Ove godine, se  želi upozoriti cjelokupnu javnost na rizike konzumacije psihoaktivnih sredstava i razvoja ovisnosti u kontekstu pandemije COVID-19 kako bi potaknula osvještavanje problematike zlouporabe droga i drugih sredstava ovisnosti. Tim povodom porazgovarali smo s psihijatricom Irenom Primorac Bošnjak koja je inače voditeljica Odjela za mentalno zdravlje ZZJZ DNŽ

Kakvo je stanje u našoj županiji kad je u pitanju ovisnost o psihoaktivnim tvarima?

- Od 2009. godine izražen je trend pada broja liječenih zbog sindroma ovisnosti u našoj županiji. No, to ne znači da pada i broj osoba koje konzumiraju psihoaktivne tvari. Problem je što jako raste broj konzumenata tzv. lakih droga, pogotovo kanabisa i sintetskih droga. Heroin je puno skuplji od kanabisa i sintetskih droga, tako da se ovisnih o heroinu brzo nađe u financijskim problemima, te se javi u naš Odjel zbog uvođenja supstitucijske terapije- metadona ili buprenorfina. Za lake droge ne postoji supstitucijska terapija, kao što postoji za heroin, tako da konzumenti lakih droga nemaju motiv za javiti se na liječenje, sve dok ne nastane ozbiljno zdravstveno stanje. Rijetko koji ovisnik dođe u naš Odjel s idejom da se mijenja. Heroinski ovisnici dođu zbog supstitucijske terapije, a onda ih mi kroz kontrolne preglede, na koje moraju doći da bi im se produžila supstitucijska terapija, pokušavamo kroz savjetovanje, psihoedukaciju, motiviranje potaknuti na promjenu.

Jeste li primijetili da je za vrijeme pandemije Covid- 19 došlo do povećanja broja konzumenata droge?

- Za očekivati je da će broj onih koji će posegnuti za drogom u ovoj teškoj i složenoj situaciji rasti. Koliko će narasti vidjet će se s vremenskim odmakom. Proći će određeni period dok se konzumenti odluče zatražiti stručnu pomoć. Kada usporedimo broj liječenih osoba zbog sindroma ovisnosti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u prvih deset mjeseci ove godine, s brojem liječenih u prvih deset mjeseci prošle godine, nema značajnije razlike. Točnije, radi se o četiri osobe više u ovoj godini. Treba imati u vidu da analiza obuhvaća prvih deset mjeseci, odnosno da trebamo usporediti još studeni i prosinac u obje godine, a to su mjeseci u kojima inače bilježimo najveći broj pregleda ovisnika.

Koju vrstu droge mladi u našoj županiji najčešće koriste?

- Najčešće konzumirane psihoaktivne tvari među mladima su marihuana i sintetske droge: sintetska marihuana i ketamin. Konzumenti marihuane smatraju da ona nije opasna za njihovo zdravlje, jer je biljka. Dio njih ju čak smatra lijekom. Međutim, to nije točno. Marihuana nije nikada bila štetnija nego danas. Postotak psihoaktivne tvari tetrahidrokanabinol (THC) kojeg sadrži marihuana, koja je danas prisutna na tržištu droga, iznosi do 30 % dok je, usporedbe radi, 80-tih godina prošlog stoljeća postotak THC-a iznosio do 4 %. Veća koncentracija THC-a dovodi do snažnijeg osjećaja euforije, ali i do većih zdravstvenih problema.

Sintetska marihuana (spice, K2, galaxy) sadrži sasušene isjeckane biljke i kemijske aditive, koji izazivaju iskustva slična onim pri konzumiranju marihuane. Na tržištu je prisutna pod različitim imenima, pri čemu je navedeno da nije za ljudsku uporabu, te se može legalno nabaviti. Kao i marihuana, najčešće se konzumira pušenjem. Ketamin (K) je anestetik koji osim sedativnih svojstava proizvodi vrstu izvantjelesnog iskustva u kojem se konzument osjeća odvojeno od sebe i okoline koja ga okružuje. Dolazi u obliku bijelog praha koji se konzumira ušmrkavanjem ili se injektira u venu. 

Sve češće imamo situaciju da je konzument uvjeren da puši samo marihuanu, ali kada testiramo urin, vidimo da je pozitivan na amfetamine, ketamine, galaxy, LSD… Razlog je što marihuana sadrži i sintetske supstance, jer tako „osnažena“ ima puno jače djelovanje. Upravo zbog toga je sve veći broj psihotičnih reakcija nakon konzumacije jointa. Psihotična reakcija je obično karakterizirana paranoidnim obradama realiteta, što znači da osoba ima sumanute ideje da joj netko hoće nauditi, da ju prati, prisluškuje i sl., te slušnim obmanama. Slušne obmane nerijetko imaju imperativni karakter, odnosno osoba čuje glas koji joj govori da se ubije. Ovakva stanja zahtijevaju hitno bolničko liječenje na psihijatrijskom odjelu i uzimanje psihijatrijskih lijekova kroz duže vrijeme i nakon izlaska iz bolnice.

Koji su razlozi posezanja za drogom? Što kažu mladi?

- Najčešći razlozi, koje navode ovisnici pri uključivanja u tretman, su: utjecaj vršnjaka, neznanje o mogućim posljedicama uzimanja psihoaktivnih sredstava, psihološki razlozi (depresija, mladenačka nesigurnost), problemi u obitelji i školi, znatiželja, dosade i zabave. Međutim, razlozi posezanja za psihoaktivnim tvarima su daleko kompleksniji. Veliki značaj ima patologija obitelji (razvod braka, alkoholizam, nasilje u obitelji), liberalan odgoj, poremećena komunikacija među članovima obitelji, hedonizam i životna filozofija. Susrećem ovisnike koji su počeli uzimati drogu kada su se okrenuli istočnjačkoj duhovnosti i počeli intenzivno meditirati. Smatrali su da će im droga pomoći dosegnuti dublja stanja svijesti s ciljem duhovnog prosvjetljenja. Ipak, najvažniji rizični čimbenik je prezaštitnički odgojni stil, koji danas prevladava u odgoju djece. Djecu se uči da primaju, ali ne i da daju, ispunjava im se svaka želja, bez da išta moraju napraviti, štiti ih se od bilo kakve frustracije čime stvaramo egocentrične osobe bez kapaciteta da se nose s izazovima života.

Kako uopće prepoznati da kod adolescenta nešto nije u redu, odnosno što roditeljima može ukazivati da je njegovo dijete konzument droge?

- Znakovi zlouporabe sredstava ovisnosti na koje posebno treba obratiti pažnju kod adolescenata su: povišeno raspoloženje pri povratku s noćnog izlaska, gubitak želje za hranom i potrebe za snom, zamagljen pogled, psihomotorna usporenost, pretjerana pospanost, crvenilo konjunktiva
depresivno raspoloženje, teškoće koncentracije, nedostatak energije i motivacije, zanemarivanje obveza u školi ili kod kuće, npr. neopravdano izostajanje iz škole, pad školskog uspjeha, nagla nezainteresiranost za školu ili školske aktivnosti, promjene u fizičkom izgledu, zanemarivanje higijene, problemi u socijalnim odnosima, svađe s članovima obitelji, prijateljima, nastavnicima, traženje više novaca nego prije, nestanak novca ili vrijednih stvari iz kuće problemi sa zakonom, krađa kako bi se došlo do novca za drogu, uhićenja zbog remećenje javnog reda i mira, brze vožnje i slično.

Gdje i kome se obratiti za pomoć?

- Kod svakog problema, pa tako i ovog, najbolje je zatražiti pomoć od osoba, kojima je bavljenje tom problematikom svagdašnji kruh. Skrivanje problema i trošenje energije na to „da svijet ne sazna“ je gubljenje dragocjenog vremena. Prolazi previše vremena od početka uzimanja droge do javljanja na liječenje. Zadatak je ne samo nas koji radimo u Odjelu za mentalno zdravlje, nego društva u cjelini, da se skrati to vrijeme. Tko god treba pomoć može nam se obratiti telefonski na broj 341-082 ili putem maila mentalno.zdravlje@zzjzdnz.hr ili prevencija.ovisnosti@zzjzdnz.hr .