Kandidat za župana dubrovačko-neretvanskog Marko Giljača radio je 15 godina u novinarstvu, osam kao nastavnik matematike i fizike, povremeno je grafički i web dizajner te community manager, ali najponosniji je na svoj judaški staž koji traje već 30 godina. Bio je prvak Jugoslavije, hrvatski reprezentativac, školovao se za trenera juda, a danas vodi svoj klub. Kad nije na tatamiju, bori se u političkoj areni stavovima i idejama. Iza njega su četiri godine vijećničkog mandata u Županijskoj skupštini, a na ovim izborima, uz Igru Šain Kovačević, juriša po dobar rezultat ispred koalicije Srđ je Grad, Možemo, Nova ljevica i Zaokret. U razgovoru za Dubovački dnevnik govorio je o županijskim projektima, rješenju za zdravstvo i spas turističke sezone kao i o drugim pitanjima važnima za Dubrovačko - neretvansku županiju.

Postoji jedna analiza iz 2012. godine koja je pokazala kako na plaće i naknade zaposlenika županija godišnje ide oko 660 milijuna kuna. Jesu li županije nepotrebne?

-Iz perspektive sadašnjeg rada i načina vođenja Županije, uistinu je malo razloga za njihovo postojanje. Međutim, gledajući mogućnosti i zakonom predviđene ovlasti, županije mogu biti pokretač regionalnog razvoja i podizanja kvaliteta života. Osnovni problem je u neradu i neaktivnosti aktualne županijske vlasti koja nema ni viziju, ni volju pokrenuti potrebne procese, već se zadovoljavaju prihvaćanjem spuštenih projekata i transferiranjem sredstava iz državnog proračuna. Ozbiljna aktualna vlast okrenula bi taj proces. Inicijative trebaju kretati odozdo prema gore, kako bi se promjena usmjerila u skladu sa željama i potrebama građana.

Molim vas navedite mi tri razumna razloga zašto ne ukinuti županije koje generiraju tako visoke troškove.

- Kada me pitate o tri razloga zašto su županije važne, mogu navesti neka od ključnih područja života i razvoja koja su dio ovlasti koja županija ima. To su upravljanje javnim pomorskim dobrom, dakle svim koncesijama, vezovima, razvojem plavog gospodarstva, marikulture, poticanja ribarstva, male brodogradnje i svih drugih razvojnih potencijala koje nam pruža more i naša obala. Drugi je razlog zdravstveni sustav, gdje je Županija osnivač i trebala bi se aktivno uključiti u procese upravljanja sustavom, a osobito u nužnim promjenama. Dosta je slijepog slušanja državne zdravstvene politike koja nas je dovela u ovakvu situaciju. Potrebno je pokrenuti ozbiljne i kvalitetne inicijative izmjene cjelokupnog zdravstvenog sustava, a župan i buduća županijska vlast treba biti pokretač tih promjena u kojima treba potporu struke i svih građana. Treći razlog je razvoj poljoprivrednih potencijala, što je također u nadležnosti Županije. Konačno, uloga Županije je povezivati i okupljati, uspostaviti dijalog i tražiti kvalitetna rješenja od najniže razine, dakle od pojedinca, preko gradova i općina do državne razine. Nažalost, sadašnji župan i aktualna županijska vlast tu svoju ulogu nisu shvatili pa stječemo dojam kako su županije uistinu nepotrebne i da imamo previše ljudi koji rade malo ili premalo. Ako želimo kvalitetnu županijsku vlast, trebamo izabrati novu i dati priliku novim ljudima i novim politikama.

Trebaju li ti ljudi koji su višak u županiji dobiti otkaz?

- Ljudi su nam potrebni da bi proveli sve projekte i politike, samo ih treba uposliti i dati im mogućnost da pokažu svoje znanje. Županija se treba otvoriti prema građanima i biti im na usluzi, nuditi kvalitetna rješenja kojima će pomoći svima koji žele živjeti i raditi na ovom području. Zaposlenici trebaju ići od čovjeka do čovjeka, od općine do općine i pomagati im u pisanju projekata, kreiranju marketinških alata, osiguravanju tržišta, poticati udruživanje, držati radionice i osmišljavati sve moguće alate koji će olakšati rad i privređivanje građanima. Tada neće biti viška zaposlenih, ali će biti viška zadovoljstva među građanima i zaposlenicima, jer ljudi su sretniji i zadovoljniji kada rade koristan posao i vide rezultate svog rada.

Jeste li zadovoljni kako aktualni župan Dobroslavić i njegov zamjenik Cebalo, načelnik Stožera civilne zaštite, brode kroz epidemiju?

- Oni su najviše eksponirani po automatizmu, ali broditi krizom nije samo iznositi statistike. Treba biti pošten pa reći da je zdravstveni sustav preuzeo najveći teret borbe s pandemijom i radi najbolje što može. Županija, kao regionalni pokretač je trebala aktivno sudjelovati sa svim jedinicama lokalne samouprave u kreiranju ekonomskog ozračja optimizma i osigurati mogućnosti za pripremu sezone. Mi smo predlagali uvođenje interventne trajektne linije, mogao se stvoriti dobar marketinški paket prema emitivnim tržištima i osigurati značajan priljev gostiju. Tu su iz Županije potpuno zakazali, a nisu pokrenuli niti ikakve druge inicijative. Nisu ni iskoristili ovo vrijeme za stvaranje preduvjeta za povećanje otpornosti na buduće krize.

Nedavno ste rekli kako je Srđ je Grad politički sazrio. Što se to promijenilo u stranci u zadnje četiri godine?

- Mi već osam godina kontinuirano učimo političke procese, od trenutka kada smo napravili iskorak iz aktivizma u politiku do danas. Usvojili smo način funkcioniranja na gradskoj i županijskoj razini, proučili ovlasti i kapacitete koji nam stoje na raspolaganju, a vjerujem da su građani u našem radu kroz Gradsko vijeće i Županijsku skupštinu prepoznali kvalitetu pripreme, spremnost na dijalog i upornost u zastupanju stavova koje smatramo ispravnima. Također smo i dio nacionalne platforme Možemo koja je donijela jednu novu dimenziju rada i zastupanja interesa građana u Hrvatskom saboru, tako da smo povezali sve razine političkog djelovanja, od mjesnih odbora i kotara do nacionalne politike. Sve to nam omogućuje ozbiljno sudjelovanje i kreiranje politika na svim razinama i pokretanje nužnih promjena.

Jeste li sad spremi sudjelovati u vlasti?

- Nakon osam godina iskustva u politici konačno smo spremni preuzeti odgovornost i    uistinu upravljati Gradom i Županijom. Nudimo znanje, poštenje, dosljednost, ustrajnost pa donekle i tvrdoglavost. Mi smo ljudi koji pomno proučavaju stvari i spremni smo na dijalog, ali ne odustajemo od osnovnih načela koja proklamiramo od prvog dana. U politici je važno povećati otvorenost prema građanima i svim poslovnim subjektima, od obrtnika i malih poduzetnika, preko ozbiljnih investitora do svih tvrtki koje djeluju na našem području. Sve je to zadaća županijske uprave koja stalno mora biti na usluzi građanima.

Vidite li se kao dio koalicije u županijskoj vlasti?

- Mi sigurno ne možemo funkcionirati kao koalicijski partneri, kako to zamišljaju dosadašnje političke stranke – potpišeš sporazum i onda sve slijepo slijediš. Međutim, možemo biti kvalitetni partneri koji zajednički sa svim sudionicima političkog života kreiraju najbolje moguće politike. Ako nam građani daju priliku da vodimo Županiju, vidjet će jedan posve novi politički sustav djelovanja i odlučivanja, u kojem su važne kvalitete ideja i ljudi, a ne stranačke boje. Volio bih da građani vide kako mi to zamišljamo i onda će doći do promjena na županijskoj razini.

Što su najveći problemi Dubrovačko - neretvanske županije?

- Prvo, problem kreće od glave, od župana i županijske vlasti predvođene HDZ-om koji u 12 godina nisu pokazali spremnost niti za dovoljan rad, a kamoli da budu ozbiljni politički akter s inicijativama i projektima koji su osmišljeni i pokrenuti od ljudi koji žive na ovom području. U međuvremenu su se nagomilali brojni problemi pa ćemo se trebatI uhvatiti velikog posla i krenuti u hitno rješavanje svega što se godinama skrivalo i zanemarivalo. Prvi su gospodarenje otpadom, upravljanje javnim pomorskim dobrom, bolje upravljanje s koncesijama, umrežavanje ljudi kada je u pitanju poljoprivreda te razvojni modeli alternativnih industrija kojih nemamo. Turizam će i dalje biti naša glavna gospodarska grana, ali moramo naći nove mogućnosti kako našu ponudu uskladiti s novim trendovima. I naravno, suočavanje s aktualnom krizom uzrokovanom pandemijom koja traži odlučne poteze i kreativne ideje kojima ćemo interventno djelovati kratkoročno za spas gospodarstva u ovoj godini.

Zašto ste uvjereni da je projekt Centra za gospodarenje otpadom loš?

- Sustav gospodarenja otpadom treba sagledati kao funkcionalnu cjelinu, koja se kreira u suglasju sa specifičnosti našeg područja. Ne možemo preslikati tuđe loše modele, a pogotovo je suludo graditi sustav od vrha, a temelje nismo još ni počeli raditi. Još nismo niti u fazi da razdvajamo otpad, nemamo sortirnice, kompostare, nedovoljno je reciklažnih dvorišta... Zapravo, samo glumimo da se bavimo otpadom! Planirani Centar u Lučinom razdolju je zapravo malo ušminkana, ali zapravo nova Grabovica. Ekonomski aspekt je loš, Studija izvedivosti je izrađena na pogrešnim brojkama i odgovorno tvrdim da ćemo plaćati najskuplji otpad u državi, što će prvenstveno biti udar na budžete građana. O ekološkom aspektu ne treba ni govoriti, svima je jasno da je planirana gradnja na krškom području i nitko ne može preuzeti odgovornost za vrlo izvjesni incident u budućnosti kad podzemne vode iz Lučinog razdolja završe u Malostonskom zaljevu, Slanskoj vali, Dolima, Neretvi i primorskim izvorima.

Za što se zalažete, ako ste protiv Centra za gospodarenje otpadom u Lučinom razdolju?

Sirovine koje možemo sakupiti iz otpada se mogu koristiti kao razvojni zamašnjak za nove zelene industrije, što ćemo mi predstaviti u našem programu Policentrični sustav gospodarenja otpadom u Dubrovačko – neretvanskoj županiji. Naš cilj je da imamo Otoke bez otpada i Županiju bez odlagališta. Taj model donosi smanjenje cijene građanima, zaradu Agenciji za gospodarenje otpadom i sirovinu za razvoj, u početku manufaktura, a kasnije industrija, čime ćemo doprinijeti divertifikaciji našeg gospodarstva.

Što treba biti na Srđu ako ne golf?

- Treba biti sportsko-rekreacijska zona, kako i piše u prostornom planu. Trebamo sačuvati prostor za buduće širenje grada i za javne sadržaje. Prvotno je planiran obuhvat od 110 hektara, što je realna mjera koja bi pružila javne i svima dostupne sadržaje rekreacije građanima i turistima. Golf je krinka samo kako bi se pod njim provukla ogromna gradnja i apartmanizacija, jedna velika bajka o kojoj se priča 15 godina. Niti u jednom trenutku projekta nismo imali ozbiljne investitore, već mešetare nekretninama i developere koji su za cilj imali jedino povećanje vrijednosti zemljišta kroz prostorne planove i povećanje obuhvata s ciljem da nakon toga projekt preprodaju. Uopće nismo protiv investitora i stvaranja dobiti, ali deset tisuća novih ležajeva iznad Dubrovnika nije potrebno.

Prostorni plan je najvažniji dokument Županije. Imate li već sad neke stavove u kojem smjeru taj dokument dalje razvijati?

- Trebamo prvo vidjeti što nam treba – je li to 160 tisuća ležajeva koji su sad u Prostornom planu. Živimo u vremenu otrježnjenja u kojem smo imali priliku osvijestiti da uistinu nemamo potrebe za megalomanskim sadržajima i velikim resortima, jer je to prvo što ostaje prazno u kriznim razdobljima, niti imamo radne snage koja bi u njima radila. Nisu nam potrebni betonski divovi koji će primati nekoliko tisuća turista, ali sigurno se zalažemo za kvalitetne male projekte, uklopljene u ambijent i razvijane u skladu sa suvremenim ekološkim standardima. S druge strane, potrebni su nam razvojni projekti poput novih stambenih zona, poslovnih i industrijskih područja koji će se zasnivati na ekološkim standardima i zelenim politikama, trebamo ulaganja u poljoprivredu, marikulturu, ribarstvo, brodogradnju…. U konačnici, prostorni planovi trebaju biti usklađeni sa strategijama razvoja koje su za sad samo mrtva slova na papiru.

Gdje vidite razvojni potencijal Dubrovnika i županije?

- U otpornim i zelenim industrijama koje će funkcionirati bez uništavanja prostora, povezivanju poljoprivrede i turizma, razvoju zdravstvenog turizma čiji prihodi mogu podići razinu medicinske usluge, projektima od polja/mora do stola... Ljudi domoljublje doživljavaju na razne načine, a za mene je to čisti prostor, more, voda koju pijemo i ono što ostavljamo generacijama koje dolaze. Dužni smo ostaviti čišći i uređeniji prostor nego što je on sad.

Turizam u DNŽ je doživio velike gubitke zbog pandemije. Što županija može izvući iz ove situacije i kako sanirati krizu?

- Rješenja trebamo tražiti na dva kolosijeka. Jedan je kratkoročni i odnosi se na izvlačenje maksimuma iz ove sezone, a drugi je dugoročni u kojem moramo osmisliti kako prilagoditi turizam i našu ponudu globalnim promjenama koje se događaju u svijetu pa tako i u turističkoj industriji. Za sada trebamo učiniti sve da za ovu sezonu stvorimo dojam sigurne destinacije. Kroz veću procijepljenost turističkih djelatnika, provođenje mjera na ulaznim točkama poput zračnih i morskih luka te kroz kvalitetnu promociju sigurne destinacije. Za krajnji jug trebamo osigurati subvencioniranje letova, a predlagali smo i uvođenje interventne trajektne linije Rijeka – Korčula – Dubrovnik. Sve su te mjere nužne već za ovu sezonu, a mi već jako kasnimo u svemu, jer Grad i Županija nemaju sinergiju zajedničkog izlaska prema tržištima. Grad se bori na svoj način, a Županija, kao i obično, ne radi ništa.

Kako najbrže riješiti problem nedostatka vezova?

- Sadašnja vlast nije pronašla način da riješi problem prava svakog čovjeka koji živi uz more, a to je da može imati barku i da je može negdje sigurno vezati. Obilazeći županiju, shvatio sam da isti problem imamo i na Lastovu, Vela Luci, Korčuli, Pelješcu, Konavlima… Kada sam postao županijski vijećnik, jedna od prvih inicijativa koje sam pokrenuo je bila da zatražim od Županijske lučke uprave javnu objavu svih korisnika vezova. To je jedini i transparentan način da se spriječe nedoumice i eventualne malverzacije na koje ljudi sumnjaju. Rekli su mi kako to ne mogu zbog GDPR-a i unatoč prijedlogu da u ugovorima koji su se obnavljali 2019. unesu suglasnost za objavu, nije postojala želja, ni volja da se ta objava realizira. Kao ni prijedlog za javnu objavu liste čekanja. Predlagao sam da se donese i pravilnik kojim bi se definiralo kako se dobiva vez. Kronični problem je u nedostatku novih vezova i nepostojanju volje da se pokrenu novi projekti. Županijski prostorni plan nosi dvije nove lokacije za javne komunalne lučice, u Mokošici i Solitudu. Ako Županijska lučka uprava nema sredstava, postoji model kojim građani mogu sami investirati u te lučice, a to je potaknuti građane da se udruže u sportsko-ribolovna društva, čime dobivaju pravnu osobnost i mogu sudjelovati u investiciji uređenja vezova. Procedura je propisana zakonom i predviđa da inicijativa ide od Županijske lučke uprave, Ministarstvo daje suglasnost, a odluku donosi Županijska skupština. Dubrovačko – neretvanska županija samo treba preuzeti financijsku obvezu dobivanja svih potrebnih papira, suglasnosti… i izrade samog projekta, a građani nakon toga mogu sami sebi urediti vezove. Preduvjeti postoje u prostornom planu, čime bi se prema već predviđenim kapacitetima osiguralo 400 novih vezova. Paralelno s tim treba pokrenuti proceduru za proširenje lučkih područja na Batali, Mokošici i u Solitudu, čime bi se dobili svi potrebni vezovi i konačno uredio problem koji godinama tišti sve ljude koji imaju barke i brodice. Za to napraviti, samo treba raditi, a ne pričati da se to ne može.

Kako riješiti zdravstvo koje je kompleksan problem?

- Svjedoci smo velikih problema i dugova u zdravstvu u čemu Županija nosi svoju veliku odgovornost. Problem u osnovi kreće od državne razine, jer se zadnjih 25 godina licemjerno prilazilo „rješavanju“ problema zdravstva. Dubrovačko-neretvanska županija može u dijalogu s akterima iz javnog i privatnog zdravstvenog sustava, stvoriti tim ljudi i zajednički pronaći najbolji smjer kako kreirati sustav koji će smanjiti teret na ljudima koji rade u zdravstvu i pružiti bolju uslugu građanima. Nužno je pokrenuti inicijativu prema nacionalnoj razini i poručiti kako ovako više ne ide! Moramo kreirati nov i funkcionalni model, što je odgovornost buduće županijske vlasti, koja će kontinuirano stvarati pritisak i nuditi prijedloge, uz podršku javnosti.

Jeste li se upoznali s ostalim dijelovima županije i stvorili neku mrežu putem koje ćete se predstaviti kao kandidat u Neretvi?

- Mrežu gradimo otprilike godinu dana. Na našoj listi će biti ljudi iz cijele županije, ali najmanje smo uspjeli doprijeti do ljudi u Neretvi. Zaključili smo kako tamo vlada razočarenje ljudi zbog nekih proteklih političkih aktivacija u kojima su se osjetili prevarenim pa nisu spremni olako ponovno povjerovati nekome. Vjerujem kako ćemo tamo naći partnere tek u idućem izbornom ciklusu. Trebaju se uvjeriti, kao što su ljudi u gradu imali priliku, da smo spremni zastupati interese građana i da gradimo priču s namjerom da traje. Spremni smo na suradnju, a pri tome ne želimo oduzeti nečiji politički identitet, kao i samostalnost donošenja odluka.

Kampanju ste započeli na Lastovu. Koji su stvarni problemi otočana?

- Lastovo je istinsko središte naše županije! Dok je iz naše perspektive Lastovo najudaljenija točka, 13 milja od obale. Ono ima probleme s povezanosti i često je zaboravljeno i zanemareno. Upravo zbog toga smo htjeli poručiti da županiju želimo povezati u jednu priču i s tim započeti na izoliranom, ali jednim od najljepših dijelova naše županije. Svi na Lastovo žele poći ljeti, dobro se zabavljati i uživati, ali ga u političkoj, ekonomskoj i infrastrukturnoj sferi zaboravljaju. Ako uspijemo povezati Lastovo, koje je već godinama okrenuto prema Splitu jer im je to jedina veza prema svijetu, onda ćemo uspjeti povezati i cijelu županiju.

Što vas je ‘otjeralo’ iz novinarstva u politiku? Jeste li shvatili da novinarstvo nema utjecaj na javni i politički život ili ste uvidjeli kako su novinari bliski poslovno-političkim klanovima, najčešće vladajućim, ili ste jednostavno shvatili da nema novaca u novinarstvu?

- U novinarstvu sam istinski uživao, imao sam odlične kolege i brojna lijepa iskustva. No, paralelno se u Dubrovniku razvijao aktivistički sektor koji mi je uvijek bio blizak. Dugo sam pokušavao zadržati dozu objektivnosti u svom izvještavanju, ali gomilanjem problema u društvu, nisam mogao ostati po strani. Vidio sam da postajem subjektivan, da srce vuče prema drugom načinu borbe za javne interese. Mislim da i dalje imam taj novinarski nerv i nisam baš s osmjehom napustio novinarstvo, ali sam se veselo pridružio ekipi koja se na drugi način bori za javni interes. Smatram kako je kvalitetno novinarstvo iznimno važno i nosi veliku odgovornost u informiranju građana, iznošenju argumentiranih stavova i otvaranju tema koje bi mnogi političari zataškali.

Ako postanete župan, hoćete li se voziti u skupocjenom službenom Audiju koji košta 400 tisuća kuna?

- Do posla ću sigurno ići pješke jer živim blizu. Kada je u pitanju obilazak Županije, vidjet ćemo što imamo u voznom parku i onda se tomu treba prilagoditi. Sigurno neću kupovati nove automobile. Osobno vozim low cost automobil s kojim sam iznimno zadovoljan i nemam ambicija da moram imati neki drugačiji.

*Intervju je objavljen u tiskanom izdanju Dubrovački dnevnik Petkom