Velika se bura podigla oko vaše kandidature za šefa SDP-a. Prvotno vam je bila onemogućena, pa ste se žalili. Mediji su pisali kako 'remetite planove vrha Partije'. Koja su zapravo vaša nastojanja?

Točno, kandidatura mi je bila onemogućena. Žalio sam se na pravilo koje je još 2020. godine donio Glavni odbor SDP-a, a koje je diskriminirajuće jer ne dopušta isticanje kandidature članu koji ima manje od 5 godina stranačkog staža. S druge strane jedno od osnovnih prava po Statutu SDP-a je da svaki član SDP može birati, ali i biti biran. Glavni odbor je donio pravilo koje je očito suprotno s tim pravom i zato sam se žalio i moja je žalba prihvaćena te je statutarna komisija potvrdila moju kandidaturu. Moja nastojanja su od SDP-a stvoriti pobjedničku stranku i provoditi politiku okupljanja.

U izbornoj noći u kojoj ste ušli u drugi krug, kazali ste kako se osjećate kao Goran Ivanišević kad je osvojio Wimbledon te kako je vaša kandidatura dokaz da ljudi žele promjene u SDP-u.

Sigurno je bilo iznenađenje za suprotni tabor činjenica da idemo u drugi krug, što je dokaz sam po sebi da je više ljudi u stranci povjerenje poklonilo drugim kandidatima nego favoritu koji predstavlja politiku kontinuiteta.

Smatrate li kako možete 'potući' Hajdaša Dončića koji je zaista jedno od najistaknutijih lica stranke, ali i hrvatske politike uopće?

Mislim da mogu pobijediti, ne baš „potući“. Bilo bi prepotentno očekivati veliku razliku u moju korist. Četiri puta smo kao stranka izgubili izbore, a dio odgovornosti za to snosi i gospodin Hajdaš Dončić koji je godinama kako vi kažete „jedno od najistaknutijih lica stranke“. Ne možemo očekivati da ćemo s istom ili sličnom ekipom dobiti novu utakmicu i zato su potrebne promjene.

Kako komentirate projekte koji su u Dubrovniku ostvareni za vrijeme njegovog mandata ministra koji se vezuju uz njegov resor? Prvi se tiče rekonstrukcije Zračne luke Dubrovnik, a drugi Marine Frape. Riječ je o kapitalnim projektima, no za njih su se vezivale i određene kontroverze. 

Nemam dovoljno informacija o tome. Od naših članova iz Dubrovnika dobivam signale kako u oba ta slučaju koja spominjete, postoje indicije da se nije radilo u javnom interesu, već da se pogodovalo privatnim interesima. Ako je to istina, to onda nikako nije dobro.

Kakve su relacije u stranci nakon vaše kandidature? Je li to što ste ušli u drugi krug izazvalo 'potres'?

Da. Mnogima je to bilo iznenađenje. Ali nakon prvog „šoka“, kad dobiju više informacija o meni, ostanu ugodno iznenađeni. Osjeća se jedna nova energija i jedan novi zamah unutar SDP-a. Svakodnevno dobivam sve veću podršku.

Kako vidite SDP u budućnosti, ako bi bio pod vašom palicom? Što mu nedostaje, što su to zanemarivali prethodnici?

Ono što bih ja napravio je da bih stavio fokus na lokalne organizacije SDP-a jer smatram da se treba napraviti potpuna decentralizacija unutar stranke i to ne samo u financijskom smislu. Stavio bih fokus na lokalne organizacije koje će na kraju imati i puno veću ulogu u odlučivanju unutar same stranke. Sukladno tomu uveo bi i predizbore u sastavljanju lista za parlamentarne izbore jer trenutno predsjednik stranke praktički ima faraonske ovlasti i gotovo uvijek dolazi do sukoba između središnjice stranke i lokalnih organizacija. Smatram da je upravo taj odnos prema lokalnim organizacijama ujedno i moja najveća zamjerka dosadašnjem predsjedniku i dosadašnjoj garnituri koja je vodila SDP protekle četiri godine.

Posljednjih godina je došlo do jačanja nekih drugih lijevih opcija, ponavljalo se pitanje je li SDP i dalje najjača oporbena opcija. Kako vratiti to biračko tijelo koje sada možda bira neke druge lijeve opcije?

U mjestima gdje je SDP oslabljen, uglavnom našim unutarstranačkim razmiricama ili raspuštanjem organizacije, otvorili smo prostor za ulazak drugih opcija. To nam se dogodili i u dva najveća grada, Zagrebu i Splitu. Mislim da se moramo više okrenuti radništvu i socijalno ugroženim kategorijama stanovništva, to je naša prirodna baza i te politike trebamo komunicirati. Također nedovoljno inzistiramo na pitanju socijalne pravde u današnjem hrvatskom društvu. Smatram da moramo zagrabiti i dio birača centra, kako bi sutra osvojili izbore.

Na posljednjim parlamentarnim izborima SDP-ova koalicija i Možemo! osvojili su više glasova od HDZ-a. Međutim, dio mandata se 'rasuo' jer se izašlo na izbore odvojeno. Mnogi smatraju kako bi jedino ujedinjena ljevica mogla poraziti HDZ. Kako vi na to gledate?

To je načelno i bio stav SDP-a. Dugo se dogovarala koalicija na ljevici, pogotovo sa strankom Možemo. Nažalost na kraju nije postignut dogovor i takav pristup nije urodilo plodom. Moj fokus je snažan SDP i mislim da nam to treba biti prioritet. Ostale lijeve stranke su uvijek dobrodošle, ali treba se znati tko je stožerna i najjača stranka lijevog spektra.

Zanimljivo je kako je SDP, prilikom pregovora kod slaganja većine u Saboru, bio otvoren i za koaliciju s Domovinskim pokretom koji mu je, čini se, u politički i svjetonazorski dijametralno suprotan. Kako to komentirate?

Taj potez je suprotan mojim uvjerenjima. Kao što je Ivica Račan jednom prilikom rekao, izbore možemo izgubiti, ali obraz ne.

Čini se kako je i dubrovački SDP, nakon što je neko dulje vrijeme bio gotovo nevidljiv, 'živnuo'. Vijećnici na Gradskom vijeću su obično najistaknutiji u raspravama, a ostvaren je i znatno bolji rezultat na parlamentarnim izborima nego ranije. Kakva je vaša suradnja s kolegama iz Dubrovnika?

Suradnja s dubrovačkim SDP-om je dobra. Uvjeren sam da se dubrovački SDP trudi, ali naravno uvijek ima prostora za jači angažman. Mislim da stavovi koje u zadnje vrijeme gradonačelnik Dubrovnika iznosi u javnost nisu dobri i etiketiraju Dubrovnik kao ekstremno desni grad. Mislim da je to u suprotnosti s većinom Dubrovčana koji su oduvijek ponosni i koji vole svoj grad, ali kroz povijest ih je krasila odmjerenost, diplomatske manire i građanski gard.

Gradonačelnik ste Makarske. Na koje projekte ste najponosniji?

Mi smo obećali 16 projekata u našem predizbornom program. Od toga smo do sada isporučili 14 točaka. Do kraja ove godine ispuniti ćemo i preostala dva obećanja. Definitivno sam najponosniji na zaustavljanje betonizacije kroz izmjene i dopune prostornog plana, zatim na oživljavanje stare gradske jezgre, na projekt Peškere. Sve su to projekti odnosno dijelovi mozaika kojeg nazivamo „Zaokret prema održivim oblicima turizma“. Ponosan sam na velike iskorake koje smo napravili po pitanju zdravstva u Makarskoj, kao i na zlatnu karticu za umirovljenike gdje smo poboljšali njihovu kvalitetu života. Upisali smo svu djecu u vrtiće, uskladili plaće svih odgajateljica, uložili u sportsku infrastrukturu i još puno puno toga.

I Makarska i Dubrovnik su, kao dvije turističke destinacije, susreću s jednakim prednostima, ali i izazovima koje turizam nosi sa sobom. Kakva su vaša promišljanja i kako vidite turizam na našoj obali u budućnosti, koja bi ujedno i dalje trebala biti pristojno mjesto za život građana?

Ovo je pitanje koje zahtjeva dugu elaboraciju, a mislim da nemamo vremena da o tome sad detaljno govorimo. Najizraženije obilježje našeg turizam u priobalju je sezonalnost ali i sve ostale odlike koje spadaju u jedan zajednički nazivnik kojeg opisujemo kao prekomjerni turizam. Budućnost našeg turizma zasigurno leži u održivom razvoju kao i povećanju kvalitete turističke usluge koja mora biti izbalansirana sa potrebama lokalnog stanovništva.