Ana Hrnić je na mjesto direktorice izabrana početkom tjedna, a trenutno odrađuje zadnje radne dane u agenciji Gulliver Travel gdje je provela cijeli radni vijek stekavši tako bogato iskustvo i znanje u turizmu. U razgovoru za Dubrovački dnevnik govori kako joj je trenutno “burno sa svih strana” budući da intenzivno obavlja pripreme jer idući tjedan počinje raditi u Turističkoj zajednici.

Nova direktorica povodom preuzimanja te dužnosti kazala je kako se nada da će ova turistička sezona biti uspješna, jer su prema njezinim saznanjima predviđanja su jako dobra. S Hrnić smo razgovarali o trendovima i izazovima u turizmu, održivosti, ali i planovima za Dubrovnik. 

Prošle godine Zagreb se pohvalio i prozvao glavnim ambasadorom hrvatskog turizma. Treba li Dubrovnik biti predvodnik turizma u Hrvatskoj?

- Cijenim rad i pomak koji Zagreb ostvaruje na turističkom planu. Međutim, smatram da Dubrovnik i Zagreb nisu destinacije koje treba uspoređivati. Naime, Dubrovnik je turistička destinacija desetljećima, dok Zagreb to tek postaje. Dubrovnik je uvijek bio predvodnik i perjanica hrvatskog turizma, i smatram da je to i dalje.

Koji su prema vašem mišljenju najveći izazovi s kojima se suočava dubrovački turizam?

- Dugo vremena Dubrovnik nije imao jasan plan, viziju i strategiju koji bi pratili rast koji se događao. Mislim da se zadnjih godina ova gradska uprava uspješno nosi sa svim tim problemima kroz program Respect the City. Dubrovnik je do nedavno bio na listi destinacija koje treba izbjegavati, i UNESCO status nam je bio ugrožen. A u zadnje vrijeme postajemo primjer destinacije koja se uspješno suočava sa svim tim izazovima.

Najviše se govori, ali i teži rastu turističkog prometa. Trebamo li se fokusirati samo na dizanje brojki?

- Trebamo težiti rastu, međutim brojke nisu jedino mjerilo uspjeha. Mi imamo prostora za rast u brojkama, ali na način koji će biti bolje raspoređen i strateški planiran. Najveći prostor za rast vidim u periodima izvan glavne sezone.

Na čemu se treba temeljiti vizija dubrovačkog turizma?

- Prije svega, trebamo raditi na razvoju novih turističkih proizvoda i događanja, koji će postati i razlog dolaska u destinaciju, pogotovo u periodima izvan glavne sezone. Vrlo nam je bitan razvoj sportsko – rekreativne infrastrukture. Primjerice, Palma de Mallorca je dobar primjer destinacije u koju posjetitelji dolaze tijekom cijele godine kako bi uživali u ugodnoj klimi i rekreativnim sadržajima. Gradnja multifunkcionalnog centra bi pozitivno utjecala na porast i pojačanu konkurentnost u segmentu kongresnog turizma, ali i omogućila organizaciju raznih sajmova, prezentacija, sportskih događanja, koncerata i slično.

Ljudi često negoduju zbog gostiju s kruzera i percipira ih se kao one koji slabo troše. Je li moguće u isto vrijeme imati takve goste, ali i one koji će trošiti nešto više?

- Često čujemo mišljenja o tome kako smo elitna destinacija te da nam kruzeri ne trebaju, ali ja se s tim ne slažem. Možemo imati i jedno i drugo samo je važno promišljeno planiranje i dobra organizacija.

A što je s kvalitetom sadržaja?

- Hotelski kapaciteti apsolutno zadovoljavaju visoke kriterije, a čini mi se kako je i ugostiteljska ponuda sve bolja i napredak je vidljiv. Situacija s privatnim smještajem samo je djelomično u skladu s imidžom destinacije. Imamo dobar dio kapaciteta koji apsolutno zadovoljavaju te kriterije, međutim s druge strane postoji i značajan broj kapaciteta koji ne udovoljavaju standardima destinacije.  

Dugi niz godina ste radili u privatnoj turističkoj agenciji i sigurno izravno komunicirali s njima pri organizaciji grupa, tura, mini cruisea i FIT-a. Koji su trendovi?

- Dubrovnik je po pitanju želja i potreba turista koji nas posjećuju zastupljen u različitim segmentima. Neke posjetitelje zanima gastronomija, neke aktivni odmor, kulturna baština, sunce i more… Trebamo imati bogatu ponudu koja će zadovoljiti različite potrebe i očekivanja. Opasno je opredijeliti se samo za određeni vid turizma, tako da svi segmenti trebaju biti zastupljeni. Kraći boravci su trend, ali trebamo težit stvaranju dodatnih sadržaja i proizvoda kako bi se ti boravci produžili.  

Treba li Grad još snažniju promociju i bolju pozicioniranost na svjetskoj turističkoj karti?

- Dubrovnik je svjetski turistički brend, ali svakako trebamo težiti snažnijoj promociji i još boljoj pozicioniranosti. Smatram da se Dubrovnik treba pozicionirati kao premium turistička destinacija, i da za to ima sve potrebne preduvjete. Svakako trebamo isticati svoju jedinstvenost, jer Dubrovnik definitivno jest jedinstven. Trebamo se fokusirati na promociju svega onoga što je dobro, a toga je zaista puno.

Koliko je prostora za napredak na području kreativnosti, komunikacije i brendiranja?

- Veliki je potencijal recimo po pitanju korištenja digitalnih tehnologija, razvoju različitih vrsta mobilnih aplikacija i slično.  Na području kreativnosti vidim napredak prvenstveno kroz razvoj novih turističkih proizvoda i događanja, kako u sezoni tako i izvan glavne sezone. 

Uskoro počinjete s radom u Turističkoj zajednici. U kojem smjeru namjeravate ići i kako zapravo vidite vašu buduću poziciju?

- Želja mi je intenzivno surađivati sa svim subjektima iz javnog i privatnog sektora uključenim u turističke djelatnosti, kako bi se zajednički definirale strategije i ciljevi, raditi na održivom razvoju destinacije kroz projekt Respect the City, poraditi na digitalizaciji, razmotriti mogućnosti korištenja EU fondova, kreirati nove turističke proizvode, dodatno turistički valorizirati područja kao što su Rijeka Dubrovačka, Gornja sela, Elafiti…

Ovih dana svjedočimo da Dubrovčani, ali i turisti nemaju gdje uvečer izaći. Radi nekoliko kafića, restorana, ali manje-više sve je pusto. Može li TZ pokrenuti projekte kako bi tu ponudu dodatno obogatili?

- Ovdje je stvar ponude i potražnje, te private inicijative. TZ nema alate kojima može regulirati koliko će restorana i kafića raditi i slično. Međutim, ono što TZ može, to je imati ulogu koordinatora među subjektima, kako bi se kvalitetnim zajedničkim dogovorom našlo rješenje. 

Hoće li Turistička zajednica biti okrenuta i građanima te stvarati neke programe za njih?

- Naši sugrađani su sjajni domaćini i mislim da se turisti u Dubrovniku uvijek osjećaju dobrodošlo. TZ bi mogao inicirati organizaciju različitih vrsta edukacija, motivirati lokalno stanovništvo da ulaže u svoje znanje. Razvoj sportsko-rekreativne infrastrukture, kao i različitih turističkih proizvoda svakako bi pozitivno utjecali i na kvalitetu života naših sugrađana. Postoji već niz događanja koja su odlično prihvaćena od strane naših sugrađana, kao primjerice Good Food festival, Dubrovačka trpeza, Dubrovački zimski festival i razna druga događanja, koja se mogu dodatno obogaćivati novim elemetima, ali svakako treba raditi i na osmišljavanju novih programa.  

Kako vidite Dubrovnik za deset godina?

- Vidim ga kao vrhunsku destinaciju održivog turizma u kojoj postoji sklad između zadovoljnih sugrađana i zadovoljnih posjetitelja. Voljela bih da ostvarimo sve ciljeve koje ćemo ispred sebe postaviti.