'

Tonino Picula: „Možemo i moramo biti više od ljetne turističke destinacije, zato – rad u Europi, rezultati u Hrvatskoj“

Autor: dubrovackidnevnik.hr
Dva puta je nosio SDP-ovu listu za Europski parlament, jednom je bio na petom mjestu, a ove godine je dvanaesti. Prepoznat kao borac za autohtone hrvatske proizvode poput Prošeka i Terana,  zagovaratelj jačanja sigurnosne politike Europske unije, kao i proširenja na zapadni Balkan, Tonino Picula još jednom traži povjerenje građana za mjesto europskog zastupnika 

Dugogodišnji ste zastupnik u Europskom parlamentu. Koji su to potezi za koje ste se zalagali u svojim mandatima?  

Na temelju dosadašnjih rezultata redovito sam uvrštavan među najutjecajnije hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, a na kraju mandata sam ocijenjen kao najutjecajniji zastupnik u području vanjske, sigurnosne i politike proširenja. U ovom mandatu sam bio Koordinator za vanjsku politiku S&D, voditelj Radne skupine za zapadni Balkan i stalni izvjestitelj za odnose sa SAD-om i Crnom Gorom. Autor sam Preporuka za novu strategiju proširenja EU. Bio sam i supregovarač u ime EP-a za Instrument pretpristupne pomoći III (14 milijardi eura) i za Plan rasta za zapadni Balkan (6 milijardi eura). Tu je i Izvješće „Kohezijska politika i regionalne strategije zaštite okoliša u borbi protiv klimatskih promjena“.  

Kada sam 2013. ušao u Europski parlament nije postojalo niti jedno radno tijelo u europskoj institucionalnoj arhitekturi koje bi se bavilo otocima. Danas u Parlamentu imamo Međuskupinu za mora, rijeke, otoke i priobalna područja, čiji sam bio predsjednik. Predložio sam akcijski plan o prelasku otoka na čiste izvore energije jer smo procijenili kako ćemo kroz energetiku najlakše otvoriti vrata otocima u europskim programima. Nakon toga, u Komisiji je osnovano Tajništvo inicijative čiste energije za EU otoke.  

Kao hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu bavio sam se pitanjem zaštite hrvatskih proizvoda od trenutka kada sam ušao u parlament, dakle od 2013. godine. Jedna od mojih prvih akcija je bila zaštita Terana i Prošeka kada sam uputio svoj prvi pisani upit Europskoj komisiji. Vjerujem da ćemo uskoro konačno dobiti potvrdu Komisije o pravu na korištenje naziva Prošek usprkos golemim talijanskim pritiscima da se to ne dogodi. 

hbnjkm

Koji su to programi i odluke za koje ćete se zalagati? Zašto bi glasači trebali zaokružiti baš vaše ime na listi?  

Moji ciljevi za sljedeći mandat, ako mi građani opet ukažu povjerenje, obuhvaćaju nastavak ostvarivanja hrvatskih interesa u Europskom parlamentu uz rad na punoj afirmaciji Europske unije kao relevantnog geopolitičkog aktera. Pod sloganom “rad u Europi, rezultati u Hrvatskoj”, želim nastaviti raditi na zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, pomorskim i poljoprivrednim temama.  

To su, prije svega, potpore malim proizvođačima hrane koji uglavnom najmanje profitiraju od plodova svog rada kao i zaštita njihovih autohtonih proizvoda na europskoj razini. Od pomorskih tema to je nastavak projekta kojega sam pokrenuo na europskoj razini - energetska tranzicija i održivi razvoj otoka. Osim toga, potporom maritimnoj industriji i očuvanju tradicionalne pomorske baštine, Hrvatska može i mora biti više od ljetne turističke destinacije. Novi ekonomski, klimatski, zdravstveni i sigurnosni izazovi doveli su u pitanje tradicionalne podjele na unutarnju i vanjsku politiku. Vanjska politika postala je sastavni dio svake unutarnje, nacionalne politike, od proizvodnje i lanaca opskrbe, do cijene energenata i migracija. Na vanjskopolitičkom planu nastavit ću raditi na daljnjem proširenju Unije koje će biti utemeljeno na jasnim kriterijima i mjerljivom napretku.  

Bili ste nositelj SDP-ove liste za EU parlament, bili ste i peti, sad se natječete s posljednjeg mjesta. Kako se to dogodilo?  

Iza mene su zaista različita iskustva kada je riječ o izborima za EP. Dva puta sam nosio listu, jednom sam bio na petom mjestu, a sada sam dvanaesti. Ono što te situacije povezuje jest da su mi građani svaki put dali povjerenje da ih zastupam. I to ozbiljnim brojem glasova. Vjerujem na temelju mog rada u EP, ali i zbog svega onoga što sam radio od početka bavljenja politikom. Bio sam angažiran na lokalnoj razini (kao gradonačelnik Velike Gorice), nacionalnoj (kao ministar vanjskih poslova i zastupnik u Saboru) i međunarodnoj (potpredsjednik Parlamentarne skupštine OESS-a). Nije tajna da mjesta na listi određuju unutarstranački odnosi. Dio ozbiljnog bavljenja politikom je i svjesno prihvaćanje rizika. Međutim, rezultat liste i konačan raspored na listi na kraju krajeva određuju građani koji će izaći na birališta. To je sigurno najbolji način da provjerim u kojoj mjeri oni prepoznaju i podržavaju moj rad u proteklih pet godina. I ne samo u tom periodu. 

Nedavno ste se na placi u Gružu družili s građanima Dubrovnika. Koja su to pitanja, teme i problemi s kojima su vam se obratili? 

U razgovoru s građanima Dubrovnika potvrdilo se pravilo kako ljude podjednako smeta cinizam vlasti kao i socijalni i gospodarski problemi. Dubrovčani su ponosni na svoj grad, ali ih itekako brinu npr. problemi prometne zagušenosti uz opću neizvjesnost koju nose nesigurne prilike u našem susjedstvu. Visoka inflacija, deficiti stambene politike i sve viši troškovi života bile su neizbježne teme. 

vgbhnk

Inače je izlaznost na izbore za EU parlament prilično loša, za ogroman broj građana Hrvatske, EU parlament kao institucija im je nešto daleko, možda čak i apstraktno. Kako ih motivirati na izlazak na birališta? 

Niska izlaznost naših građana na izbore za Europski parlament u oštroj je suprotnosti s njihovim stavom o koristi koju Hrvatska ima od članstva u Europskoj uniji. Osamdeset posto građana, po posljednjim ispitivanjima Eurobarometra, kaže da je članstvo potvrdilo njihova pozitivna očekivanja. Po tome su Hrvati u vrhu EU jer je prosjek zadovoljstva Unijom oko sedamdeset posto. Nisam za penalizaciju apstiniranja od izlaska na birališta nego za sinergetski učinak medija, nevladinog sektora i, naravno, političkih stranaka koje EU trebaju predstavljati kao prvorazrednu razvojnu šansu za Hrvatsku, a ne alibi za svoje propuštene prilike ili loše politike. 

Premijer Andrej Plenković nositelj je HDZ-ove liste. Kako to komentirate i jeste li iznenađeni?  

Mislim da su barem dva razloga za taj njegov potez. Jedan je da otjera crnog labuda jer je 2019. sastavio listu za EP od nepoznatih ili malo poznatih imena vjerujući da je snaga političkog brenda dovoljna za uvjerljivu pobjedu. Nije bila. Tada je SDP-ova lista iznenadila na izborima i osvojila isti broj mandata kao i hadezeova. Drugi razlog je njegova želja da eventualnim izbornim uspjehom liste kojoj je on na čelu istakne svoje ime u poslijeizbornom procesu kada se bude odlučivalo o najvišim dužnostima u institucijama EU. 

U Europi je zanimljiva, pa i tenzična situacija, poglavito zbog rata u Ukrajini koji još uvijek traje. Kako to utječe na EU i kakav je stav EU danas, nekoliko godina nakon 'službenog' početka rata (kada znamo kako su se prilike na tom području zahuktale puno prije)?  

Slogan aktualnog belgijskog predsjedanja je sasvim opravdan: zaštititi, ojačati, pripremiti. EU nije samo zajedničko tržište i zajednica vrijednosti nego je i zajednica podjele rizika! Zalaganje za kontinuiranu podršku Ukrajini postaje medij preko kojeg se oblikuju odnosi ne samo prema despotskoj Putinovoj Rusiji nego i unutarnji odnosi unutar EU. Pored toga, Ukrajina aktivno brani jedan dio vanjskih granica EU jer je kandidatkinja s odobrenim početkom pregovora o punopravnom članstvu. Rusija u Ukrajini mora doživjeti poraz ne samo na bojištima nego i kao pokušaj povratka na model dominacije imperija u svjetskoj politici.   

 bnm,,

EU se danas, uz rat u Ukrajini, susreće s brojnim izazovima, onim sigurnosnim, pa i inflacijom… Kakva je njena budućnost? 

Ruska invazija na Ukrajinu posvuda je multiplicirala posljedice ranijih kriza koje su pogodile Europsku uniju. Pri tome ne mislim samo na posljedice pandemije covida-19 nego svega onoga što se događalo još od velikog financijskog sloma u SAD 2007. godine. Od agresivne politike financijskog odricanja preko masovnih imigracijskih valova, Brexita i slabljenja transatlantskih veza do općeg osjećaja nesigurnosti i primjetnog pada povjerenja u mainstream politike, osobito među srednjom klasom u europskim društvima.  

Ukupno uzevši, ove se godine stvaraju uvjeti za “savršenu oluju” globalnih razmjera; mogući reizbor Trumpa, Orbanovo predsjedanje Europskim vijećem, i to nakon vjerojatnog uspjeha krajnje desnice na europskim izborima dok Kina pod Xi Jin Pingom zbog unutarnjih problema postaje nestabilnija i agresivnija! EU se povijesno razvija kroz krize, a ovo vrijeme je sigurno prvorazredna prilika za njeno geopolitičko sazrijevanje! Zbog toga države članice EU moraju pokazati sposobnost žurnog jačanja dosada najslabijih zajedničkih politika: vanjske, sigurnosne i obrambene.  

Hrvatska u sigurnosnom smislu, barem prema pokazateljima, stoji dosta dobro. No, po onim ekonomskim, standard je dosta lošiji nego u većini zemalja članica. Kako EU gleda na to?  

EU više nego korektno odrađuje svoj dio posla. Na raspolaganju su nam obilni izvori financiranja kao članici čiji je razvoj ispod europskog prosjeka. Ali ne glasi pitanje kako nam je u EU, nego kako živimo u Hrvatskoj kao članici EU! Mi, u najvećoj mjeri, trebamo biti vlasnici našeg vlastitog razvoja. Ako smo i prenijeli dio suvereniteta na EU, nismo prenijeli našu temeljnu odgovornost prema Hrvatskoj i njenoj budućnosti. Najveću odgovornost za ostvarenje najavljenih razvojnih ciljeva ima Vlada. Nažalost, u Hrvatskoj europski novac mora štititi posebna agencija EU - Ured europskog javnog tužitelja koji ima pune ruke posla zbog malverzacija ministara i članova vladajuće stranke.  

Nekoliko zemalja priznalo je Palestinu. Kakav bi stav tu trebala zauzeti Hrvatska?  

Za razliku od nekih prošlih vremena kad je još bilo opravdano vagati takvu odluku, doprinos eskalaciji krize, uz golemo stradanje nevinih ljudi u pojasu Gaze, potpuno diskvalificira premijera Netanyahua kao nekoga tko je voljan iskreno pregovarati o trajnom miru na tom prostoru. Hrvatska danas mora biti puno otvorenija prema mogućnosti priznanja Palestine.  

Iza nas su izbori za Hrvatski parlament. Plenković je novi, stari premijer, a na vlasti imamo desnu koaliciju. Gdje je SDP pogriješio?  

Ključan događaj zbio se 17. veljače, točno dva mjeseca prije parlamentarnih izbora 17. travnja. Riječ je o uspjelom skupu velikog broja oporbenih stranaka političkog centra i ljevice na Markovom trgu u Zagrebu. Motiv koji nas je sve okupio bilo je odbijanje načina kako je imenovan Ivan Turudić na čelo DORH-a. To je trebala biti početna točka drugačije strategije oporbe uoči parlamentarnih izbora. Umjesto toga, u potpunoj tajnosti je donesena odluka da se stranku podčini ambicijama jednog čovjeka. Javno sam iznio neslaganje s takvim postupanjem. Rezultat je poznat. Predsjednik i stranačko vodstvo uspjeli su jedino obnoviti oporbeni status. 

vghbnjm

Kazali ste tada za medije kako 'nikada niste u fan klubu Zorana Milanovića' i kako bi, ako ne sastavi vladu, trebao otići s Pantovčaka. Ostajete li pri tom stavu?  

Ne vidim nijedan razlog da promijenim to stajalište. Dapače. 

Popularni Članci