U večeri u kojoj ste pobijedili na lokalnim izborima prije dvije godine, nakon objave rezultata naših izbornih anketa, a ubrzo i službene potvrde, rekli ste kako vam je jedna od prvih misli bila, uz ushićenje i slavlje svih oko vas – ''što sad?''  Sjećam se da ste nam tada rekli, nekolicini novinara, kako su vam još iste večeri misli krenule na  nesnosne turističke gužve, blokade u prometu, Grabovicu, vodu koja nije za piće i sve ono za što ćete naredne četiri godine upravo vi odgovarati, a do tog trenutka ste zbog svega toga bili prvi u redovima onih koji kritiziraju.

 Trenutno smo u jeku smo turističke sezone pa krenimo s turizmom. Koliko se danas 'respektira Grad'? 

- Što se tiče turizma, on treba i može biti još kvalitetniji. Konačno smo prestali smatrati uspjehom veći broj gostiju u destinaciji, okrenuli smo se kvaliteti. Imamo još dosta problema, ali kad usporedimo naš Grad danas s onim gužvama na vratima od Pila i Ploča, s blokadom Straduna od prije dvije godine, vidimo da to danas više nije tako.  I najveći kritičari vide pomak. Ostao nam je promet, ali i to ćemo riješiti.

U svemu uvijek treba krenuti od samoga sebe. Pravo je pitanje respektiramo li mi kao građani dovoljno naš Grad, poštujemo li ga? Vrlo često volimo kritizirati, i to je dobro jer kritika, ako je dobronamjerna, uvijek izrodi nečim novim, pozitivnim i dobrim. Ono što mene u istinu rastuži je kad vidim da su oni koji su najglasniji u kritikama vrlo često prvi koji se ponašaju suprotno pravilima. Primjerice,  prije nekoliko mjeseci sam pročitao na Facebooku post jedne naše sugrađanke koji je bio vrlo kritičan po pitanju čistoće u Gradu, a samo dva dana nakon toga prolazio sam preko Ploča u 9:00 sati i upravo ta naša sugrađanka je bacala smeće. A zna se kada se ono treba bacati. Imate puno takvih primjera, međutim generalno mislim kako je naš Grad ipak znatno kvalitetniji od drugih destinacija i da većina naših sugrađana poštuje pravila i svoj Grad.

Ugostitelji vam zamjeraju neke poteza koje ste povukli. Je li potrebno u ovakvom Gradu gasiti glazbu baš u 23:30?

- Ja mislim da je apsolutno potrebno i opravdano. U našem Gradu postoje mjesta gdje se gosti mogu zabaviti i nakon 23:30. Nažalost ugostitelji smatraju kako su upravo 'basovi' presudni da netko popije piće više. Naš Grad je zaštićena Unescova spomenička baština i svi oni koji rade na takvom području tome se trebaju i prilagoditi. Kako glazbom, tako i reklamama te svim onim što priliči našem Gradu. Ne može profit pojedinca biti ispred Grada.

Koja je sljedeća faza projekta Respect the City, u kojem smjeru će to dalje ići? Neki sljedeći potezi?

- Nastavljamo s aktivnostima u cilju smanjenja broja istovremenih putnika s kruzera. Od sljedeće godine uvodimo i novinu u prijevoz putnika s kruzera tako što će navedeni prijevoz obavljati Libertasovi autobusi. Upravo ove dane privodimo kraju javnu nabavu za kupnju prva tri autobusa, takozvane harmonike i oni bi trebali biti nositelji prijevoza shuttle putnika u idućoj godini. Uvjeren sam kako će  i sami putnici s kruzera imati kvalitetniji i brži prijevoz do povijesne jezgre. Uvest ćemo i dodatne restrikcije vezane za prijevoz preko Ilijine glavice. Promet nam je u ovom trenutku prioritet. Nažalost, liberalizacija autotaksi tržišta ostaje kao problem i zato je potrebno mijenjati postojeći zakon jer Dubrovnik ne može izdržati još jednu sezonu u ovakvom režimu. Uskoro kreće i aplikacija smart parkinga koja bi trebala našim sugrađanima, ali i posjetiteljima olakšati traženje parking mjesta, a samim tim i smanjiti gužve u Gradu.

Dubrovniku je promet problem i bez ovih mnogobrojnih taksija koji ovdje dođu iz cijele Hrvatske. Nervira li vas kada ljudi kad zapnu u gužvama pišu statuse u stilu  ''hvala Mato'' i slično, kao što su to radili i svim vašim prethodnicima. Je li moguće uopće išta konkretnije u Dubrovniku riješiti bez nekih skupih rješenja kao što je micanje prometa ispod zemlje i slično? Čeka li nas nešto takvo u budućnosti, je li izvedivo? U planu su novi projekti izgradnje javnih garaža.

- Ja bih volio da sam čarobnjak i da u dvije godine mogu riješiti ono što se nije riješilo cijelo desetljeće, međutim ne zamjeram sugrađanima koji pišu takve stvari. Oni su siti obećanja i traže rješenja, a na nama je da na tim rješenjima radimo. U ovom trenutku razvijamo tri projekta izgradnje garaža. Jedna je u Sv. Jakovu, druga iza zgrade OTP-a i treća u Hladnici. Nevezano uz ove projekte, radimo i na garaži u Mokošici.

Gradu su nužne javne garaže jer one omogućuju ukidanje parking površina na prometnicama i njihovo pretvaranje u vozni trak što onda omogućuje bržu protočnost. Ali budućnost rješavanja prometnih problema u našem Gradu je park and ride sustav kojeg planiramo napraviti na Pobrežju. Svi oni koji dolaze u naš Grad kao posjetitelji tamo bi  morali parkirati svoj automobil i javnim gradskim prijevozom doći u Grad. Naše gradske prometnice i infrastruktura su nešto što mora isključivo biti na raspolaganju našim sugrađanima. Kažu nam često kako smo mi u Gradu komotni. Jesmo. I volimo taj komod. Zato je na Gradskoj upravi da taj komod našim sugrađanima i omogući, a to se zove - kvaliteta života. Ponavljam, ne postoje brza rješenja, ali na rješenjima treba raditi.

Što se događa s Javnom garažom na Ilijinoj glavici? Sve u vezi s tim do sada je zvučalo poprilično nevjerojatno, toliko neizvjesna budućnost mogućeg ogromnog troška za Grad, a institucije nemoćne po pitanju sankcioniranja očitih malverzacija. Nismo znali ni tko nam je partner u tom projektu i tko se sve tu izmijenio.

- O javnoj garaži je puno toga ispričano, obzirom da sam pri kraju sudjelovao i u razgovorima o javnoj garaži sa svim akterima, slobodno mogu reći da se godinama neopravdano strašilo građane. S ljudima se manipuliralo i na kraju nije bilo ništa. Danas je javna garaža u privatnim rukama do isteka prava građenja, kada prelazi u vlasništvo Grada Dubrovnika. Tvrtka koja je preuzela upravljanje garažom zove se Best in parking i to je tvrtka koja se isključivo i jedino na području Europe bavi pružanjem parking usluga. Na kraju priče drago mi je da smo dobili takvog jednog partnera s kojim se može surađivati. Ono što je važno, Gradu ne prijete ovrhe i ništa loše se za Grad neće u budućnosti zbog garaže dogoditi.

Žičara još uvijek ne vozi. Kako teku pregovori, je li rješenje ove situacije na vidiku?

- S Excelsa nekretninama, u suradnji s Državnim odvjetništvom, Carinom i Ministarstvom financija postigli smo dogovor o plaćanju duga iz prošlosti koji iznosi 46 milijuna kuna. Nadležnost dijela duga koji se odnosi na Republiku Hrvatsku zastupa DORH, dio od Ministarstva financija  zastupa Carinska uprava i jedan dio duga se odnosi na Grad Dubrovniku. Od svega toga bi Gradu Dubrovniku nakon potpisivanja sporazuma pripalo 26 milijuna kuna, što je ono što smo mi potraživali sudskim sporom.

Poslali smo u proceduru glasovanja na Gradsko vijeće dva dokumenta, jedan je usuglašavanje s ovim sporazumom kojega sam već spomenuo, a drugi je odluka o  obnovi ugovora koji je već donesen na visinu od 15 posto, pa ćemo vidjeti na koji način će vijećnici odlučivati. Iz tvrtke Excelsa nekretnine su eksplicitno rekli kako su oni voljni platiti do 15 posto iznosa koncesijske naknade. Rađeno je više vještva, ni u  jednom nije iznesen točan iznos i visina naknade, stoga je na vijećnicima odluka. Mislim da je u ovom trenutku najbolje za Grad, razumijevajući i da žičara ne radi, naplatiti dug iz prošlosti, potpisati ugovor na 15 posto i krenuti naprijed. Samim time bi se žičara 1. srpnja otvorila, a novce bi Grad Dubrovnik trebao odmah dobivati jer svi daljnji sporovi više nemaju smisla, ni potrebe. Međutim, na Gradskom vijeću je da na osnovu cjelokupne dokumentacije donese svoj sud.

Za bankomate ste vrlo brzo pronašli rješenje.

- Pošast bankomata je krenula prije par mjeseci i brzo se širila. Nije bilo brzog rješenja, tražili smo ono koje je provedivo i koje na sudu neće pasti. U cijeloj ovoj priči s bankomatima surađivali smo s Ministarstvom kulture i pronašli smo zajedničko rješenje. Ovo nije rješenje samo za naš Grad, smatramo kako se takvo rješenje može aplicirati u svim povijesnim jezgrama.

Pročistač  je dobio i suglasnost Ministarstva zdravlja. Kad će konačno biti potpuno u funkciji?

- Pročistač je dobio sve potrebne dokumente, posljednju suglasnost dao je i nadzor. Ovih dana dolaze stručnjaci iz SUEZ-a koji će uređaj pustiti u rad i samim time započinje ciklus od godine dana kada uređajem upravlja SUEZ, a nakon toga cjelokupni posao preuzima Vodovod. Drago mi je što smo konačno završili ovaj iznimno važan projekt. Nije bilo lako ni najmanje, međutim došli smo do kraja, vjerujem da će uređaj dobro služiti našem Gradu.

Kada kreće sanacija Grabovice? Ugovori su potpisani, najavljen je početak radova za sredinu lipnja. Što nas u budućnosti čeka po pitanju problema otpada, do izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom?

- Sanacija Grabovice kreće kroz par dana i to je prva faza, nakon toga idemo u fazu zatvaranja. Do kraja 2020. Grabovica bi trebala biti u potpunosti zatvorena. Pitanje odvoza otpada nakon toga je nešto na čemu radimo. Vidjeli ste posljednjih dana priču oko odvoza otpada u Ploče. Gradonačelnik Ploča svojim sugrađanima posljednjih godinu dana nije rekao da je upravo njihovo odlagalište predviđeno kao odlagalište nakon zatvaranja Grabovice i odlagališta Metkovića, iako se prethodno složio s tim. Takva razina neodgovornosti mogla nas je dovesti u problem da mi zatvorimo Grabovicu,  a da onda nemamo gdje. Sada tražimo novo rješenje i vjerujem da ćemo ga uskoro naći. Ostaje nam i dalje problem prelaska državne granice do izgradnje Pelješkog mosta i to pitanje ćemo pokušati riješiti u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova.

Hoće li se projekti stanogradnje odvijati prema zasad najavljenim rokovima? 

- Sve ide po planu što se tiče stanogradnje, prva 43 stana u Mokošici su u izgradnji, a nakon izrađenog idejnog rješenja trenutno se radi  glavni projekt stanova u Solitudu. Prvi stanovi po principu Dubrovačkog POS-a će biti useljeni u 2020 godini.

Što se  tiče izgradnje azila, tu nije sve išlo po planu, ali sad je moguće reći kako će Dubrovnik dobiti jedan od najmodernijih u Hrvatskoj. Možete li reći nešto više o tome.

- Azil će sigurno biti najbolji u Hrvatskoj, u izradi je glavni projekt, a kada bude završen, krećemo s radovima. Nadam se kako ćemo do kraja godine krenuti s tim. Nije bilo lako naći prihvatljivu lokaciju, a sada kad smo je pronašli, ponovno čujemo prigovore. Vjerujte, kad bude završen azil, to će biti nešto s čime će se naš Grad moći pohvaliti.

Montovjerna je pravo gradilište. Uskoro je gotova nova škola, prva ozbiljnija investicija zadnjih desetljeća po pitanju obrazovnih ustanova, pri kraju je Studentski dom, završena je nadogradnja  vrtića Palčica. Hoće li sve biti završeno sukladno rokovima?

- Montovjerna će, negdje do feste sv. Vlaha,  biti jedno potpuno novo naselje. Siguran sam kako će i naši sugrađani na Montovjerni biti zadovoljni onim što će dobiti. No, ovim investicije ne prestaju. Radimo i na projektu rješavanja oborinske odvodnje Montovjerne i čim dobijemo dozvolu počinjemo raditi i taj projekt.

Neke od investicija rješavate sredstvima iz EU fondova, a u dvije godine Grad je na taj način osigurao preko 80 milijuna kuna. U samom početku ste reorganizirali gradsku upravu, a između ostaloga oformili i poseban odjel za ovu svrhu. Taj dio očito funkcionira, a jeste li zadovoljni drugim promjenama koje ste uveli u funkcioniranje gradske uprave?

- Grad Dubrovnik u ovom trenutku ima 49  aktivnih projekata,  dio ih je u projektiranju, ishođenju građevinskih dozvola, a dio je na javnoj nabavi, dok je preostali dio u postupku izgradnje. Ono na što sam ponosan je da smo reorganizacijom oformili jedan odjel koji skrbi o projektima i koji aktivno radi na rješavanju brojnih infrastrukturnih projekata. Bez toga se ne može podići kvaliteta života na području Grada. Od ostalih promjena također mogu izdvojiti naš odsjek javne nabave. Poznato je da se prije javna nabava vodila kroz svaki odjel. Vidio sam odmah na početku da to nije dobro. Danas imamo izvrstan odsjek sa stručnim ljudima koji, osim što vode javne nabave Grada Dubrovnika, ujedno savjetuju i tvrtke u našem vlasništvu.

Posljednje, ali ne manje bitno je odsjek protokola koji je u ove dvije godine odradio nevjerojatno mnogo posla po pitanju protokolarnih aktivnosti, posebno na međunarodnom nivou. To su ljudi koji se ne vide, ali i sami protokol Vlade ističe naše službenike kao izvrsne. Uspješno su odradili najveći diplomatski događaj u povijesti RH, Kina 16+1, a iz nas je i druga sjednica Vlade od osamostaljenja koja je održana u Dubrovniku, a koja je također odrađena na izrazito visokoj razini.

Ono što nam je preostalo je pojačati još odsjek komunalnog redarstva. Uskoro očekujemo pojačanja iz policijske uprave i vjerujem da ćemo onda biti na još većoj razini što se tiče poslova iz domene te službe.  

Građanima cijele Hrvatske su puna usta 'uhljeba', odnosno prekomjernog zapošljavanja u javnoj upravi, što se smatra jednim od ključnih problema neefikasnosti ove države. Činjenica je da i vi imate dosta zaposlenika, kao i da ste ih dosta zaposlili. Jesu li zapošljavanja bila opravdana? Navodno ste uveli neke mjere s kojima ste 'uhljebe' natjerali da rade?

- Svi ljudi koje smo zaposlili, kao što možete vidjeti, iznimno aktivno rade i svaki dan doprinose većem proračunu Grada Dubrovnika. Mi smo u dvije godine proračunske prihode doveli do iznosa od preko 700 milijuna kuna što je u istinu veliko povećanje gledajući proračune kroz protekle godine. Nisam zadovoljan sa svim službenicima Grada Dubrovnika, još tu ima onih koji se provlače, ali i tome ćemo stati na kraj. Ja nikog ne želim tjerati, ali ne mogu podnijeti da je netko spreman doći na posao i cijeli dan ne raditi ništa. To je nešto što se ne može i neće tolerirati.

Kad će Dubrovnik dobiti van zidina neku novu vrijednost, simbolično zdanje, nešto estetski lijepo za buduće generacije, nekakvu prekrasnu fontanu recimo na Solskoj bazi, možda novo uređenje platoa Pila s novim spomenikom braniteljima i slično?

- Već mjesecima radimo na novom projektu Gruža. U budućnosti Gruž bi mogao dobiti potpuno novu vizuru. To je područje koje će postati budući urbani centar Grada. Promet ćemo svesti ispod razine zemlje, a postojeće prometnice pretvorit ćemo u šetališta. To je nešto što je našem Gradu trebalo i što ćemo, uvjeren sam, napraviti europskim novcima.

Što uopće raditi po pitanju upravljanja prostorom, katastrofalnim dosadašnjim planovima, devastacijama prostora? Kad je u pitanju devastacija prostora, čini se kako ne trebaju samo turisti i strani investitori 'poštovati Grad' jer kad god mogu, to  ne rade ni lokalni ljudi.

- Uskoro krećemo u izmjenu GUP-a. Sama promjena koju smo usvojili na Gradskom vijeću po pitanju obveze izgradnje parking mjesta je doprinijela da se u budućnosti projekti ne mogu realizirati ako niste osigurali parkiralište. Ulica i prometna površina ne mogu i ne smiju biti parkinzi. Jasna poruka svima je da prilikom izmjena GUP a idemo u dva smjera. Prvi je smanjenje katnosti i iskoristivosti površina, a drugi je da neće biti novih građevinskih područja za privatne investitore.

U prvom razgovoru za Dubrovački dnevnik, prije više od pet godina, nakon što ste postali predsjednik dubrovačkog HDZ-a, rekli ste kako će 'nova mlada ekipa u stranci stati na kraj starim podjelama.' Danas, nakon što je prošlo ovoliko vremena, možete reći je li se to ostvarilo i kakvo je stanje u stranci?

- Što se tiče takvih odnosa, podjela, one u nekom obliku postoje bilo gdje pa i u svakoj obitelji, ali one danas u gradskom odboru pa i u odnosu sa županijskim HDZ-om više nisu tako vidljive. Mislim da je to zajedništvo očito i temeljem svih ovih dobrih izbornih rezultata. Možemo slobodno reći da se HDZ uistinu stabilizirao i da stranaka na terenu u Dubrovniku izvrsno radi.

Vaše napredovanje u HDZ-u moglo bi se usporediti s napredovanjem u nekom primjerice hotelskom menadžmentu, gdje put do rukovodeće pozicije počinje od najnižih poslova koje je potrebno raditi. Koliko vam je taj put pomogao, primjerice od lijepljenja plakata u kampanjama do pozicije predsjednika lokalnog odbora, pa predsjednika Gradskog vijeća,  saborskog zastupnika ili gradonačelnika?

- U HDZ-u sam od 2001. godine, otkad sam imao 18 godina. U  stranci sam radio doslovno sve. Od tada do danas sudjelovao sam u svim stranačkim saborima, počevši od onog u kojem je bio lom između Ivića Pašalića i Iva Sanadera. Od tada do danas sudjelovao sam u svim izbornim kampanjama, unutarstranačkim, parlamentarnim, županijskim, gradskim pa i u izborima za temeljne ogranke. Ne mogu ni izbrojati koliko je to izbora. I opet ne mislim da sve znam o tim izbornim ciklusima. Vođenje kampanja je jedna znanost, uvijek su tu prisutne nijanse, koje se pokažu presudnima. Zato se uostalom i traži pomoć PR stručnjaka, ali čovjek iz svega toga nešto nauči.

Što se tiče izbornih poraza, naučio sam i na njih, od unutarstranačkih, pa do parlamentarnih i lokalnih, a na koncu i osobnih, kada sam izgubio od gospodina Andra Vlahušića. Ali iz svih sam tih izbora nešto naučio, iz naknadnih analiza sam pokušao vidjeti gdje sam pogriješio i što sam krivo radio. Nekad se kaže da nije zaludu ni izgubiti. Mislim da je najbolja stvar koja mi se dogodila to što sam izgubio 2015. od gospodina Vlahušića jer je sigurno da su upravo te dvije godine rada, kada sam bio predsjednik Gradskog vijeća, meni značajno pomogle, prvo u dodatnom učenju funkcioniranja politike, u boljem shvaćanju i razumijevanju proračuna Grada Dubrovnika, gradskih upravnih odjela i lokalne politike. Nije svako zlo za zlo, nešto u konačnici iz svega ispadne dobro.

Je li vam iskustvo iz Sabora gdje ste iz prve ruke vidjeli kako se donose ti zakoni, a koji se odraze kasnije na život u cjelini i lokalnim sredinama, pomoglo u obavljanju današnje gradonačelničke funkcije?

Saborsko iskustvo je također jedna velika škola i tamo se čovjek mnogo čemu nauči. Obnašao sam dužnost voditelja izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, što je najstarije europsko tijelo, u kojem ima mnogo diplomacije, politike i u kojem se može mnogo toga naučiti, a u kojem se zahtijeva od onoga koji je voditelj izaslanstva velika aktivnost jer u konačnici članovi izaslanstva su predstavnici svih parlamentarnih stranaka u Hrvatskom saboru i oni gledaju u vas kao u osobu koja će donositi neke odluke, slijediti državnu politiku.  Kad smo vani, naravno da zastupamo državnu politiku i interese Republike Hrvatske i tu onda nema stranačja, tu smo svi jedno. To su sve neka iskustva i plusevi koji su mi pomogli obnašati dužnost gradonačelnika Grada Dubrovnika, što je po meni jedna od najzahtjevnijih funkcija u Hrvatskoj. Ovo možda zvuči prepotentno i bahato, ali to je dužnost koja za razliku od ostalih gradonačelničkih u državi uključuje i protokol, diplomatska primanja, naravno uz sve redovne aktivnosti.

Pred vama su još dvije godine. Koji su vam najveći izazovi?

Najveći izazov je ispuniti sve ono što sam obećao, to je ono što od mene očekuju stanovnici Grada Dubrovnika i na tome radimo svakodnevno. U samo dvije godine pokrenuli smo izgradnju vrtića, škola, domova umirovljenika, doma za beskućnike. Uhvatili smo se u koštac s neredom u prostoru, započeli rješavanja odvodnje, kanalizacije, vodoopskrbe. Sportska infrastruktura nije dirnuta cijelo desetljeće puno toga je pred nama, ali idemo naprijed.