Bazdan objašnjava kako se prema Statutu predsjednik bira iz redova koje predlaže Zaklada, a zamjenik iz redova predstavnika Grada Dubrovnika. Na posljednjoj sjednici za predsjednika Upravnog odbora izabran je Hrvoje Dunatov, a za zamjenicu predsjednika izabrana je Nada Medović.

TRI GODINE PREGOVARAO OKO DOLASKA 

- Što se tiče mog imenovanja za upravitelja Zaklade Blaga djela, to mi je stvarno izuzetna čast jer sam tim činom došao na čelo cijenjene institucije bogate povijesti, koja je u razdoblju otkada je ponovno aktivirana 1997. godine  napravila izuzetno puno za starije osobe i potrebite u našem gradu - rekao je Bazdan. Dodaje kako je oko imenovanja s "upraviteljem gosparom Nikolom Obuljenom i tadašnjim predsjednikom upravnog vijeća gosparom Mariom Duićem razgovarao i pregovarao skoro tri godine".

- Moram reći da ne znam razloge zašto su baš mene odlučili predložiti. Pretpostavljam da je moj dugogodišnji rad u javnom životu, bez nekih negativnih „repova“, bio jedan od osnovnih razloga, ali i dugogodišnja suradnja sa Zakladom na raznim projektima tijekom moga profesionalnoga rada. Posebno bih istaknuo pomoć Zaklade u izgradnji Odjela za palijativnu skrb i Odjela za onkologiju u Općoj bolnici Dubrovnik, te pomoć Zaklade u osnivanju Službe za palijativnu skrb u Domu zdravlja Dubrovnik - navodi Bazdan, dodavši kako se nada da će svojim radom u Zakladi "opravdati povjerenje gospara Obuljena i članova Zaklade koji su ga predložili za upravitelja, a time i dubrovačke javnosti".

NITKO NEĆE PRIDONIJETI KOLIKO GOSPAR OBULJEN

Pitamo ga i kako komentira rad Nikole Obuljena.

- Gospar Nikola Obuljen je, uz gospara Joška Radicu, isključivo zaslužan za ponovnu uspostavu Zaklade 1997. godine. Dokazao je da je postojao kontinuitet rada Zaklade od njezina početka u 14. stoljeću pa do 1997. godine, kada je Zaklada ponovno aktivno počela djelovati. To je rezultiralo povratom u vlasništvo Zaklade većine nekretnina, koje su jedini izvor prihoda zaklade. Posljednjih godina od zakupa prostora u svojem vlasništvu, Zaklada je godišnje prihodovala oko 10 milijuna kuna.  Gospar Obuljen je u svom radu u Zakladi osmislio mnoge programe za pomoć potrebitim sugrađanima, ponajprije starijim osobama, ali i mladima, primjerice kroz program stipendiranja studenata koji potječu iz obitelji sa slabijim imovinskim stanjem.  Gospar Nikola Obuljen obavio je sjajan posao u Zakladi, za što je između ostalog, dobio Nagradu Grada Dubrovnika za životno djelo - rekao je Bazdan.

- Mislim da nitko od nas „nasljednika“ u radu Zaklade neće pridonijeti koliko je pridonio gospar Obuljen - zaključio je.

DO KRIZE PRIHOD BIO 10 MILIJUNA KUNA

Što se tiče zatečene situacije, Bazdan kaže kako je Zaklada posljednjih godina, odnosno do 2020. godine prihodovala oko 10 milijuna kuna. Istaknuo je i koje su bitne aktivnosti Zaklade.

- U svom radu Zaklada je osmislila mnoge programe za pomoć našim potrebitim sugrađanima. U suradnji s Gradom Dubrovnikom Zaklada je za socijalne programe izdvajala oko 3 milijuna kuna. U suradnji s Domom za starije osobe Dubrovnik, Zaklada je također sudjelovala i sudjeluje u raznim programima. Tako u cijelosti financira plaće devet djelatnika Doma koji raznose hranu starijim i slabo pokretnim osobama te o tim osobama vode brigu. Zaklada također financira nabavu i pripremanje hrane za navedene osobe.  Postoji još niz programa za pomoć starijim i potrebitim sugrađanima, kao što su pomoć za specijalni prijevoz osoba s invaliditetom, pomoć prihvatilištu za socijalno ugrožene osobe, Halo pomoć,  Senior servis, plaćanje smještaja u dječjim vrtićima. Zaklada je godišnje dodjeljivala i razne donacije udrugama i ustanovama koje skrbe o socijalno osjetljivoj populaciji. Tako su donacije dodijeljene Domu Maslina, Udruzi Rina Mašera, Društvu distrofičara županije, Domu zdravlja Dubrovnik, Hrvatskoj udruzi za školovanje pasa vodiča i još mnogim drugim - pojašnjava Bazdana.

Zaklada također potiče i pomaže studente koji dolaze iz obitelji slabijeg imovinskog stanja tako što im putem javnoga natječaja dodjeljuje stipendije za školovanje.

- Osim socijalnih i navedenih programa Zaklada, ako postoje sredstva, pomaže i ustanovama koje imaju veliko značenje za većinu stanovništva s dubrovačkog područja u pojedinim kapitalnim donacijama. Već sam spomenuo pomoć za izgradnju Odjela za palijativnu skrb i Odjela za onkologiju u Općoj bolnici Dubrovnik, nabavku uređaja za analizu testova na COVID-19, također Općoj bolnici Dubrovnik, i još mnoge druge donacije - rekao je.

RASPOLAŽEMO S 50-AK NEKRETNINA, NEKOLIKO NJIH JE U POVRATU

Vrijeme pandemije koronavirusa svakako je izazov.

- Godine 2020. dolazi vrijeme COVID-19 pandemije, što je itekako utjecalo na ekonomiju na našem području, a posebno na našu glavnu ekonomsku granu – turizam. Tvrtke koje se bave turizmom na našem području skoro su bačene „na koljena“.  Takvim tvrtkama koje su u zakupu poslovnih prostora Zaklade, imajući razumijevanja za njihove teškoće, shodno situaciji, Zaklada je značajno smanjila zakupnine, premda je to rezultiralo smanjenjem prihoda Zaklade - rekao je.

- Planirani prihod Zaklade za 2021. godinu je 3 do 3.5 milijuna kuna.  To će značajno utjecati na poslovanje Zaklade. Upravo u Zakladi osmišljavamo način kako programe pomoći koji se godinama provode,  svesti u okvire novih, znatno smanjenih prihoda. Nadam se da ćemo sve programe ipak zadržati, ali u smanjenom obliku, shodno prihodima koje ostvarimo u ovoj godini. Za sve nas u Zakladi to je izazovan i zahtjevan posao - izjavio je Bazdan.

Pitamo ga s koliko nekretnina raspolaže Zaklada, dakle koliko je njih stambene, a koliko poslovne namjene.

- Zaklada za sada raspolaže s pedesetak nekretnina u svom vlasništvu. Njih tridesetak su poslovni prostori. Ovdje moram istaknuti da svi poslovni prostori nisu izdani u zakup po tržišnoj cijeni. Zaklada želi zadržati obrtničke djelatnosti u staroj gradskoj jezgri, te prostore za frizere, stolare i slično daje u zakup za minimalnu zakupninu. Isto tako Zaklada želi zadržati „neugostiteljske“ djelatnosti u nekim prostorima poput knjižara pa shodno tome i raspisuje natječaje, bez obzira na puno veće iznose zakupnina koje bi mogli postići davanjem u zakup prostora ugostiteljskim  namjenama. - objasnio je Bazdan, dodavši kako "misli da je to bila dobra praksa koju će i dalje nastaviti".

Što se tiče nekretnina u povratu, Bazdan ističe kako ih ima nekoliko  za koje je Zaklada zatražila povrat, te su ti postupci u tijeku.

NEMA POTREBE ZA REVIZIJOM

No, ima li neopravdanog korištenja? Hoćete li se takvi izbacivati iz svojih prostora.

- Zaklada u svojem vlasništvu ima niz poslovnih i stambenih prostora. Svako korištenje bilo poslovnog, bilo stambenog prostora regulirano je ugovorom potpisanim s obje ugovorne strane. Za sada nemamo slučajeva neopravdanog korištenja prostorima. Postoje neki pojedinačni zakupci poslovnog prostora koji kasne s plaćanjem i naknadno smanjenih zakupnina. Sa svim takvim namjeravamo obaviti razgovore i informirati se o njihovim planovima o radu u budućnosti te shodno tome o daljnjoj namjeri korištenja prostorima - precizirao je.

A možemo li očekivati reviziju?

- Što se tiče revizije korištenja prostorima, mislim da zasad nema potrebe za tim. Za poslovne prostore sam već ranije kazao da su regulirani ugovorima i da ćemo obaviti razgovore s onima koji „zaostaju“ sa zakupninama. Što se tiče stambenih prostora, tu je stanje također slično. U vrijeme povrata stanova u vlasništvo Zaklade, sa svim korisnicima stanova potpisani su ugovori s minimalnom najamninom koji su na snazi još oko dvije godine. Nakon toga namjeravamo napraviti reviziju. Onim korisnicima stanova koji su socijalno ugroženi, najamnina će i nadalje ostati minimalna. Nadam se da će svi prihvatiti naše prijedloge i da nećemo morati posezati za prisilnim iseljavanjem - rekao je Bazdan.

OZBILJNO SE RAZMIŠLJA O POVEĆANJU STAMBENOG FONDA

Za kraj, pitamo ga misli li da bi trebalo u suradnji s DPDS-om povećati gradski stambeni fond.

- To je izvrsno pitanje. I sam sam razmišljao o tome kada sam bio izvan Zaklade. Kad se stanje u vezi s pandemijom popravi i kada se Zakladi (Gradu Dubrovniku i DPDS-u) ponovno poveća prihod, bilo bi dobro stvoriti uvjete zajedno s Gradom Dubrovnikom i DPDS-om za takvo nešto. Moram napomenuti da je našim Statutom određeno da je osnovni zadatak Zaklade skrb o starijim i potrebitim osobama, ali u slučaju kada prihod bude povećan, nadam se približno razini 2019. godine, zaklada bi mogla ulagati i u kapitalne projekte, te bi to bilo jako dobro. Naravno, za takav projekt povećanja stambenog fonda treba osmisliti zakoniti način, s obzirom na pravo prvokupa Grada Dubrovnika ako govorimo o staroj gradskoj jezgri, odnosno gdje Grad ima to pravo te određene statutarne djelatnosti DPDS-a i Zaklade  - izjavio je Bazdan.

- Čini mi se da bi to bilo u interesu svih sudionika tog procesa, a poglavito na korist naših potrebitih sugrađana te u interesu očuvanja i ostanka populacije u gradskoj jezgri. Nadam se da ću doći u situaciju da se mogu zalagati za takav projekt - zaključio je novi upravitelj Zaklade Blaga djela Branko Bazdan.