Usluga poslijepodnevnog rada uvest će se u vrtićima Ciciban, Gruž, Izviđač, Kono, Palčica, Pile, Radost, Lapadski Dvori, Škatulica i Pčelica. Rad subotom provodit će se u vrtićima Ciciban, Izviđač, Palčica i Pčelica, dok će vrtić na Lopudu pružati uslugu i tijekom ljeta. Stručne službe vrtića će do kraja veljače i tijekom ožujka u razgovorima s roditeljima usuglasiti satnice novih smjena. 

Pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Grada Dubrovnika Zrinka Raguž otkrila je nešto više o hvalevrijednom projektu. 

Kako je došlo do prijave ovog projekta na europske fondove?

Nakon što je početkom 2018. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava najavilo natječaj u sklopu Europskog socijalnog fonda namijenjen dječjim vrtićima te jedinicama lokalne ili područne samouprave u kojima roditelji imaju potrebu za dvosmjenskim radom, odlučili smo putem razvojne agencije DURA-e provesti anketu kojom ćemo ispitati potrebe roditelja u Dječjim vrtićima Dubrovnik. Anketa je provedena tijekom veljače i ožujka 2018., a sudjelovalo je ukupno 868 roditelja ili 54 posto. Rezultati su pokazali da svaki treći anketirani roditelj ima potrebu za drugačijim smjenama tijekom turističke sezone. Više od polovice anketiranih roditelja potvrdilo je da im dijete redovito ide u vrtić i tijekom turističke sezone dok svako treće dijete koje ne ide u vrtić preko ljeta ne ide iz razloga što se teško privikava na promjene grupa, a njih 20 posto ne ide isključivo jer im jutarnja smjena vrtića ne odgovara obzirom na posao. Zbog toga smo projekt prijavili na natječaj i iznimno smo zadovoljni što ćemo povećati kvalitetu i uvjete predškolskog odgoja bespovratnim sredstvima u iznosu od 14.080.986,10 kuna koji 100 posto pokrivaju troškove ovog programa. Grad Dubrovnik je prijavitelj projekta, a partner u projektu su Dječji vrtići Dubrovnik.

Projekt je težak 14 milijuna kuna. Riječ je o velikom iznosu novca. Na što će se konkretno utrošiti ta suma?

Uvođenjem dvosmjenskog rada i rada subotom zapravo se nadograđuje i unapređuje postojeći sustav predškolskog odgoja, što je dodatna usluga koju je nemoguće kvalitetno ponuditi bez zapošljavanja novog stručnog kadra. Potencijalni broj djece, odnosno roditelja koji imaju potrebu za popodnevnom smjenom, dostatan je za popunjavanje nekoliko vrtićkih grupa. Naravno, nije nam cilj dodatno opteretiti odgojitelje. Ova sredstva utrošit ćemo za zapošljavanje 16 novih odgojitelja, 15 asistenata, osam članova tehničkog osoblja, jednog logopeda, jednog psihologa i jednog edukacijskog rehabilitatora. Objava natječaja za zapošljavanje je u planu ovaj tjedan i iskoristila bih priliku da pozovem stručne kadrove da se jave.

Najavili ste i uvođenje novih programa koji do sada Dječji vrtići Dubrovnik nisu nudili?

U cilju unaprjeđenja usluga financirat će se brojne edukacije usmjerene ka jačanju stručnih kompetencija za kojim je stručna služba vrtića iskazala interes, a razvit će se i implementirati dva nova posebna programa – program Montessori i sportski program. Usto, nabavit će se oprema za uređenje igrališta, Montessori program, senzorne sobe, sportski program i video nadzor.

Što „Grad ZA djecu“ konkretno znači za naše sugrađane?

Velik dio naših sugrađana radi u smjenama, dakle i ujutro i popodne, posebno tijekom turističke sezone. Tržište rada je tako postavljeno i mnogi roditelji nemaju izbora, uz uslugu vrtića popodne moraju nalaziti različite načine za čuvanje djece, od tzv. “baka servisa“ do iznimno skupih dadilja. Ne smijemo zaboraviti da predškolski odgoj nije samo čuvanje djece te da djeca u vrtiću imaju i obrazovni program. Uvođenjem popodnevne smjene, roditelji ujutro mogu provesti vrijeme s djecom, a popodne dok oni rade, dijete se u vrtiću igra i socijalizira. Stoga smatram da će „Grad ZA djecu“ svakako doprinijeti ravnoteži poslovnog i obiteljskog života zaposlenih roditelja. Nije zanemariva niti činjenica kako će rad u dvije smjene rezultirati smanjenjem broja djece u jutarnjoj smjeni, čime će se rasteretiti postojeće vrtićke grupe, jer zakonski djeca ne smiju boraviti u vrtiću dulje od deset sati dnevno.

Kako će biti organizirano radno vrijeme u poslijepodnevnoj smjeni i subotom?

U narednom razdoblju, stručna služba Dječjih vrtića Dubrovnik organizirat će sastanke s roditeljima koji imaju stalnu ili povremenu potrebu za popodnevnom smjenom i radom subotom. Na osnovu povratnih informacija roditelja organizirat će se rad u grupama i precizirati satnica popodnevne smjene. Rezultati ankete pokazali su da postoji potreba za smjenom do 19.30 ili do 21 sat. Naravno, nastojat će se izaći u susret potrebama roditelja koliko to bude moguće.

Također,  moram istaknuti kako će dječji vrtić na Lopudu realizacijom ovog projekta raditi i tijekom ljeta, što dosada nije bio slučaj. U anketiranju je sudjelovalo 75 posto roditelja i svi su izrazili potrebu za radom vrtića tijekom ljetnih mjeseci.

Na kojim još projektima trenutno radite u vašem Upravnom odjelu?

Nastavno na temu predškolskog odgoja, izdvojila bih energetsku obnovu vrtića Izviđač i Ciciban te škola OŠ Ivan Gundulić i OŠ Marin Držić, koje će u skoro vrijeme krenuti u realizaciju. Iz europskih fondova osigurali smo sufinanciranje od preko šest milijuna kuna, a realizacijom investicija djeci ćemo osigurati kvalitetniji i ugodniji boravak u školama i vrtićima te znatno smanjiti troškove potrošnje energije. Radovi na energetskoj obnovi OŠ Lapad pri samom su kraju, za što je također osigurano sufinanciranje u iznosu od preko pet milijuna kuna.

Bliži se polovica mandata ove gradske uprave, koja je oformila potpuno novi upravni odjel kojem ste na čelu. Kako ste zadovoljni dosadašnjim rezultatima i iznosom povučenih sredstava iz EU fondova?

Od formiranja ovog Upravnog odjela, Grad Dubrovnik je iz europskih fondova osigurao 82 milijuna kuna. Svakako imamo razloga za zadovoljstvo jer smo postigli cilj koji smo zacrtali na početku mandata. Radi se o iznimnom uspjehu. Prije ove gradske uprave i formiranja ovog odjela, ta cifra je iznosila nula kuna, a danas se u brojnim velikim projektima uvelike oslanjamo na sredstva iz EU fondova. Međutim, taj uspjeh nosi i odgovornost i obvezuje nas na daljnji naporan rad kako bismo nadoknadili sve propušteno. Posebno zahtjevan je veliki projekt Aglomeracije Dubrovnik za razvoj vodno-komunalne infrastrukture vrijedan preko 600 milijuna kuna, a ispred nas je i priprema projekata za uključivanje Grada Dubrovnika s okolnim područjem u provedbu ITU mehanizma, projekta održivog urbanog razvoja u RH koji se provodi putem mehanizama integriranih teritorijalnih ulaganja, sukladno odluci Vlade RH sa sjednice održane u Dubrovniku 1. veljače. Zaključila bih - letvicu smo postigli visoko i na tome se ne mislimo zadržati, ispred nas su novi izazovi i puno posla. U bliskoj budućnosti planu nam je i povlačenje sredstava za obnovu baštine i to je svakako sljedeće s čime se hvatamo u koštac - vjerujem s jednakim uspjehom kao i dosad.