test

INTERVJU TOMISLAV GUSTIN 'Vježbanje nam treba biti najvažniji projekt u životu'

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Privatni arhiv
S fitness trenerom Tomislavom Gustinom popričali smo o važnosti aktivnog života i kvalitetne prehrane. On ide toliko daleko da tvrdi kako nam ono treba biti najvažniji projekt u životu, te da djecu treba odgajati upravo na taj način

Tomislav Gustin rodio se 1992. godine u Dubrovniku, a danas živi u Zagrebu. Od malena se bavio sportom, trenirao je nogomet. Po struci je kuhar, ali ne bavi se profesionalno tim poslom, već se okrenuo fitnessu. Danas je jedan od najpoznatijih i najpopularnijih trenera u Hrvatskoj. Na svojoj Facebook stranici ima čak 213 tisuća pratitelja, a ti brojevi neprekidno rastu. Mnoge je (ne)poznate Hrvate doveo do zavidne forme, a među ostalim, radi i s online klijentima.

Kako to da ste iz rodnog Dubrovnika završili u Zagrebu u poslu profesionalnog trenera umjesto da ste danas negdje u Gradu šef kuhinje?

Oduvijek sam želio raditi ono što sam volio raditi, a ne ono što se u određenom mjestu i vremenu činilo sigurnim. Nikad nisam bio tip od sigurnog, već bi išao tamo gdje me srce vuče. Posao kuhara sam radio dobro, ali da bi bio odličan u tome potrebno je imati strast prema kuhinji i biti gurman, voljeti okuse, vina, uživati u hrani, a nisam imao to u sebi. Hrana je za mene gorivo i upravo je zbog toga moj put profesionalnog kuhara završio. Tjelesna aktivnost i sport su dio mene od ranog djetinjstva i uvijek sam svoju budućnost vidio u sportu, a kuharstvo se igrom slučaja pojavilo u mom životu tako da se posložilo onako kako mora biti. Nisam uspio u nogometu, ali na jedan način sam ostao na istom putu – sporta i zdravog života. U životu ponekad odaberemo jedan smjer, no ako to nije za nas prije ili kasnije ćemo biti na našem starom putu, samo se ne smijemo bojati promjene.

Kako ste se počeli baviti treningom i vježbanjem? Je li na početku bilo lutanja? Kada ste shvatili da si time želite profesionalno baviti?

Bio je to prvi razred srednje škole. Još u sedmom razredu osnovne škole pokazivao sam interes za vježbanjem, mišićima i utezima. Počeo sam raditi sklekove i trbušnjake kod kuće, zatim sam malo istraživao po internetu i tako je sve počelo. Na nagovor prijatelja počeo sam ići u teretanu. Na početku sam lutao, dosta često vježbe izvodio krivo, ali sam se povezao s ljudima iz svijeta fitnesa i učio od njih.

Mnogi odlaze u teretanu jer žele lijepo izgledati. No to je u cijeloj priči najmanje bitno, je li tako? Koje su sve beneficije vježbanja i pravilne prehrane? Znam, glupo pitanje, ali nikad dovoljno ponavljanja.

Zdravo i funkcionalno tijelo je i oku ugodno odnosno izgleda lijepo tako da koliko god isfurano zvuči, zdravlje, snaga i dobra fizička spremnost trebaju biti glavni cilj, a kao nuspojava dođe i izgled. Tako da ne vrijedi ona: „Nisam imao rezultate, pa sam odustao“ već „Nije bio način života, pa nisi imao rezultate“. Da su važni i ti unutarnji faktori pokazuju situacije koje nas izbace iz rutine, a u životu je to česta pojava, ozljede, stresno i traumatično razdoblje i slično. Ako u tim situacijama nemamo istinske motive i stvarnu želju za zdravim životom i da trening u bilo kojem obliku bude naš suputnik kroz život (ne mora nužno to biti trening u teretani, a isto vrijedi i za zdrave prehrambene navike) vrlo lako će doći do toga da ćemo odustati, a ako imamo dobru formu, nećemo je moći održati. Stoga uvijek polaznicima svojih treninga naglašavam da su fitness i dobra tjelesna forma maraton i da je dugovječnost bitna.

Prehrana je jedan od najvažnijih segmenata. Postoje razne teorije o tome što treba jesti. Jedni spominju proteine, drugi zdrave masti, treći kvalitetne ugljikohidrate poput integralne riže i cjelovitih žitarica. Što vi kažete? Kako bi trebala izgledati prosječna prehrana nekoga tko vježba i želi biti zdrav, te lijepo izgledati?

Svi nutrijenti su važni i isključivost nikad nije dobra. Važan je balans sva tri makronutrijenata (proteini, masti i ugljikohidrati) te izvori odakle ti makronutrijenti dolaze. Ne smijemo zanemariti probavna vlakna, te mikronutrijente (voće i povrće). Hrana je danas sve dostupnija i na svakom koraku susrećemo razne prerađevine, a poanta je jesti što izvornije namirnice, znači u njihovom izvornom obliku u smislu da se ljudska ruka što manje bavila preradom. Nisam još uvijek vidio rijeku Fante, niti stablo na kojem rastu krafne, niti znam za farmu pašteta i hrenovki.

Ugljikohidrati su u posljednje vrijeme na zlu glasu. Mnogi ih potpuno izbacuju iz prehrane, a keto dijeta je sve popularnija. Koliko i kada treba jesti ugljikohidrate, te je li dugoročno keto dijeta može štetiti tijelu?

Ako se od prvog dana hranimo i živimo zdravo, nikakvi radikalni potezi nisu potrebni, ni izbacivanje ugljikohidrata niti keto dijeta. Problem je naravno u tome što se u jednoj točki života dovedemo u loše stanje ili postanemo svjesni toga i tad nastupaju potezi da taj problem s nakupljenim masnim tkivom riješimo (tu su naravno i ostali problemi s kralježnicom i posturom i slično). Keto dijeta nije štetna, no ne preporučujem je na duge staze. Odgajajmo svoju djecu tako da budu aktivna i da najveći projekt i posao u životu bude vlastito zdravlje i tad nećemo imati potrebu tražiti u tridesetim godinama što je keto dijeta i da li je ona dobra ili nije. Baviti se uzrokom, a ne posljedicom.

w

Što je s voćem i medom? Oni sadrže šećer.

Voće sadrži šećer, ali to je prirodni šećer, ako smo aktivni voće ne može biti naš neprijatelj.

Koje su super namirnice koje se mogu konzumirati svaki dan?

Jaja, bademi, svježi sir, svo lisnato povrće, bobičasto voće, domaća junetina.

Može li se tu i tamo ipak pojesti kakav slatkiš, pizza i popiti čaša vina? Neki će reći kakav je ovo život gdje se samo odričeš, a gdje su tu mala zadovoljstva?

Sve je u balansu, jednom tjedno se počastiti i pojesti pizzu ili drugi cheat meal po želji je u redu ako dobrim navikama stvorimo dobar teritorij za to (smijeh).

Je li bolje više puta dnevno jesti manje obroke ili jesti jedan, dva obroka dnevno? Danas je također popularan 'intermittent fasting', odnosno post u trajanju od 12-16 sati koji navodno ima odlične učinke na zdravlje?

Možemo jesti dva veća obroka i da to bude u redu isto kao što možemo jesti 4-5 obroka u danu, to ne igra razliku niti ulogu dok god je kalorijski unos optimalan za naš cilj i našu trenutnu formu. Nikad nisam radio planirani intermittent fasting, ali dogodi se da ponekad prođe puno sati između dva obroka i sjetim se koliko je dobro biti malo gladan kad nam hrana nije uvijek dostupna i sigurno da se događaju razni fizički, ali i psihološki reseti, pozitivni naravno.

Što je s dodacima prehrani? Koje dodatke se preporučuje uzimati i koliko dugo? Mogu li se whey proteini koristiti bez pauza, je li ih uvijek poželjno uzimati nakon vježbanja?

Dodaci prehrani su u redu ako ostanu samo dodaci a ne nekakvo magično rješenje za naš cilj jer takvo rješenje ne postoji. Whey protein je u redu kao brzi izvor proteina nakon treninga, moguće ga je koristiti i u raznim zdravijim slasticama (proteinski banana kruh, proteinski cheesecake i slično)

Kako se grade 'pločice' na trbuhu? Trbušnjacima, prehranom, trčanjem…?Ili kombinacijom svega?

Kombinacijom svega. Osnova je trening snage, može biti u teretani s utezima, a može biti bilo koji drugi oblik treninga snage, zatim kardio aktivnosti i dobra balansirana prehrana.

Mnogi, a posebno žene, se 'boje' dizati utege i raditi vježbe snage, jer ne žele izgledati prenabildano kao Schwarzenegger. Jesu li u krivu?

To je krivo naravno. Dizanjem utega tijelo može izgledati samo bolje.

Je li za dobro zdravlje i izgled važnije raditi vježbe snage ili kardio vježbe poput trčanja, plivanja, vožnje bicikle…? Kakav bi trebao biti njihov omjer kod vježbača? Dati prednost utezima ili kardio vježbama? Je li samo prakticiranje kardio vježbi može dovesti do smanjenja mišićne mase?

Kao i u prehrani, isključivost nije dobra, važno je sve i dobar kompromis svih tih aktivnosti. Ako pretjerujemo s kardio akivnostima sigurno da se mišićna masa može smanjivati.

Koliko genetika ima utjecaja u svemu? Neki kažu da im se sve odmah prima i da nema šanse da smršave čak i kada su disciplinirani.

Mi smo genetika, ako se cijeli život hranimo zdravo i jedan dan hranimo nezdravo, nakon tog dana nam je lošija genetika nego do tog dana. Tako da gene kroz život oblikujemo i prosljeđujemo dalje. Veći dio svakog problema se može riješiti radom no da postoje genetska ograničenja, apsolutno, no ta ograničenja su puno manja nego što mnogi misle.

Kako vam se čini rodni Dubrovnik danas gledajući ga iz drugog grada? Što je dobro, a što loše?

Dubrovnik je moj grad, ma koliko dugo bio u Zagrebu, tamo sam doma, tamo je djetinjstvo i tamo su uspomene. Dobra strana Dubrovnika po mom mišljenju je što tamo imaš više vremena za sebe, poznaš dosta ljudi i sve se stigne, a lošija strana je što nema dovoljno proizvodnje i što se pretjerano oslanja na turizam.

Maro Marušić

Popularni Članci