test

''Uz najavljene investicije, dubrovačka marina ima jedan od najvećih potencijala na Mediteranu''

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: DD
Pred tvrtkom je izazovno razdoblje, novi investicijski ciklus, ali i projekt povezivanja obalnih destinacija hidroavionima

Dubrovčanin Kristijan Pavić već više od pet godina predsjednik je Uprave ACI-ja, a novi mandat u trajanju od četiri godine potvrđen mu je u veljači. U razgovoru za Dubrovački dnevnik osvrnuo se na investicije ovog najvećeg lanca marina na Jadranu, na ambiciozne planove ACI-ja za naredno razdoblje, kao i sam Dubrovnik i razvojne politike vezane uz more i obalu. 

Prilikom vašeg obraćanja javnosti u dubrovačkoj marini povodom početka projekta ''Nautičko jedro'' istakli ste podatak o 95 milijuna kuna ulaganja ACI-ja u marine na području Dubrovačko – neretvanske županije posljednjih godina. 

To je iznos koji je realiziran od 2016. godine dosad, otkad sam ja na čelu ACI-ja. Marina „Veljko Barbieri“ u Slanom te je godine, pak, otvorena. Među važnijim investicijama su rekonstrukcija lukobrana na Korčuli, kupovina zemljišta autobusnog kolodvora na Korčuli, kao i sada ovaj projekt rekonstrukcije rive i kompletne infrastrukture u marini u Komolcu. Projekt je pri samom kraju. Ishodovana je i građevinska dozvola za ljetnikovac Sorkočević, projektna dokumentacija spremna je za prijavu na natječaje te aktivno tražimo EU fond koji bi nam pomogao sufinancirati obnovu ljetnikovca.

DD

Što će ova investicija novo donijeti marini u Komolcu?

Riva je gotova, uređena je kompletna komunalna infrastruktura u ACI marini Dubrovnik, kao što su voda i kanalizacija. Izvršen je tehnički pregled, čekamo da se i taj dio papirologije riješi. Razlog zbog kojeg smo išli u ovu investiciju je prije svega upravo komunalna infrastruktura. Marina je građena sedamdesetih godina, a nakon toga je pretrpjela i ratne štete. Sve je to staro četrdesetak ili pedesetak godina. Zbog toga je dolazilo od pucanja cijevi do nedovoljnog tlaka u hidrantskoj mreži, cijela priča je bila na granici funkcionalnog. Nismo mogli odgovoriti svim izazovima, imali smo nedolaske brodova zbog toga što nismo mogli na dovoljno mjesta osigurati dovoljno jaku struju. Marina je počela patiti u svakom aspektu, tehničkom i poslovnom, a s obzirom na financijske pokazatelje i značaj dubrovačke marine, ne samo za grad Dubrovnik, već za cijelu jadransku obalu, došlo je vrijeme za ozbiljniju investiciju. Gat je rekonstruiran kako bismo mogli odgovoriti zahtjevima sve većih brodova. Dobili smo u prosjeku  pet metara duži vez na rekonstruiranom gatu, odnosno novih 300 metara dužnih vezova. Takvi, u prosjeku veći brodovi, plaćaju i nešto veću cijenu najma veza što znači da je investicija održiva te će biti isplaćena u narednom razdoblju. 

Kad se može očekivati početak obnove ljetnikovca Sorkočević u marini?

Dobili smo građevinsku dozvolu, nadam se da će se krajem ljeta ili početkom jeseni otvoriti neki od programa putem kojih planiramo osigurati financiranje europskim fondovima. S obzirom na sve konzervatorske smjernice, ovdje se radi o revitalizaciji kulturnog  dobra i ta investicija nije i ne može biti komercijalna, već se provodi s ciljem zaštite vrijedne kulturne baštine. Dubrovačka marina jedna je od perspektivnijih marina na širem jadranskom, pa čak i mediteranskom području. Nekima ne možemo konkurirati kad govorimo o prihvatu megajahti, ali prostorno ima ogroman potencijal, u odnosu na ono što nudi, od kulturne baštine do svih ostalih sadržaja koji će se realizirati kroz proširenje i sve ove razvojne izmjene prostornog plana Županije i Grada. 

Korona je zadala udarac turizmu generalno, ali nautika je  tu u nekim segmentima bolje prošla. Kakva su trenutno predviđanja?

Kad govorimo o nautici iz našeg kuta, ona ima više segmenata. Jedan dio su godišnji vezovi, zatim tranziti i dnevni vezovi, dok je  treći segment preostalo poslovanje marine. Nismo imali većih poremećaja za vrijeme Covida kad govorimo o godišnjim vezovima, ali je bio osjetan pad u ovom drugom segmentu tranzita. U predsezoni je nautika sa svojim bogatim sadržajima, koje je nudila praktički u potpunoj izolaciji, bila jedan zgodan bijeg od takozvanog novog normalnog, kako se tada govorilo. Sve je to na kraju rezultiralo time da smo čak i 2020. uspjeli završiti u plusu, međutim pad je bio značajan. Naredna 2021. godina je već pokazala znakove oporavka u nekim segmentima, pogotovo u trećem kvartalu, a i vrijeme nas je poslužilo. Sudeći prema sadašnjim pokazateljima u nautici, nećemo baš dostići 2019. godinu koja je prema svim parametrima bila rekordna, ali očekujem da ćemo biti na razini 2018. godine. 

DD

Iako korona jenjava, sada su zbog rata u Ukrajini drugačije prijetnje. Kako će se to odraziti na ovaj segment truizma? 

Utjecaj ruskog tržišta na broj godišnjih vezova i ukupnost je, moglo bi se reći, na razini statističke pogreške tako da tu nema većeg utjecaja općenito u poslovanju ACI-ja. 

Projekt ''Nautičko jedro'' krenuo je iz Dubrovnika, kako ste rekli, na vaš nagovor. Kroz projekt dobivate brojne povratne informacije o vašim aktivnostima. 

To je projekt kojega provodimo u suradnji s Jutarnjim listom prijašnjeg naziva Nautička patrola. Od ove su godine promijenili koncept i ime, a uspjeli smo ih nagovoriti i da promijene nautičku rutu te na put krenu s juga iz naše dubrovačke marine. Projekt je za nas od velike važnosti jer putem anketa koje provodi posada Nautičkog jedra dobijemo brojne podatke o našim nautičarima, povratne informacije čime su zadovoljni, a čime nisu, koje bi usluge voljeli vidjeti u našim marinama itd. Projekt ima značajan utjecaj na razmišljanje i pristup nautici te ga apsolutno pozdravljamo.

Nakon što vam je potvrđen još jedan mandat, rekli ste kako vam je to drago zbog projekata koje biste voljeli završiti. Možemo se osvrnuti malo na njih, na one koje ste započeli prethodnih godina do onih u planovima.  Je li Covid poremetio tijek razvojnih procesa?

Covid je značajno utjecao u smislu nekakvih ideja, razmišljanja i promišljanja, jer u kriznom trenutku treba razmišljati kako preživjeti, nažalost, a ne o razvoju. Volio bih završiti neke stvari koje su započete, a to je prije svega diverzifikacija poslovanja i širenje te naravno rješavanje pitanja produljenja koncesija što je preduvjet za cijeli novi  investicijski ciklus. 

U kojoj je to fazi?

ACI je podnio zahtjev za produljenjem koncesije, a Ministarstva mora i financija rješavaju dalje zakonodavno – financijske detalje. Vjerujem i nadam se da ćemo, kao predvodnik nautičkog turizma u Hrvatskoj i bitan čimbenik cjelokupnog hrvatskog turizma, dobiti pozitivan odgovor. 

Što se tiče investicija, treba uzeti u obzir činjenicu kako je većina naših marina građena osamdesetih godina i trebaju obnovu. Mi smo u ovom prethodnom razdoblju koncesije višestruko nadmašili ulaganja u odnosu na ona na koja smo se obvezali koncesijskim ugovorom, ali svejedno je tržište takvo da treba i dalje ulagati. Da bismo mogli povratiti ta sredstva, potrebno je pokrenuti novi investicijski ciklus koji ACI-ju treba. 

Jedan od većih i zanimljivih projekata je nova marina u Rijeci, koji bi trebao odgovoriti ovom izazovu kojega predstavljaju veće jahte. 

To je novi projekt kojega smo pokrenuli u partnerstvu s Lürssen grupom, odnosno tvrtkom GITONE Kvarner koja je dio Lurssen grupacije. S navedenom tvrtkom osnovali smo zajedničku tvrtku ACI – GITONE koja se javila na natječaj za koncesiju nad prostorom Porto Baroša u Rijeci. Sad smo u fazi ishođenja dokumentacije i lokacijske dozvole. Nadam se da ćemo to do konca godine dobiti, nakon čega slijedi potpisivanje ugovora, izrada projektne dokumentacije i pokretanje investicije, sukladno uvjetima koncesije. 

DD

Što je s projektom povezivanja obalnih destinacija hidroavionima? 

Projekt hidroaviona pripremljen je netom prije samog Covida, no pandemija je mnogo toga poremetila te naravno utjecala i na taj projekt. Sad je završena studija isplativosti. Danas su generalna avijacija i čarter segment dodatno narasli, tako da smo ponovo krenuli u analizu cijele te priče i investicije. Prošlog tjedna imali smo prezentaciju i brojke su čak i nešto bolje od onih predstavljenih u prvoj studiji isplativosti. Vjerujem da će vlasnik prepoznati vrijednost ovog projekta, kako za ACI, tako i za cijeli nautički turizam, pa i hrvatski turizam općenito. 

Kad smo kod vlasnika, ACI je državna tvrtka, ali jedna od onih koja nije opterećenje za proračun. 

ACI je državna tvrtka od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku, tvrtka koja uplaćuje u državni proračun 60 posto dobiti. Nismo na državnom proračunu, niti planiramo biti. 

Prije nekoliko godina spominjala se prodaja. Sjetimo se samo Vlade Tima Oreškovića koja je ACI telefonskom sjednicom skinula s liste prioriteta, odnosno namijenila prodaji. Koliko je to danas neizvjesno?

U ovom momentu nije. Odlukom Vlade od prije tri godine ACI je vraćen na listu tvrtki od posebnog interesa od RH. Mislim da je to kontinuirana politika ove Vlade i vrlo jasna poruka kako ACI nije na prodaju.

Može li projekt s hidroavionima biti održiv? Vidjeli smo prije nekoliko godina kako nije dobro prošao projekt s hidroavionima njemačkog investitora. 

Upravo iz poslovnog modela spomenutog njemačkog investitora i njihovih pogrešaka možemo puno naučiti. Za početak, naša komparativna prednost je što imamo infrastrukturu - 22 marine koje možemo koristiti kao podršku. Nećemo moći koristiti svaku od njih kao točke za ukrcaj i iskrcaj, ali ćemo ih moći koristiti kao ''aerodrome'', nazovimo to tako. Imamo djelatnike i prostore. Kao i svima u turističkom sektoru, izazov nam je zima, stoga tražimo način smanjenja troškova kroz jednostavnije operacije i jednostavniji tip aviona kako bi cijela priča imala što stabilniju poslovnu održivost. No, projekt povezivanja otoka i obale hidroavionima značio bi mnogo, ne samo nautičarima koji takvu uslugu traže, već i otočnom stanovništvu kojem bi zbog prometne povezanosti bila bitno olakšana svakodnevica. U svakom slučaju, sukladno zahtjevima naših nautičara i tržišta općenito, radi se o projektu koji dodatno podiže kvalitetu usluge te nosi novu, dodanu vrijednost cjelokupnom hrvatskom turizmu.  

Hoće li i naša marina imati neku veću ulogu u tome? Na dubrovačkom području od ranije se spominje Batahovina kao lokacija za hidroavione. 

ACI-jeve su marine komparativna prednost u ovom slučaju, sve smo ih, naravno obišli i detaljno analizirali. Naša marina u Komolcu je ipak predaleko, ona će biti jedna od onih koje se neće moći koristiti na taj način, ali ostale hoće. Ne može se polijetati i slijetati iz rijeke. Prostorno - planski je predviđena  lokacija na Batahovini, bogen od Kaboge, koliko znam to se nije promijenilo. 

Možemo se dotaknuti i samog Dubrovnika i Juga te spominjanih investicija vezanih uz more, obalu, terminal, kruzere... Koji je vaš generalni stav o projektima u Gružu?

Drago mi je što se nije dogodio terminal kakav se planirao s koncesijom od 30 godina jer smatram da nije bio prilagođen današnjim potrebama. Naravno, danas je sve to potrebno sagledati iz novoga kuta uvažavajući i Respect the City te limitiranje broja brodova i svega unutar toga. Vjerujem da ćemo u narednom razdoblju, nakon što se riješi pitanje prostorno-planske dokumentacije gruškog akvatorija, pokrenuti i taj vid aktivnosti. Drago mi je što je Grad većinski vlasnik Luke jer mislim da moramo upravljati procesima u samome Gradu, upravljati turizmom na način kako nama odgovara kao građanima Grada, a ne da moramo razmišljati samo o komercijalnom potencijalu. 

Uvijek se u lokalu provlači  ona priča o megajahtama, kako od njih ne dobivamo onoliko koliko bismo trebali, kako idu po gorivo u Crnu Goru... Kako odgovoriti tim izazovima?

Mislim da smo mi kao država, a to se pokazalo i  tijekom pandemije, vrlo dobro odgovorili na sve izazove i da smo preuzeli dobar dio tog tržišta. Naravno,  pitanje je mogu li ti brodovi imati vez negdje u Hrvatskoj, zato smo i pokrenuli  projekt nove marine s partnerima u Rijeci, marine koja će ponuditi kvalitetan vez i sadržaje za mega i superjahte. Gorivo je samo jedan od segmenata koje ti brodovi traže. Tu je i pitanje servisa, posade, pitanje onoga gdje će kapetan i njegova obitelj provoditi vrijeme. Koliko god oni imali moderne marine, pitanje je što izvan marina može ponuditi Crna Gora, a što mi kao Hrvatska možemo. Činjenica je da mi tu imamo puno više prednosti. Vjerujem kako ćemo kroz ovaj projekt, ali i druge investicije,  postaviti stvari na tržištu na svoje mjesto. Velika plovila, kad isplove iz tih marina, dolaze u nas. Njihovi vlasnici slijeću privatnim jetovima u dubrovačku zračnu luku, idu u naše restorane, servisiraju se i u našim škverovima… Može li bolje? Uvijek može i na tome se radi, ali generalno mislim da smo u nautici puno bolji od vlastite percepcije o sebi samima.

Malo smo previše samokritični?

Previše... Ali to nije problem samo nautike, nego društva općenito, ne vidimo vrijednosti koje imamo, premalo se cijenimo i previše tražimo dlaku u jajetu u stvarima koje funkcioniraju. Te 2019. godine smo imali sastanak udruženja marina na svjetskoj razini pa smo pričali malo s kolegama iz Europe i svijeta o tim temama. Mi smo uređeni, rekao bih da po pitanju nautike spadamo u tri najbolje svjetske destinacije. U Kini se ne može prespavati na brodu, u Grčkoj ima par marina na razini naših, sve ostalo su nekakve lučke uprave i mezo rješenja. 

I po broju chartera, jesmo li još broj jedan? 

Jesmo, po broju čartera koji su stacionirani u Hrvatskoj. Covid je promijenio statistiku, oko 15 čartera je prodano , ali došli su i neki novi. Svakako smo i dalje broj jedan u svijetu i, kao što rekoh, puno smo bolji nego što želimo sami sebi priznati. 

I još ostaje ta priča o održivom razvoju i upravljanju pomorskim dobrom. 

Uvijek treba promišljati o održivosti, što treba, a što ne treba, na koji način upravljati i kako podizati kvalitetu ponude, jer nije u pitanju samo marina, nego i cijela destinacija.  Ako iz najbolje marine čovjek izađe van, a vjerojatno će izići, izlazi u destinaciju o kojoj ovisi. Ne bih htio govoriti protiv susjedne države, ali definitivno se primijeti razlika kad se prođe granica između Hrvatske i Crne Gore. 

Naš koncept pomorskog dobra je pametan, nadam se da ćemo se kao društvo zadržati na njemu. U  tijeku je procedura oko novog zakona o pomorskom dobru koji bi se trebao donijeti do konca godine, nadam se da će biti razvojan, da će uvažiti sve ono što treba za investicije i projekte, ali s druge strane i ostaviti zadržavanje vlasništva, odnosno nemogućnosti privatnog vlasništva na pomorskom dobru. Tako osiguravamo kontrolu nad tim procesima.  Osobno nisam za to da se ide u smjeru koji su odabrale neke druge države, ali smatram kako koncept treba biti razvojan.

Iz tiskanog izdanja Dubrovačkog dnevnika

Popularni Članci