S obzirom na to da je rođen u Konavlima, gdje je i cijeli život živio i radio, za sebe voli reći kako Konavle pozna u svakom njihovom djeliću i kako dišu te da je upoznat sa svim potrebama Konavala i Konavljana. ''Ja sam stalno u Konavlima, a Konavle stalno u meni,'' kaže Koprivica, po struci pravnik koji radi kao odvjetnik, a u društvenom životu Konavala sudjeluje oduvijek.

Za početak, jesu li  Konavle počele mijenjati stav prema drugim političkim strankama, koje nisu HDZ?

HNS je stranka lijevog centra, no kad se radi o lokalnoj razini, onda je to u potpunosti centar. Na lokalnoj razini nema ideologija, u fokusu su isključivo problemi koji tište ljude.  Na tom području ćemo mi djelovati jer se ne slažemo s izjavama HDZ-ovog kandidata da su Konavle razvijene i da im je 'potrebno još samo staviti šlag na tortu'.

Mislim da su Konavle pred završetkom gradnje temelja, a na samo temelje ne može se staviti krov, nego  kuću treba napraviti do kraja, pa onda staviti krov. Pravi razvoj tek treba početi u Konavlima. Vlast koja  je tu bila  četvrt-stoljeća jednostavno je ispuhala. To  se potvrđuje ovim što kaže kandidat i to dokazuje kako se nema više ideja. Samo žele ostati na vlasti ne promišljajući što još nedostaje Konavlima i Konavljanima niti imaju posebnu viziju razvoja.

Što bi bili ti temelji razvoja u Konavlima,  poslijeratna obnova, asfalt, voda...?

Napravljeno jest nešto što se tiče nivoa zemljanih radova, odnosno infrastrukture, a od objekata tek nedavno dom za starije, odnosno  taj je dom jedina prava investicija koja se vidi iznad zemlje i koju je napravila dosadašnja općinska vlast.  Moramo znati da je u tih 25 godina iz općinskog proračuna potrošeno ukupno dvije milijarde kuna!  Za toliki novac držim da se dosta više moglo napraviti.  Ako je dom koštao 40 milijuna kuna, to znači da se moglo napraviti 50 takvih domova, samo za usporedbu.  A što je napravljeno? Neka procijene ljudi.

Koji je vaš izborni slogan, moto?

Naš izborni slogan je -  Razvoj s vizijom, dakle naglasak je na razvoju koji je i te kako potreban Konavlima, osobito u gospodarskom smislu.  To znači da Konavle treba i dalje razvijati, ali s vizijom, smišljeno, a ne ad hoc i voluntaristički kao  do sada. Imamo razvojni program, od Cavtata do Prevlake.

Krenimo onda s Cavtatom.  Koji su tu prioriteti?

Cavtat je lokomotiva Konavala. On vuče cijele Konavle naprijed, a da bi to mogao  nastaviti raditi, vući Konavle naprijed, još više nego danas, u Cavata treba ulagati, a ne samo iz njega uzimati. Nešto se sada radi, ali to nije dovoljno. Počeo bih tu od cavtatske rive, jer je ona mjesto koje svakom onom  tko dolazi, osobito turistima,  prva upada u oči i zauvijek ostaje u glavi te je povod da se svaki gost ponovno vrati u Cavtat jer takvih je riva vrlo malo, ne samo u nas, nego i šire.  Da bi ona mogla biti još atraktivnija i ljepša te još korisnija nego što je sada, trebalo bi je popločati i izbaciti promet iz starog dijela Cavtata. Tek bi se tada otvorile vizure, stvorila ljepota  i garancija za budućnost još većeg razvoja turizma.

Možda će ljudi koji tamo žive, u starom dijelu, promisliti kako neće moći dolaziti s autom, ali mislim da ne bi trebali žaliti za tim, jer bi im korist od toga bila znatno veća od toga što ne mogu doći autom. Svi se oni  bave turizmom, a ispred svojih kuća dobili bi rajski dnevni boravak, veliku svjetsku pozornicu na otvorenom. Problem parkiranje može se riješiti u neposrednoj blizini proširenjem postojećeg parkinga i izgradnjom podzemne garaže te izgradnjom laganog prikladnog puta preko Brijega, što je i planirano Prostornim planom. Tako bi ti ljudi opet mogli lako do svoje kuće dovesti auto. Nakon što se sve ovo realizira, ne bih rekao da će nešto izgubiti, jer mnogo više će dobiti. Osim toga, na rivi su brojni restorani i drugi ugostiteljski objekti, a auti polaze metar od ljudi koji tu sjede za stolovima u tim restoranima.

Gradnja na Sustjepanu - nikad!

S cavtatske rive puca predivan pogleda na more, otoke, polutok Sustjepan, koji je u cijelosti zelen, osim dijela gdje je izgrađen Hotel Croatia. Tamo se pojavio jedan problem, vidim da ljudi  pitaju Kordu, Lasića i ostale odgovorne. Poznato je ta je tu netko kupio zemlju, a to odmah izaziva sumnju hoće li se zona prenamijeniti za izgradnju.  Na žalost, ne vjerujem da je to netko kupio bez prethodnih konzultacija postoji li mogućnost da postane građevinsko. A zna se tko je bio na vlasti kad je on to kupio i s kime se mogao konzultirati, ako jest. Uostalom može se i čuti u kuloarima da mu je obećano da će se to prenamijeniti u građevinsko zemljište. Što se nas tiče, tamo se nikada neće ništa graditi. 

Koji je stav Konavljana po tom pitanju?

Vjerujem da nitko nije za gradnju na tom dijelu, ne samo od ljudi iz Cavtata, nego iz cijelih Konavala. I mi smo za gradnju na planiranim mjestima, ali ona mora biti u duhu održivog razvoja, jer ne možemo pretjerati. Zna se točno u Konavlima gdje se što može graditi. U Cavtatu, od starog dijela do hotela Epidaurus treba napraviti jednu lijepu šetnicu, lungo Mare. To se sve može vrlo brzo spojiti sa Župom, tim prije što  je i Općina je Župa dubrovačka zainteresirana za šetnicu između Cavtat i Župe, koju ćemo zajednički realizirati.

Što planirate napraviti po pitanju škole?

Izgradnja škole je potreba koja je već trebala i mogla biti završena, da čelnici Općine nisu inzistirali da se izmjesti lokacija koja je sada petstotinjak  metara udaljena prema Zvekovici. Nisu se uspjeli već 15 godina  dogovoriti sa suvlasnicima te parcele, iako je u vlasništvu Republike Hrvatske 20 tisuća kvadrata.  Čudno mi je što se nisu uspjeli dogovoriti, jer da sam se ja time bavio, vjerujem da bi pronašli način kako to riješiti, jer postoje pravni načini za to, i vjerujem da se škola već mogla izgraditi. 

Sad je plan da će se škola definitivno graditi na staroj lokaciji, a kad će, to nitko ne zna, a potrebno je što prije je tu nema više nikakvih uvjeta za đake. To na sve strane prokišnjava, tu se postavljaju desetine kanti, sve je to zapušteno, a da ne govorim o uvjetima. Ti jadni naši đaci idu u školu u dvije smjene, krajnje je vrijeme da se napravi jedna moderna škola, s nastavom u jednoj smjeni, s dvoranom i proširenim dječjim vrtićem na istoj lokaciji, jer je ovaj postojeći pretijesna pa postoji lista čekanja.

Što je još po pitanju vrtića potrebno napraviti?

Trebalo bi proširiti i vrtić na Grudi, a u Čilipima je trenutno na dvije lokacije, u jedno je prostor iznajmljen, što znači da i tamo treba napraviti pristojan vrtić, na prostoru u sadašnje škole, ili na katu te škole ili na drugoj lokaciji koja postoji u Čilipima.

Spominjete često izgradnju POS stanova u Cavtatu.

Na već spomenutoj lokaciji u Cavtatu, gdje RH ima 20 tisuća kvadrata,  smatramo i nosimo u programu da tu treba napraviti POS stanove za mlade ljude jer  zemljište već postoji, a  zakon o POS-u postoji. Tako bi svi budući stanari i mladi ljudi, kad bi se izgradilo to naselje, mogli dobiti stan po cijeni kvadrata od 1000 eura s rokovima otplate do 31 godinu. Tako bi rata kredita bila nešto više od 1000 kuna mjesečno. Može se tu izgraditi jako puno stanova. U Konavlima, ni u Cavtatu se nikad ništa takvo nije izgradilo i Cavtat sa Zvekovicom najbrže raste po broju stanovnika, a  sele se i oni iz istočnog dijela Konavala, jer tamo još uvijek nema uvjeta za raditi, a više ni za živjeti.  Ti stanovi bi bili posebno zanimljivi mladim obiteljima koje nemaju riješeno stambeno pitanje, a kojega bi tako mogli riješiti pod njima prihvatljivim uvjetima.

Spominjali ste i izgradnju groblja.

Naselje Zvekovica jedino u Konavlima nema groblje, a to je područje koje najbrže raste po broju stanovnika. Ni u Cavtatu se više ne može širiti groblje i zato u Prostornom planu postoji lokaciji i treba krenuti u otkup zemljišta i krenuti u gradnju. U našem programu to planiramo realizirati  odmah, čim se konstituira vlast, treba početi raditi na gradnji tog groblja s pratećim objektima.

Nastavimo o razvoju Konavala, ali s  istočne strane, s Prevlake.

Nakon  gotovo 20 godina jalovih upravnih postupaka stvar se vratila na početak u  smislu rješavanja vlasničkih pitanja zemljišta. Ustavni sud je stvar vratio na početak. Znači treba još 20 godina, ako se bude ovako rješavalo. To znači da se ni sljedećih 20 godina tamo neće ništa raditi, a Vitaljani se iseljavaju. Rade u Dubrovniku, moraju ustati dva sata prije zore. Mislim da Općina treba djelovati prema Državi jer je ona suprotna strana u postupku, da se to ne odugovlači, nego da se postigne nagodba, da se bivšim vlasnicima isplati primjerena cijena, na što bi oni sigurno pristali i tada bi se tamo mogla realizirati gradnja, zaustaviti iseljavanje i inicirati povratak ljudi u Vitaljinu i sva okolna područja. Ako Crnogorci mogu graditi turistički kompleks od preko 3000 postelja tik do sadašnjeg graničnog prijelaza kod Prevlake, na srmom terenu, što bi uskoro moglo početi, onda se na našoj Prevlaci, koja je pozicija puno bolja, nesumnjivo biti moguće brzo realizirati planiranu gradnju.

Što mislite o projektu Turističkog naselja Canavia u Mikulićima?

Projekt Canavia je izrazito bitan jer je nadomak Molunta, kojemu je do sada posvećena mala pažnja. Njega treba urediti infrastrukturno, dovesti kanalizacija, riješiti problem pojačanog snabdijevanja električnom energijom.  To je problem na kojemu se počelo raditi, ali nikako da se dovrši.

Buduće Turističko naselje Canavia imalo bi razvojni značaj ne samo za Mikuliće i Molunat, nego za cijeli istočni dio Konavala s Grudom. Najprije bi se demografska slika Konavala bitno popravila, a drugo najvažnije je što bi se standard ljudi u Konavlima izbalansirao. Konavle bi u tom slučaju postale jedno od najpoželjnijih područja za živjeti i raditi.  Canavia s najmanje 1000 postelja, uz zdravstveni i agroturizam, na lokaciji  koja je na sunčanom prostoru,  okrenutom prema moru i s cjelogodišnjim poslovanjem je pun pogodak.  Izvjesnost izgradnje Turističkog naselja  Canavia je vrlo velika jer je rad na toj investiciji počeo odavno, u kojem projektu i sam aktivno sudjelujem već  15 godina. Canavia se priprema kao cjelogodišnje turističko odredište za europsko tržište  sa smještajnim kapacitetima u ruralnim područjima. U Konavlima, kad se napravi Canavia Village i proradi u pravom smislu riječi ruralni turizam, postići će se stopostotna zaposlenost domaćih ljudi  i nitko neće biti nezaposlen. Mladi ljudi iz ostatka Hrvatske, primjerice iz Slavonije, umjesto u Irsku, moći će dolaziti u Konavle raditi. To naselje bit će i veliki potrošač poljoprivrednih proizvoda s područja Konavala.  Gruda će ovim ojačati  kao centar tod dijela Konavala. Posebno mi je drago što se Canavia razvija u vlasništvu domaćih investitora s lokalnog područja. U tu investiciju su već uložena sredstva, uglavnom domaćih ljudi, gotovo svih iz Konavala i Dubrovnika i dubrovačkog područja. Dok će i vlasnicima zemljišta biti dana mogućnost da sudjeluju u upravljanju i u vlasništvu nad tvrtkom investitorom. Za ostatak investicije koristit će se kapital na međunarodnom tržištu novca te sredstva iz EU fondova. Predstoji uvrštenje tog projekta u županijski Prostorni plan, a potom i u Prostorni plan Općine Konavle.

Je li to taj razvoj s vizijom kojega nosite kao izborni slogan i razvojni plan?

Jest, jer su Konavle, prema svim analizama, predodređene za razvoj u dva glavna pravca: turizam i poljoprivreda, osobito njezini autohtoni proizvodi. Konavle zbog svog položaja, ljepote i prirode, predivne stare kamene arhitekture, zaokruženosti područja imaju potencijal da agroturizam, prema dosadašnjim analizama, koje po meni nisu ni do kraja razrađene, uz klasični turizam u Cavtatu, doživi veliku ekspanziju i bude jedan od motora razvoja Konavala. Gotovo svaka stara tradicijska kamena kuća  može biti mali hotel i uključiti se u ponudu. Iz svake kuće bi najmanje jedan mogao biti stalno zaposlen u agroturizmu jer europska iskustva pokazuju da se s četiri kreveta koja se iznajmljuju turistima može zaraditi plaća za jednu osobu. A u konavoskim kućama može biti najmanje jedan krevet. Domaćima je to mnogo bolje nego da rade bilo gdje drugo. To znači da potencijalno,  po mom mišljenju, u budućnosti,  oko tisuću konavoskih domaćinstva se može time baviti i u tom segmentu gospodarstva zaposliti tisuću ljudi. Realizacijom primjerenog stupnja razvoja agroturizma, turističkog naselja na Prevlaci i turističkog naselja Canavia, otvorit će se mogućnost zaposlenja velikog broja ljudi iz područja Hrvatske u kojima postoji problem nezaposlenosti.

Tu se sama po sebi nameće i poljoprivreda u Konavlima. Što s Konavoskim poljem?

Pogotovo ruralni turizam treba vezati za poljoprivredu jer to jedno bez drugoga ne ide. Treba vratiti po selima tradicijske kulture, a kad to dođe do optimalne granice, sigurno će se javiti potreba za ponovnom revitalizacijom seoske poljoprivrede, pogotovo u dijelu autohtonih biljaka kao što su maslina, smokva, rogač, vinova loza i drugo. Bit će nužno revitalizirati Konavosko polje,  zbog značaja koje je imalo u povijesti možda i tisućama godinama, kad su ljudi isključivo živjeli od toga, a sada se, što je vidljivo nama Konavljanima, a svima drugima koji svakodnevno prolaze magistralom duž polja,  pretvara u šumu i šikaru. Neću priznati da su Konavle razvijene sve dok Konavosko polje ne bude revitalizirano. To je dug prema Polju koje je, do prije 50 godina hranilo Konavle, a to je i nužna  sastavnica bavljenja agro turizmom, koji u Konavlima ima sjajnu perspektivu.

S ruralnim turizmom Konavosko polje jednostavno zahtjeva revitalizaciju, jer kakav bi to bio ruralni turizam u Konavlima s ovakvim Konavoskim poljem?! Turisti koji borave na selu, s prozora sobe trebaju vidjeti uređene poljoprivredne površine, a ne draču i šikaru. Pitanje vlasništva u Konavoskom polju je konačno riješeno, ali nažalost se samo manji dio vratio vlasnicima, a ostalo  je oko 350 Ha u vlasništvu države. To je opet područje gdje Općina može, a i dužna je, sukladno odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, djelovati, a do sada uopće nisu ništa radili.

Gdje je Općina pogriješila po pitanju Konavoskog polja?

Uopće se nisu zalagali da se vlasnicima pomogne.  Savjetovali su im da ne pribavljaju dokumentaciju, da će se ako se bude vratilo jednom, vratiti svima, ali to nije tako. I nažalost dogodilo se ovo. Osim Udruge koja je djelovala, ljudima se s nivoa Općine uopće nije pomoglo da dođu do svoje zemlje. Ostalo je zakinuto sigurno stotine obitelji. Nažalost, više ne mogu ništa ni učiniti da im se to vrati. To znam jer sam na tome mnogo radio i danas na tome radim. Da su ljudi bili upućeni, da su ustrajali i da im se pomoglo prikupiti papire, gotovo bi se svima bilo zemljište u cijelosti  vratilo. Radio sam ja i za Udrugu, volonterski. Ali,  jednostavno su mnogi vjerovali Općini pa su računali kako ne moraju ništa ni raditi.

Što sada napraviti?

Tih 350 Ha, najbolje zemlje u Polju,  treba odmah dati u zakup, a Općina treba dati Državi prijedlog da se raspiše natječaj, a zainteresiranih sigurno ima.  Cijelo polje inače ima oko 2000 Ha površine, a moguća je isplativa obrada cijelog Polja, uz uvjet da se dovede cijev za navodnjavanje iz vodospreme Plat, na kojem se projektu prije nekoliko godina počelo raditi ali se zastalo, pa ga treba aktivirati. To je važan dio našeg gospodarskog plana„Razvoj s vizijom“, a ne da se počinje raditi od kraja, prvo ruralni turizam, pa onda poljoprivreda, jer su te dvije stvari nužno komplementarne.  Prije svega treba revitalizirati polje, po meni najveću sramotu Konavala. Nikad neću priznati da su Konavle razvijene dok je polje ovakvo.

Kad smo kod razvojnih projekata, što mislite o hidroelektrani na Pasjači?

Mi smo protiv gradnje centrale na Pasjači jer mislimo da se time ne bi postigla ikakva korist u smislu energetskih učinaka, možda jedino neka privatna korist vlasniku centrale, a Konavlima to može donijeti mnogo veću štetu. Voda iz Ljute treba se koristiti za navodnjavanje dijela Konavoskog polja i za potrebe domaćinstava.

Kod svih radnji treba voditi računa o održivom razvoju i ekologiji. Konavle u ekološkom smislu nisu u lošem stanju, ali, otpad je loše riješen.Reciklažno dvorište treba odmah napraviti na predviđenom mjestu. Isto tako u Konavlima postoji stotine putova kojima su se ljudi koristili kad je poljoprivreda bila glavno zanimanje, a sada  su ti putevi zarasli u šikaru. Najvažnije ekološko pitanje  i u funkciji gospodarstva je da treba sve te puteve kroz Konavle učiniti prohodnima, da svi mogu ne samo uživati u šetanju, nego ih upoznati i povijesno, jer su svi ti putevi sastavni dio povijesti Konavala. Svi su oni nažalost s oznakama u katastarskim mapama i sramota je da nisu prohodni. S druge strane glavni konavoski putevi uopće nisu uneseni u katastar, nego se još vode kao oranice i pašnjaci, što ljudima, osim što su dali svoju zemlju za te ceste, stvara probleme kod potrebe parcelacije za gradnju i slično i financijski ih opterećuje jer moraju sami plaćati skupu parcelaciju zemljišta.  Županijskim cestama inicijativu za ucrtavanje tih cesta u katastarske planove treba dati Općina i sudjelovati u tome. Svi ti tisuće ljudi kojima je put prošao preko parcela teško mogu ništa raditi dok se to ne riješi.

Posljednje vrijeme u Hrvatskoj se puno  govori o demografiji, a u Konavlima je to što nas je sve manje odavno jedno od gorućih pitanja. Imate li neko rješenje?

Neraskidiv je demografski napredak s gospodarskim razvojem. Kad bi se ostvarili projekti o kojima govorim, demografska slika Konavala bi se promijenila u cijelosti. Najprije bi malo tko iseljavao više, jer bi se gotovo svi mogli tu zaposliti. Počeo bi obratni proces povratka, izjednačio bi se broj stanovnika na istoku i zapadu, to znači da bi Konavle imali više stanovnika nego ikada. Od 1900. do danas izgubili smo previše.  Danas je u Konavlima oko 8750 stanovnika, odnosno oko 1000 manje nego prije Domovinskog rata.

Predlažete li vi neke demografske mjere, uz razvoj  kao ključni faktor o kojem govorite?

Mislim da te mjere koje neki obećavaju prije izbora uopće ne mogu popraviti demografsku sliku, nego jedino gospodarski razvoj. Ne rade ni svi hoteli koji su radili  prije Rata. Ali, mogu se složiti da takve mjere mogu biti mali, inicijalni poticaj u poboljšanju demografske slike. Mislim i da je ta naknada u iznosu od dvije tisuće kuna  za novorođeno dijete mala i mi ćemo je udvostručiti!

Imate li neke socijalne mjere u svom programu za umirovljenike i druge socijalne skupine?

Umirovljenicima s malom mirovinom, kad se snimi situacija, omogućit ćemo besplatnu mjesečnu autobusnu kartu za cijelu županiju. Također, nema razloga da ako Grad Dubrovnik subvencionira cestarinu do Zagreba i avionske karte za ljude koji u Zagreb putuju radi zdravstvenih pregleda ili liječenja, to isto ne čini i Općina Konavle. 

Svima omogućiti studij, povećati subvencije

Kad se razmotri proračun Konavala i Dubrovnika po stanovniku, to nije neka velika razlika. Općinski proračun će se naravno povećati ako se budu realizirali svi ovi projekti o kojima sam govorio. Male su stipendije studentima. I njih ćemo povećati na najmanje 1000 kuna. Općina će studente koje žele studirati kreditirati,  kao što to radi Dubrovnik, a studenti će glavnicu vraćati tek nakon studija, dok će Općina u tim kreditima biti jamac. Svaki mladi čovjek koji to želi moći će ići na fakultet bez obzira o imovinskom statusu roditelja.

Branitelje do kraja stambeno zbrinuti

Poznato mi je također da jedna skupina branitelja još uvijek nema riješeno stambeno pitanje i da im se već 15 godina obećava. Čak imaju i pisane potvrde da će im se dodijeliti zemljište i dati materijal za gradnju, ali nikako da se to realizirali. Njima ćemo odmah dodijeliti zemljište koje već postoji da bismo mogli od Države dobiti građevinski materijali i riješiti konačno njihovo stambeno pitanje, a njihova stambena pitanja moguće je također riješiti i u okviru POS stanova. To treba konačno skinuti s dnevnog reda,  a i u tome ključnu ulogu ima Općina.

Smatramo da Konavle ne smiju dozvoliti da ni jedan čovjek ne bude socijalni slučaj i to ćemo riješiti.

Na koje se još načine može puniti općinski proračun radi svih ovih beneficija koje namjeravate omogućiti Konavljanima?

Treba na način o kojem sam govorio stvoriti uvjete za ulaganje u nove kapacitete na planiranim lokacijama (greenfield investicije), putem javno privatnog partnerstva, povlačenjem sredstva iz europskih fondova, koja su dosad  zanemarivo korištena. Koliko mi je poznato, kanalizacija Zvekovica je jedan od rijetkih realiziranih sredstvima europskih fondova. Sve ostalo nije realizirano. Ali, ne može na tim poslovima raditi svaki službenik iz Općine ili ovako ad hoc, a isto tako to ne može raditi ni jedan čovjek za EU fondove, za koje je poslove netko iz Općine sada u predizborno vrijeme raspisao natječaj.  Za to  treba osnovati Konavosku razvojnu agenciju – KORU. Ta  će se agencija baviti isključivo  analiziranjem investicija, pripremom projekata i privlačenjem sredstava, informiranjem ljudi i koordinacijom na sistematičan i stručan način.  To ne može raditi jedan čovjek, to je  samo još jedan predizborni trik, radi prikazivanja još jedne iluzije biračima. U toj agenciji treba zaposliti tim mladih i stručnih ljudi.

Posebno je u ruralnim područjima potrebno da se netko sustavno bavi time, jer je u tom području velika mogućnost korištenja sredstava iz europskih fondova. Investicije,  kao Prevlaka,  Canavia, sportski centar Gnjile, trgovački centar u Čilipima i sl., će se financirati putem tržišta kapitala. Kako se bude razvijalo gospodarstvo i gradili objekti, osjetno će rast  i proračun preko poreza, komunalnih doprinosa i  komunalne naknade. Novac je svuda oko nas, samo ga treba znati iskoristiti,u ovom slučaju u opće korisne svrhe. I to je zadatak općinske uprave.

Što mislite o'Ćiru'?

Od samog početka smatram kako je trebalo revitalizirati željezničku prugu ili njezin dio od Čilipa do Vojskog dola  na način postavljanja tračnica i uvođenja starog vlaka ''Ćiro'' u turističke svrhe. U tom slučaju to ne bi bila samo atrakcija, nego i velika financijska korist za tvrtku koja bi imala koncesiju za to, kao i za Općinu od koncesijske naknade ili zajedničkog suvlasništva u toj tvrtki. Za to postoje realne mogućnosti zato što ima zainteresiranih investitora koji svoju sigurnu dobit baziraju na broju turista na hotelima, u objektima ruralnog turizma, a osobiti na turistima s kruzera. Samo se čeka da Općina da signal, a oni bi sve drugo napravili. U milijunima eura su računice, točan plan i mislim da je to dobro napraviti. Umjesto toga je napravljena biciklistička staza, koja će donijeti zanemarivu ekonomsku korist, a u Konavlima ima toliko drugih prostora na kojima bi se mogle napraviti biciklističke staze. Čak bi se i ova pruga uz vlak mogla koristiti jer bi se tračnice ugradile u nivo trase željezničke pruge. Tu bi  bila dva vlaka, jedan gore, drugi dole. Taj bi vlak bio dodatna višestruka  korist i turistička atrakcija Konavala.

Koji je vaš stav po pitanju izgradnje zvonika na Grudi?

Neshvatljivo je da taj zvonik već nije napravljen zbog činjenice da je izgradnja planirana uz crkvu, na njihovom zemljištu te da su Crkva i Pastoralno vijeće dali suglasnost za njegovu izgradnju. Što je najvažnije,  u cijelosti su osigurana sredstva za njegovu izgradnju iz donacije gospodina Boža Draškovića, koja čekaju deponirana na banci. To sam rekao na Vijeću, izgradnja je zaustavljena samo na intervenciju vodstva Općine Konavle iz samo njima poznatih razloga. On će se graditi odmah jer ne postoji realan razlog zašto se on ne bi izgradio.

Trg ispred crkve je izvan crkvenog zemljišta i on će se graditi, ali u sljedećoj fazi, kad se za to steknu uvjeti. To je privatno zemljište, cesta, treba otkupiti zemljište, stvoriti novac, treba napraviti projekt, ishoditi dozvole te će tu proći još vremena. Zvonik treba napraviti i ne treba čekati ovo drugo. Formalni izgovor je kako on nema dozvolu, ali svi su papiri tu. On je pomoćni objekt uz crkvu i ne treba posebna dozvola.  No i to je nažalost zaustavljen, Vijeće je donijelo nesuvislu odluku, zato što je vezana gradnja uz taj trg, a to su dvije potpuno odvojene stvari. Ta je crkva jedina u Konavlima bez zvonika, a s njime bi Gruda postala prepoznatljiva i iz daleka, bez sječe ijednog stabla iza crkve, ni jednog jedinog.

Što mislite o svim ovim previranjima i sukobu dosadašnje vlasti?

HDZ  se kao dosadašnja vladajuća garnitura raslojio, to je činjenica. Taj raskol u dobroj mjeri pokazuje zašto Općina do danas nije doživjela procvat i razvoj kakav je mogao biti. Svi su ti ljudi 25 godina bili isti kao i danas, samo to nisu iskazivali prema javnosti. Prevladao je uski , privatni interes ili interes povlaštenih nad općim interesom. Očekujem da će birači dobro promisliti prije nego što zaokruže automatski na listiću stranku ili listu. 

Držimo da Općinom treba upravljati samo u javnom, nikakvom drugom interesu i da se jednako treba odnositi prema svim građanima Općine, neovisno o tome za koga su glasovali, što do sada nije bio slučaj. U tom smislu buduća vlast trebala bi biti opcija koja će upravljati općinom Konavle u javnom interesu, i očekujemo da ćemo mi biti u toj opciji. Predvodit ćemo razvoj Konavala i organizaciju Općine. Imamo najbolji program i ljude da možemo učinkovito i uspješno po mjeri svakog čovjeka voditi Općinu, a za uspješnu realizaciju programa, u općem interesu svih građana Konavala, angažirat ćemo i nezavisne stručne ljude svih potrebnih profila.