O kakvim iznenađenjima je riječ?

I ja volim iznenađenja, a Dubrovnik ih zaslužuje – posebno ona dobra! Ozbiljno razmišljam o kandidaturi, ali nisam još prelomio. Ako se odlučim, obećavam da ću zajedno s građanima donositi svježa i pametna rješenja. Iznenadit ćemo Dubrovnik – na najbolji mogući način! Sve ćemo otkriti navrijeme, ali jedan od fokusa su svakako umirovljenici, oni su srce našega grada, a često se zaboravlja koliko mogu pridonijeti društvu. Želim ih staviti u prvi plan – njihove potrebe, ali i njihove ideje. Imaju iskustvo, mudrost i energiju koju ne smijemo zanemariti. Kampanja bi bila pozitivna i afirmativna. Osjećam da nam u duboko podijeljenom društvu i svakodnevici punoj negativnosti nedostaje optimizma i zajedništva.

Kako to planirate postići?

Fokusirat ćemo se na praktične stvari – bolje uvjete za život naših građana, veću pristupačnost javnih usluga te, kako sam naveo, uključivanje starijih u odluke. Bit ćemo odlučni i fokusirani na rješavanje problema koji opterećuju naše sugrađane.

Dubrovnik ima toliko potencijala, a često se vrtimo u istim okvirima. Imamo puno talentiranih ljudi, od mladih inovatora do iskusnih profesionalaca. Vrijeme je za drugačiji pristup – kombinaciju tradicije i modernih iskoraka jer vjerujem da možemo bolje.

Aktualni gradonačelnik pobijedio vas je 2017. u drugom krugu i na ovim izborima biste se opet trebali sučeliti s njim. Što je to što mislite da biste sada mogli raditi ili postići, a što tada već niste?

Tada sam pokazao da mogu okupiti ljude – 5648 glasova nije mala stvar! Sada imam više iskustva i konkretnije ideje. Dopustite da sam danas pametniji nego prije osam godina (smijeh). Ne fokusiram se na protivnike, nego na građane. Iznenađenje nije samo u kandidaturi, nego u tome kako ćemo zajedno oživjeti Dubrovnik –  i to ćemo učiniti praktičnim potezima.

Spomenuli ste umirovljenike. Često se kaže kako ih se političari rado sjete tek u pričama u kampanji.

Bavit ćemo se svim generacijama naših sugrađana, ali poruka umirovljenicima je - dragi moji, vi ste snaga ovog grada! Imate što reći i što dati – nemojte to zaboraviti. Mladost nije u godinama, nego u srcu, a vi to najbolje znate!

Nije lako mladosti u ovom Gradu u jednoj stvari, a to je naravno priuštivo stanovanje. Svi o tome pričaju, kakav je vaš stav o tom nekretninskom sektoru i apartmanizaciji?

Dubrovnik je poželjan turistima, ali i dalje mora biti dom svojim građanima! Problematika prekomjerne apartmanizacije, posebno pretvaranja stanova u zgradama u apartmane za kratkoročni najam, ozbiljan je izazov za Dubrovnik jer ugrožava ravnotežu između turističke ponude i kvalitete života lokalnog stanovništva. Moj pristup bio bi uravnotežen, s naglaskom na održivost i pravednost, uz primjenu pozitivnih iskustava gradova koji su se uspješno nosili s ovim problemom, od Lisabona, Barcelone do New Yorka. Moj bi cilj bio osigurati da Dubrovnik ostane poželjan za turiste, ali i dalje dom svojim građanima. Vjerujem da apartmani imaju svoje mjesto u našem gospodarstvu, no nekontrolirana apartmanizacija ne smije ugroziti demografiju i zajedništvo. Iskustva drugih gradova pokazuju da je moguće pronaći ravnotežu – Dubrovnik može i mora biti primjer održivog turizma.

Svima su puna usta tog priuštivog stanovanja, ali i održivog turizma. Možete li reći što biste konkretno napravili po tom pitanju, u kojem smjeru vidite razvoj tog održivog turizma?

Upravo tu imamo izvrstan primjer ogromnog razvojnog potencijala! To su naša dubrovačka Gornja sela. U pripremi konkretnog programa djelovanja nazvali smo to ''tajnom izvan zidina''.

Kao direktor Vodovoda Dubrovnik 2016. i 2017. godine,  zajedno s drugim kolegama, završili smo izgradnju vodovodne mreže koja pokriva sela u zaleđu Dubrovnika. Tim su važnim projektom stvoreni temeljni uvjeti za razvoj turizma koji se razlikuje od masovne apartmanizacije u zgradama – turizma koji nudi autentično iskustvo, povezanost s prirodom i kulturom, a nalazi se na svega nekoliko kilometara od povijesne jezgre. Dubrovačka gornja sela mogu postati središte ruralnog i zelenog turizma.

Time bismo  rasteretili povijesnu jezgru, smanjili pritisak na stambeni fond i infrastrukturu u gradu preusmjeravanjem dijela turista u zaleđe, ponudili iskustva poput agroturizma, vinarija, pješačkih i biciklističkih staza te radionica tradicionalnih obrta, očuvali lokalnu zajednicu, omogućili selima gospodarski razvoj bez gubitka identiteta, uz zapošljavanje lokalnog stanovništva.

Koje su to konkretne mjere koje biste proveli po pitanju Gornjih sela?

To bi bili ciljani poticaji za obnovu starih kuća, subvencije i porezne olakšice za vlasnike koji stare kamene kuće pretvaraju u male obiteljske pansione ili seoske kuće za odmor, umjesto apartmana u zgradama. Što se tiče infrastrukturne podrške, uz već izgrađeni vodovod, ulagao bih u kanalizaciju, prometnu povezanost (npr. shuttle linije do grada) i brzi internet za digitalne nomade.

Turistička zajednica morala bi imati zadatak stvoriti brend “Dubrovačko zaleđe – tajna izvan zidina”, s naglaskom na održivost i autentičnost, u suradnji s lokalnim proizvođačima maslinovog ulja, vina i hrane. Dubrovačka gornja sela imaju potencijal sličan regijama koje su uspješno razvile turizam u zaleđu, poput francuske Provanse, Toskane u Italiji i Sintre u Portugalu.

Provansa, blizu obale Azurne rivijere, privlači milijune turista svojim ruralnim šarmom – lavandinim poljima, vinogradima i seoskim pansionima. Poput Provanse, dubrovačko zaleđe može ponuditi kombinaciju prirode, gastronomije i kulture, rasterećujući obalne gradove poput Nice ili Cannesa. Primjerice, Provansa je uvela “Route des Vins” (Put vina), što bismo mogli kopirati (da kopirati, zašto ne) s dubrovačkim vinima i maslinovim uljem.

I Firenca se suočavala s prekomjernim turizmom slično kao Dubrovnik, no Toskana je preusmjerila posjetitelje u zaleđe, u mjesta poput San Gimignana ili Chianti regije koja nude smještaj u obnovljenim seoskim kućama i agroturizam. Dubrovnik bi mogao slijediti ovaj model, nudeći “dan na selu” paket aranžmane.

Sintra u Portugalu je dobar primjer. Blizina Lisabona omogućila je Sintri da postane oaza za jednodnevne izlete i boravak u ruralnim vilama, čime se smanjio pritisak na glavni grad. Dubrovačka gornja sela mogu postati slična destinacija za turiste koji žele mir, a da su i dalje blizu povijesne jezgre.

Dubrovačka gornja sela su neiskorišteni dragulj koji može transformirati dubrovački turizam. Kao gradonačelnik, moj fokus bio bi na stvaranju održivog modela koji čuva grad za stanovnike, a turistima nudi više od apartmana u zgradama – nudi im priču, prirodu i autentičnost. Iskustva Provanse, Toskane i Sintra pokazuju da je to moguće.