test

INTERVJU SA ŽELJKOM RAGUŽEM "Do studenog ćemo imati kruzer ili dva svaki dan u Luci, idemo na 60 posto od rekordne 2019.!"

Autor: Ivona Butjer Mratinović Autori fotografija: Goran Mratinović/DD
S čelnikom Luke Dubrovnik porazgovarali smo o najavama za sezonu, kruzerima, jahtama, budućem terminali, Marini Frapi, ali i političkim prilikama u Gradu 

Čini se kako nam se vraća ona sezona koju nismo vidjeli zadnje dvije godine. Kakve su najave u Luci Dubrovnik? 

Napokon se vraćamo u normalu i čini se da onaj teški period za sve ostavljamo iza sebe. Mogu reći kako smo u ove gotovo tri godine koliko nije bilo kruzera bili samoodrživi, kako smo dobro poslovali, ali naravno kako se to ne može usporediti s prethodnim godinama. Ove godine nećemo doći na rezultate iz 2019. godine, ali idemo u dobrom smjeru. 

To pokazuju podaci koji govore kako u najavi imamo 350 brodova na kružnim putovanjima i kako su svi oni potvrdili svoj dolazak. Također, bit će odlično raspoređeni. Od 1. svibnja do 1. studenog bismo svaki mjesec trebali imati između 40 i 45 brodova, što je odlično. To su jedan do dva kruzera dnevno tako da ni srpanj ni kolovoz neće biti zagušeni brodovima. 

Također, imamo dovoljan broj najavljenih dolazaka mega jahti. Upravo one su nam u pandemijskom vremenu, kad nije bilo kruzera, izvukle sezonu. Parking služba radi odlično, vratili su nam se stari pretplatnici kojih nije bilo jer nije funkcioniralo ni njihovo poslovanje. Svi naši skladišni prostori su u najmu, često dobivamo upite, no više nema slobodnih mjesta. Postojeće kapacitete smo iskoristili do maksimuma, trenutno radimo neke manje finese koje možemo unijeti u postojeće stanje, ali naravno kako vapimo za terminalom kojeg tako dugo čekamo. 

Kažete kako se neće ponoviti 2019. godina, ali kako će biti nešto. Koliko se nadate da će se ostvariti od te 2019.?

Ako ove godine imamo 350 kruzera, a u 2019. ih je bilo oko 650, onda možemo reći kako idemo na 60 posto od 2019. što je odlično jer nije bilo realno za očekivati kako će se u ovako kratkom roku stvari vratiti na staro. Treba napomenuti kako kod kruzera još uvijek postoje pravila po pitanju broja putnika i popunjenosti kapaciteta. Brod koji je dosad mogao primiti četiri tisuće ljudi, dolazi s dvije tisuće. No, drago nam je ponovno vidjeti goste u Luci, nema gužvi. Radimo sukladno gradskom projektu 'Respect the City' i to funkcionira. 

No, pandemija još nije gotova. Postoje li neke posebne regulative pri dolasku kruzera i iskrcavanju, zahtjevi od strane kruzerskih kompanija?

Ne. Postoje interna pravila na samim brodovima, no mi smo usko vezani uz ono što nam propisuje centralni Stožer. Sada vidite kako su sve mjere popustile i tako se i mi ponašamo.

Goran Mratinović/DD

U pandemijskoj godini nije bilo kruzera, no jahte su nešto odradile. Kažete kako ste samoodrživi, bila je i tad neka pozitivna nula… Kako ste u tome uspjeli? 

Sve ostale stvari smo poboljšali do maksimuma pa smo i u pandemijskom vremenu imali jednake prihode od samih poslovnih prostora, parking služba je radila jako dobro. Nismo radili s velikom dobiti, ali smo se održavali. Bilo je jahti, čak i na razini 2018. i 2019. godine. Sve osim kruzera je na najbolji mogući način funkcioniralo. Tako smo izvukli godinu i nismo bili u gubicima. S vraćanjem kruzera, ova godina će sasvim sigurno završiti u debelom plusu. 

Koje su to kompanije čiji će kruzeri dolaziti ove sezone?

Iste kao i dosad – MSC, Royal Caribbean, AIDA, Norwegian... One koje su nam dolazile 2018. i 2019., dolazit će i ove godine. 

Postoje li napori vezani uz razvoj Dubrovnika kao homeport destinacije?

Prošlog tjedna smo imali prvi dolazak kruzera čiji je homeport Dubrovnik i imat ćemo ih i ove godine 20-ak. To i jest cilj samog terminala – zaživjeti što više kao homeport. U korist nam ide situacija koja se dogodila u Veneciji tako da svi na neki način vape da to na Jadranu bude Dubrovnik. Zadnjih 30 godina, vjerojatno tri najvažnija projekta u našoj županiji su Pelješki most, Zračna luka Dubrovnik, a treći će biti terminal. Ne vidim ništa vrjednije od tih projekata. Terminal bi bio svojevrsna recepcija grada gdje bi svi gosti koji dolaze u Zračnu luku Dubrovnik prošli kroz njega. Ne trebam ni govoriti koliko bi to značilo za cjelokupno gospodarstvo Grada, a pogotovo za Luku Dubrovnik jer na osnovu toga imamo pravo naplaćivati i dodatne takse za svakog putnika, a onda ne moramo ni govoriti koliki bi to dodatni prihodi bili za naš budžet. 

Da se još malo vratimo na kruzere. Postojale su skupine koje su 2019. godine kritizirale dubrovački turizam, a na udaru su uglavnom bili baš kruzeri i kruzerski gosti koji, po njihovom mišljenju, samo stvaraju gužve, a ništa ne troše, što su stručne studije na kraju demantirale. Ove godine se nitko ne buni zbog kruzera. 

U jednom trenutku je bilo jako dobro pa smo se svi nekako u to uljuljali. Onda nam počne smetati sve. Upravo smo u ovim teškim vremenima mogli vidjeti koliko nam sve to zapravo zlata vrijedi. No, što je cilj gostiju s brodova na kružnim putovanjima? Cilj im je u sedam dana dok su na brodu vidjeti sedam različitih destinacija, ali na kratki rok, na pet ili šest sati. Naravno kako ćete se neke od narednih godina vratiti u neku destinaciju koja vam se dok ste bili na kruzeru 'na prvu' svidjela. Ne idu ljudi svake godine na kruzer, nego se ti gosti uglavnom vrate u destinaciju koja im se tada svidjela, ali na više dana. Sukladno tome, 18 posto gostiju koji su na kruzerima posjetili Dubrovnik, vratili su se sljedeće godine i ostali više dana. Ako je bilo milijun gostiju s kruzera, 180 tisuća ih se vratilo ovdje na više dana naredne godine i išli su u hotele ili u apartmane, često u vlasništvu onih koji su se žalili na te kruzerske goste. Nije točno kako ti gosti ostanu tu pet ili šest sati, ostave smeće i ne potroše ništa. Znate i sami kako taj gost u Dubrovniku u prosjeku ostavi 80 eura što opet nije mal iznos. Da su kupili suvenir, kuglu sladoleda i pošli na zidine, opet je odlično. Naravno kako nije dobro kad u gradu istovremeno imamo pet ili šest kruzera jer tu gost nema ugođaj grada i ne uživa na istinski način u njemu, a taj prihod nama nije neophodan. No, dva kruzera istovremeno u Luci je optimalna situacija. 

Osim kruzera, dolaze nam i mega jahte koje su zapravo rušile rekorde u pandemijskim godinama što je jako zanimljivo. Kakve su najave?

Najave su dobre, no možemo očekivati zastoje s ruskog tržišta. Njihovi oligarsi su bili naši vjerni posjetitelji. Sigurno ih ove godine neće biti jer su manjim dijelom pošli u Crnu Goru, a većim u Tursku gdje se osjećaju zaštićeno. No, ove godine će sasvim sigurno biti puno jahti koje dolaze iz Omana, Katara i slično. Nama je svaki gost jednak. 

Postojale su kritike da Abramovič i slični ne plaćaju sidrenje jahte u dubrovačkom akvatoriju. Kakav je vaš stav?

To nema veze s Lukom. Oni su uvijek plaćali kad bi došli ovdje na privezište, a plaćanje sidrenja regulira država. Kad su na pučini, očito ne plaćaju, no to nema nikakve logike jer znam kako u stranim morima moraju plaćati, gdje god se nalazili. Zašto je kod nas drugačije i zašto se to ne mijenja, meni osobno nije baš jasno i nema mi logike. S pravom javnost to kritizira. Ne vjerujem kako oni s jahtama koje koštaju desetke milijuna eura izbjegavaju platiti nešto što košta tisuću ili pet tisuća eura. 

Kad smo kod kritika, postojale su i kritike kako se povisila cijena parkinga ispred Robne kuće Srđ i kako se sad ljudi žale da ne mogu na placu. Ali znamo da Luka ima jedno besplatno rješenje. Možda možete podsjetiti na njega za one koji su to zaboravili. 

Mi još od 2018. godine, u suradnji sa Sanitatom, svakog radnog dana pružamo besplatan parking našim građanima od 7 do 13 sati, dakle u vremenu kad je placa otvorena. Karta se uzima ovdje, a na placi se poništava i nakon toga imaju besplatan parking kod nas. Udaljeni smo svega 100 metara od place, a parking ispred Srđa ionako nije namijenjen za domaće stanovništvo, ima malo mjesta i stalno je pun. Ne vidim zašto se oko toga digla hajka. 

Ono što je sada još uvijek aktualno jest gradonačelnikov odlazak u Miami gdje se, među ostalim, održala i važna cruising konferencija na kojoj je bilo riječi i o terminalu. Što se sada radi, što građani mogu očekivati, koji je plan?

Gradonačelnik je posjetio sajam koji se svake godine održava u Miamiju. To je ujedno i najveći sajam te vrste u svijetu i po meni je bilo važno biti na tom sajmu. Predstavnik Grada, lučkih uprava i luka bi tamo trebali ići, nažalost bio sam spriječen ove godine, ali se nadam već iduće ići. Porazgovarao sam s gradonačelnikom na tu temu, on je kazao kako je u Miamiju napravljen odličan terminal od strane Royala. Optimalan je, nije glomazan, ima sve ono što bi jedan terminal i trebao imati. Takav bi trebao biti i kod nas. U suradnji s gradskim Upravnom odjelom za prostorno planiranje, napravljen je hodogram gdje se trebaju ispoštovati svi parametri kako bismo došli do završne faze, a to je izgradnja samog terminala. Mi u Luci smo napravili sve što je zasad trebalo, a ono što još trebamo napraviti jest ishoditi određene županijske dozvole. Ono što bi moglo oduzeti najviše vremena jest činjenica kako i Luka spada pod buffer zonu, što po meni nema neke logike. Potreba izrade HIA-e bi mogla oduljiti cijeli proces. Neki se pitaju kako projekt izgradnje naselja na Nuncijati može ići bez HIA-e pa se ona dostavlja naknadno. Od Upravnog odjela sam dobio pojašnjenje da se radi o projektu koji je krenuo kada HIA nije ni postojala, a ni sama buffer zona nije bila određena. Tako su oni izuzeti od toga, a mi smo krenuli u promjene kad je buffer zona već označena i ne možemo ići po skraćenom postupku. Smatram kako je ovdje olakotna okolnost to što postoji politička vertikala na razini Grad-Županija-Država i nadam se kako će gradonačelnik svojim utjecajem pokušati ubrzati cijeli proces. Svibanj 2023. godine je rok kad bi izmjene i dopune UPU-a Gruški akvatorij trebale doći pred gradske vijećnike, i to ako se u međuvremenu ne dogode neke otegotne okolnosti. Nadam se kako do toga neće doći i kako ćemo tada pristupiti gradnji terminala u kojem bi Luka bila nositelj. 

Goran Mratinović/DD

I što onda ide kad se terminal nađe na dnevnom redu na Gradskom vijeću, možemo li pojasniti čitateljima?

Nakon Gradskog vijeća su stvoreni svi preduvjeti za početak gradnje terminala. Onda bi trebalo provjeriti same izvore financiranja. Luka Dubrovnik financijski stoji dobro, imamo nešto naših novaca na računu. Naravno kako je to nedovoljno za izgradnju samog terminala, ali imamo kreditnu sposobnost uz koju ćemo to moći ostvariti, pogotovo jer bi se investicija u kratkom roku višestruko isplatila. 

Bi li se taj projekt mogao prijaviti na europske fondove?

Nažalost, mi to ne možemo jer smo koncesionari, a ne vlasnici prostora. Već smo to provjeravali. No, ako bismo gradili terminal sličan onome u Miamiju, okvirno se tu radi o iznosu do 20 milijuna eura. Smatramo kako to nije neki iznos oko kojeg bi postojao problem za dobivanje kredita, pogotovo s obzirom na višestruko vraćanje u jednom relativno kratkom roku. 

Idemo malo preko puta. Izgleda kako je postignut dogovor između Ministarstva odnosno Grada i Laguna Tradea. Sjećam se vašeg stava kako bi bilo dobro da to područje pripadne Luci Dubrovnik jer bi tako na neki način ostalo građanima. 

Drago mi je što se situacija između koncesionara Franja Pašalića i Grada Dubrovnika riješila. Svađa nažalost nikome ne koristi. Imali smo više puta zastoje na radovima na Lapadskoj obali koji su od presudne važnosti za same građane. A da bih više volio da je vlasnik same marine ili Luka Dubrovnik ili Atlantska plovidba, dakle netko tko je gradski, svakako bih. No, situacija je takva kakva jest, Marina Frapa upravlja tim prostorom i bez obzira na sve što se dogodilo, drago mi je da je razum prevladao. U ovakvim situacijama nije pametno ratovati, drago mi je što je ostvaren dogovor i što cijela priča ide u nekom pozitivnom smjeru. 

Čelnik ste Dubrovačke stranke. Izbori su davno završili, novi još nisu blizu, na čemu trenutno radite?

Prošlo je točno sedam godina od osnivanja DUSTRA-e. Mogu reći kako sam ponosan od prvog dana jer je velika razlika biti član lokalne stranke i nacionalne, gdje imate svoju infrastrukturu od samog vrha i u startu, a tu mislim na HDZ i SDP, kad se probudite na dan izbora, imate 15 ili 20 posto. Puno je lakše na takav način graditi. A ovo je, s druge strane, rudarski posao – osnovati lokalnu stranku i na taj način graditi imidž. Drago mi je što smo uspjeli u tome.  Članstvo je i dalje brojno, ali treba biti i samokritičan, vidjeti što se može bolje, zašto smo na posljednjim lokalnim izborima ostali na razini otprije, zašto nismo napredovali i slično. No, to je za internu analizu. Što se tiče broja glasova, dobili smo gotovo jednako kao i na prethodnim izborima. Istina je, očekivali smo više, ali nekad je dobro ostati na istoj razini kako bismo mogli preispitati stvari i dokučiti što smo mogli bolje. Na tome ćemo sigurno raditi u naredne tri godine kako bismo dobili još veću podršku građana. 

U kakvim ste odnosu s gradonačelnikom Matom Frankovićem?

Mogu reći kako smo u korektnim odnosima. Nekad se čujemo pet puta tjedno, a nekada se ne čujemo tri mjeseca, ovisno o situaciji, no to ne znači kako je to nešto loše nego kako je svatko zaokupljen svojim poslom. Od naših školskih dana pa do danas, stvari funkcioniraju jako dobro. Nekad se oko nekih stvari ne slažemo, no to i jest bit kvalitetnog i otvorenog odnosa - da jedan drugome možemo reći što bismo napravili drugačije. No, na kraju, njegova je zadnja u Gradu, a moja u Luci i nitko se nikome ne miješa u taj dio posla. 

A s gosparom Vićanom? Dosta vas je kritizirao u kampanji na zadnjim izborima. 

Kampanja je ipak neko drugo, specifično vrijeme. Mogu reći kako smo imali nekakve otvorene sukobe, ali možda do toga dolazi jer pokrivamo sličan broj biračkog tijela. Ponekad je normalno da do toga dođe u kampanji. No, zapravo imamo vrlo korektan odnos i to što je bilo u kampanji, ostalo je u kampanji. I od neprijatelja treba raditi prijatelja. Nisam čovjek koji zbog političkih stavova s ljudima ne razgovara, ne javlja im se ili ne želi s njima popiti kavu. Dapače, znam gdje pripadam i znam tko su mi odani ljudi, ali nemam ništa protiv ljudi koji imaju drugačije stavove i mišljenja. Ne veseli me kad vidim ljude koji političke nesuglasice prebacuju i u privatnu sferu pa skidaju pozdrave jedni drugima. 

Aktualan je i natječaj za novog direktora Turističke zajednice grada Dubrovnika. Znamo kako ste vi imali određene ideje i kritike, a u kontekstu osoba koje će se natjecati spominjala se i vaša stranačka kolegica Ivana Šepak, koja ima iskustva s područja turizma, no to se naposljetku nije obistinilo. 

Ivana bi sigurno to odlično vodila. Radi se o osobi koja je već dugi niz godina u turizmu, koja je sve u životu ostvarila sama, priča nekoliko stranih jezika… Ne vidim idealniju osobu za tu poziciju. No, samo nepotrebno nagađanje kroz godine kako je kandidatkinja, vjerojatno je udaljilo od te ideje jer ne želi da politika njome upravlja na takav, grub način. Zbog toga se vjerojatno nije ni htjela javiti jer nije htjela da se nagađa kako je ona najizglednija na toj funkciji pošto smo s HDZ-om u koaliciji. I ja sam joj predlagao da se javi jer nema bolje od nje. 

Prema vašem mišljenju, kakve bi karakteristike trebala imati osoba koja bi bila birana na tu poziciju, što bi trebalo bolje i drugačije?

Nema gradskog poduzeća, javne ustanove ili bilo koje osobe koja mora biti eksponirana, kao direktor TZ grada Dubrovnika. Iza gradonačelnika, to bi trebala biti najeksponiranija osoba u Gradu. Ona bi na dnevnoj bazi trebala 'iskakati iz paštete'. Ono što je Martina Bienenfeld u Zagrebu, to bi trebao direktor TZ-a grada Dubrovnika biti u Dubrovniku. Treba osmišljavati projekte i na dnevnoj bazi javnost mora biti upoznata s onim što je napravljeno, a pogotovo na tjednoj bazi imati press konferencije. Dakle, kako bi se obavijestila javnost, ali i kako bi se domaći ljudi koji se bave turizmom u svakom trenutku imali kome obratiti. Da ne govorimo dalje o organizaciji raznih događanja. Park Gradac se nalazi na pet minuta od ureda TZ- a. Zašto se on ne bi stavio u funkciju i zašto se tu ne bi održavali programi, organizirale radionice s djecom, s mladima? O svemu tome bi trebao misliti i direktor TZ grada Dubrovnika. A za donijeti štand na sajam u Berlin na kojem piše 'Dubrovnik' i podijeliti letke nam ne treba direktor. Direktor TZ grada Dubrovnika bi trebala biti osoba kojoj će se uvijek moći obratiti vlasnici apartmana, ugostiteljskih objekata i svi ostali građani, čija će vrata građanima uvijek biti otvorena za savjet ili mišljenje. Nemam dojam da to građani i imaju, barem su takve primjedbe. Ne kažem kako su osobe koje su prethodno vršile tu funkciju bile loše, no ne smiješ prihvatiti tu poziciju ako zazireš od medija. Ako si kao direktor TZ grada Dubrovnika u medijima, ne radiš to zbog promocije sebe nego destinacije. Ti si hodajući Dubrovnik u svijetu. Nadalje, trebaju postojati i napori oko celebrityja koji dolaze u Grad i koji su veći promotori od bilo kojeg sajma. Cristiano Ronaldo, koji ima najviše pratitelja na Instagramu, i njegova zaručnica dok su bili ovdje u Dubrovniku, nisu dobili šampanjac i buket cvijeća od Grada. To se ne smije događati. 

Znali ste kritizirati i velika izdvajanja za kulturu. 

Kriv je dojam kako imam nešto protiv kulture. Koliko se zalažem za sport, toliko se zalažem i za kulturu, ali za kvalitetnu kulturu i da ona vrati ono što je uloženo. Što se tiče izvješća s područja kulture na Gradskom vijeću, za više od 90 posto njih DUSTRA glasa 'za'. Onda za dva takva izvješća ne glasamo 'za' i onda ispadamo mrzitelji kulture što nije točno. Uvijek ću pohvaliti Dom Marina Držića i Nikšu Matića koji sa skromnim sredstvima rade odlične stvari. Mogu isto reći i za novog ravnatelja Kazališta Marina Držića Paola Tišljarića. Primjer je Dan Grada i Sveti Vlaho te način na koji je sve iscenirao. Bio sam u neposrednoj blizini predsjednika RH Zorana Milanovića koji je bio oduševljen i događajem i izborom izvođača. Djeca mi govore kako se svako malo održavaju i predstave za djecu. Takva osoba će uvijek dobiti naše ruke. Nadalje, Linđo. Nema više previranja, problema… Postoje ljudi koje ćemo i javno pohvaliti, ali nekima nismo bili zadovoljni i vrlo zorno smo objasnili zašto nismo, a ne jer imamo nešto protiv nekog ravnatelja. Ako se nešto zovu Dubrovačke ljetne igre, onda je jasno kako želimo dubrovačke glumce na njima, ljude koji potječu iz Kazališta. Zašto im se ne da prilika? Linđo je na Igrama, Lero isto, zašto nije Kazalište Marina Držića? To će biti prvo sljedeće pitanje koje ćemo postaviti. 

Goran Mratinović/DD

Kad smo prije godinu dana, možda malo i više, radili intervju, kazali ste kako ste pretrpani obvezama i kako ćete neke od funkcija morati napustiti, među njima i onu predsjednika MNK Square. Sada su ponovno u polufinalu prvenstva. 

Kod nas vrijedi ona – jednom predsjednik, uvijek predsjednik, a to nije dobro. U trenutku kad ste dali sve od sebe u nekom poslu ili na nekom planu, treba razmišljati o odlasku. I mi smo igrali polufinale, bilo je jako dobro, ali na kraju nije bilo trofeja. Lijepo je igrati polufinale, ali nekako jesmo li ostali drugi ili sedmi je gotovo nevažno ako nismo prvi. Trofej si podigao ili nisi. U te tri godine nismo uspjeli osvojiti prvenstvo Hrvatske i Square ga inače nije nikada osvojio. No, nadao sam se kako ćemo u tome uspjeti, ali nismo. Došlo je do zasićenja jer nije lako svake godine naći financijska sredstva, uz ona od Grada koja ipak nisu dovoljna da biste mogli biti konkurentni. U jednom trenutku sam kazao i sam kako bih volio da na moje mjesto dođe osoba koja može raditi s istim entuzijazmom s kojim sam ja radio tri godine. Drago mi je što su tu osobu našli u vidu gospara Krile i drago mi je što im ide dobro. I danas sam njihov najveći navijač, želim im svu sreću uz želju da se ove godine napravi iskorak, da se igra finale i naposljetku i osvoji. 

Sada imate više vremena. Jeste li otvorili sezonu kupanja?

Nisam je nikako ni prekidao. Prije šest, sedam godina kad sam počeo s tom navikom, bio sam sam, a sada vidim kako tijekom zime ima i mladih momaka od 20 ili 25 godina koji su krenuli s tom praksom. Kad ih vidim, odmah mi bude lakše što nisam sam u moru. 

Popularni Članci