jesu li za izgradnju nove sportske dvorane i nogometnog igrališta u roku od četiri godine, u zamjenu za pet novih premijera, uvjeren sam kako bi preko 95 posto ljudi bilo za dvoranu i igralište. 

Kod nas je uvriježeno mišljenje kako je dobro kritizirati samo kako bi se kritiziralo nešto pa onda ta destruktivna manjina nekako voli biti glasna. To su ljudi koji u životu nisu ostvarili ništa, koji su nezadovoljni svojim vlastitim životom i meni to nije teško kazati. 

Konkretno, tko su ti ljudi?

-To su ljudi koji se javljaju kroz nekakve inicijative, koji su udrugama preko kojih crpe taj isti proračun. I onda su glasni kada se radi o njihovim pravima. Tim ljudima su puna usta kulture, ali kada treba demokratski izabrana vlast na sjednicu Vijeća, onda prave žive zidove i ne daju ljudima ući. To su ljudi koji u 5:00 sati ispred tuđih kuća vole raditi prosvjede, a govore o kulturi. To su ljudi koji vole raditi fotomontaže na račun drugih, a prvi će javno reći kako je to ružno raditi, kad je netko drugi u pitanju. To su vam ljudi koji danas u Gradu govore o kulturi, a sačuvaj me Bože onih kojima oni prezentiraju svoju kulturu. Nisam ja čovjek koji zna sve o svakoj predstavi i o svakom izvođaču, ali se puno pristojnije odnosim prema kulturi nego oni. Na kraju krajeva, to su oni koje danas u Gradu nitko ne poznaje po projektima i to je jedna nebitna skupina koja na izborima u skoroj budućnosti neće vrijediti apsolutno ništa. 

O kome pričate, opciji 'Srđ je Grad'?

-Ako je vama jasno, onda i sam mogu kazati kako su to ljudi koji jedino znaju biti destruktivni i kritizirati kako nešto ne valja. Ne znam govoriti u rukavicama i uvijek ću im to otvoreno reći, kako na sjednicama Vijeća, tako i vama sada. A kažem i njima u lice. Znamo na koji način se govori o kulturi, sigurno ne nekakvim nasiljem, iako će oni prvi osuditi nasilje. Gradonačelnik je bio u pravu kad je kazao kako su to ljudi koji imaju jednu veliku soljenku i vole svima soliti pamet. Ali bi trebali krenuti prvo od svojih redova pa ćemo vidjeti kako ima prostora za puno soljenki kojima bi se njima moglo soliti pamet. 

Kad govorite o kulturi, često spominjete sport pa kažete kako bi se za tu namjenu trebalo izdvojiti više novca. Na koje projekte biste vi utrošili taj novac?

-Činjenica je kako će na koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra poći 50, u vrh glave 100 ljudi iz Grada na godišnjoj razini. To nije nužno loše, ali to je činjenica. Kroz sportsku dvoranu prođe na godišnjoj razini 90 posto ljudi koji žive u Gradu. Nebitno prođu li zato što i sami treniraju ili su to članovi njihove obitelji ili jednostavno vode nekoga na trening. To nešto govori. Tamo gdje građani većinom idu bi trebali biti i dobri uvjeti. Kod nas su uvjeti katastrofalni po pitanju i dvorane i igrališta, kako sam već spomenuo. Zemljište sportske dvorane je gradsko pa ne bi bilo problema oko imovinsko-pravnih odnosa. Nisam pobornik rekonstrukcije već postojećeg stanja jer su to samo vatrogasna rješenja. Doslovno sam za to da se ona sruši i napravi sasvim nova dvorana, no bojim se kako će se to dogoditi jedino ako nam se dogodi situacija u Čakovcu prije nekoliko godina gdje je dvorana izgorjela. Stalno ću naglašavati kako je nova dvorana potrebna Gradu. Kao što je moj stranački kolega gospar Riki Rossetti rekao – kuna uložena u sport su dvije manje potrošene na bolesti. Imamo jednu Anu Konjuh, Srđana Lakića, Emira Spahića, Tomića, Hezonju i njima treba skinuti kapu do poda. 

Obično su sportska pitanja donekle i komunalna. Smatrate li kako ste iz pozicije zamjenika gradonačelnika mogli napraviti više po tom pitanju? 

-Sport ipak spada pod ingerenciju drugog zamjenika gradonačelnika koji je zadužen za kulturu, obrazovanje i sport. Jesam li mogao bolje? Uvijek se može bolje. Puno mi je lakše sada raditi neke stvari jer imam više vremena za temeljita proučavanja nego prije. Prije od betona nisam vidio cestu i nisam sve stizao. Dobro je da je čovjek samokritičan jer je to preduvjet da u budućnosti bude bolji. Ako mislite kako sve znate, onda vrlo brzo padnete. 

GRADIT ĆEMO PRIČU DUBROVAČKE STRANKE, A NE PRIČU RAGUŽA, TABAKA, CAREVIĆA

DUSTRA je najmlađa stranka u Dubrovniku. Vrlo često znate kazati kako se ona uvelike izdvaja u odnosu na HDZ, SDP, HNS, HSS... Po čemu?

-Bio sam član nacionalne stranke. Izdvajamo se po tome jer mogu kazati neke bitne stvari bez ikakvih sankcija. Da sam izjave o recimo šarulji dao tada, onda bih možda bio izbačen, suspendiran ili kažnjen.  Ovdje imam slobodu da samostalno sazovem konferenciju za medije bez da mislim jesam li se svidio nekakvom Jambu, Hrgu, Beljaku, bilo kome. 

Drugo, pozitivno je i to što mogu učlaniti koga želim ili ne učlaniti koga ne želim. Postoje ljudi koji vam dođu samo kako bi vam radili probleme u stranci, a vi ne možete ništa jer ih je recimo poslao predsjednik neke županijske organizacije. DUSTRA je nastala iz kruga prijatelja koji su poželjeli raditi dobre stvari za Grad i drago mi je što je to tako. Kad smo samostalno izašli na izbore pokazali smo svoju snagu. Treba izbrojati do 2 tisuće, a kamoli dobiti toliko glasova što nije lako. No, time su građani pokazali kako žele da ih ljudi iz DUSTRA-e predstavljaju u javnom životu.

Sad ste kazali kako se razlikujete od stranaka kojima upravlja središnjica iz Zagreba, no po čemu se recimo razlikujete od jednog lokalnog Dubrovačkog demokratskog sabora? 

-Mislim kako u DDS-u dosta toga ovisi o jednom pojedincu koji je snažna ličnost. U DUSTRA-i pokušavam graditi jednu drugačiju priču, a ta je kako sam ja nebitan bez stranke. I to ne samo ja, nego i neki budući pojedinac koji bude na čelu iste. Želim graditi priču DUSTRA-e, a ne Željka Raguža, Tomislava Tabaka, Domagoja Carevića ili bilo kojeg drugog pojedinca. Samo zajedno možemo raditi čuda, kao pojedinci ne. 

Svojevrsno čudo ste, kako volite kazati, i napravili na prošlim lokalnim izborima. Koji su planovi za budućnost?

-Plan je na svakim idućih izborima biti sve bolji. Drago mi je što su članovi DUSTRA-e prepoznatljivi u javnom životu Grada Dubrovnika i koju god funkciju obnašaju, za njih drugi govore kako su kvalitetni, vrijedni, mladi ljudi i meni je onda srce veliko kao autobus. 

Koliko članova trenutno imate?

-Trenutno imamo oko 440 članova. Nismo robovi stalnog broja, ali mi je drago što, uz HDZ, nitko nema ni približan broj takvih članova. Na lokalnim izborima iza sebe ostaviti jedan SDP, HNS, DDS, i ove neke destruktivce, i sve ostale stranke, nešto je što me čini ponosnim, ali i obvezuje kako u narednom periodu ne smijem dopustiti da oni koje smo prestigli, prestignu nas. 

Dosta često šaljete priopćenja za medije. Teme se uglavnom tiču nekih lokalnih pitanja, rijetko kad pišete o nekim većim projektima. Zašto izbjegavate te teme? Ili ne izbjegavate nego se jednostavno tako poklopi? 

-Ne volim puno govoriti o temama na koje direktno sami nemamo utjecaja. Da DUSTRA ima saborskog zastupnika, onda bismo preko njega možda i mogli nešto kazati o takvim projektima. U suprotnom komentiranje takvih pitanja nema nikakvog smisla. Što mogu napraviti po pitanju natječaja kojeg recimo raspisuje Država? E, to je pravi populizam što meni znaju 'prišiti'. A zapravo su populisti baš oni koji puno komentiraju stvari na koje ne mogu uopće utjecati. DUSTRA se prvenstveno bavi onim pitanjima oko kojih mi u Vijeću možemo podići ruku za ili protiv. 

Sad ste spomenuli populizam zbog kojeg su vas, kako kažete, prozivali. Osoba ste koja je kao zamjenik gradonačelnika mijenjala bumbete, zavlačila se u šahtove, bila kondukter u autobusu na jedan dan. Plivate i zimi. Što sada Željko Raguž radi kada ništa ne radi? 

-Ne možete ni zamisliti koliko je tim ljudima bilo drago kada sam ja, koji sam ipak nitko osobito važan, ali koji sam tada kao zamjenik gradonačelnika, došao njima pomoći. Oni tu funkciju zamišljaju nešto drugačije, a s druge strane meni ni najmanje ispod časti nije bilo raditi ono što oni rade. To su mi zapravo bili najbolji dani u mandatu. Značilo im je to jer sam iz prve ruke vidio s kakvim se sve problemima i izazovima susreću. Iz kancelarije ne znam kako je njemu prevrnuti kontejner dok pada kiša niti znam kako je osobi kojoj kažem kako mora što prije popraviti šaht kada isti izleti. Treba doći na teren pa vidjeti iz prve ruke kako je to raditi. To je bilo jedno pozitivno iskustvo i sve bih ponovio. 

Više nisam 24 sata 'u igri' kako sam to bio prije pa imam više vremena za obitelj. Supruga je zasigurno puno sretnija. Bavim se sportom za što sada također imam više vremena. Ipak, ne mirujem puno i nemam osobito vremena za gledanje televizije.