INTERVJU Branko Bačić: Stožer se svo vrijeme uspješno bori protiv Covida, a sad im se pred izbore odjednom broje politička krvna zrnca

Autor: Ivona Butjer Mratinović Autori fotografija: Goran Mratinović
Ulazimo u samu završnicu kampanje u sklopu predstojećih Parlamentarnih izbora. Dubrovački dnevnik razgovarao je sa saborskim zastupnikom kandidatom na listi HDZ-a za X. izbornu jedinicu Brankom Bačićem koji je kazao nešto više o programu, anketama, izbornim očekivanjima, Domovinskom pokretu i Miroslavu Škoru, ali i situaciji s Covidom-19 te koliko je ona pomogla odnosno odmogla u kampanji. 

razgovarala: Ivona Butjer Mratinović 

Agencija Promocija plus je radila anketu oko parlamentarnih izbora prema kojoj se za II., III. i IV. izbornu jedinicu predviđaju rezultati koji HDZ-u baš i ne idu na ruku i daju prednost Restart koaliciji. Koja su vaša predviđanja i očekivanja?

Uvijek uvažavam ankete, posebno ako su rađene stručno i metodološki. Iako ne prikazuju stvarni rejting političke stranke, dobar su pokazatelj trenda. Tako uvažavam i ovu anketu koju spominjete, a koja se odnosi na naše tri izborne jedinice. S obzirom na to da je III. izborna jedinica tradicionalno izborna jedinica lijevog političkog spektra, u tom kontekstu je taj rezultat dobar. I u II. i u IV. izbornoj jedinici stojimo dobro, tim više što postoje određeni rubni mandati koji se mogu prenijeti na lijevu odnosno desnu stranu političkog spektra. Vrijedi spomenuti i značajan broj neopredijeljenih birača. Cilj nam je ponoviti rezultat iz 2016. godine odnosno osvojiti 61 mandat u 11 izbornih jedinica.

Goran Mratinović

Spomenuli ste birače koji se nisu opredijelili. Smatrate li kako će novonastala situacija s koronavirusom, dakle ponovna pojava epidemije, odmoći HDZ-u?

Mislim kako nam neće odmoći. Vlada HDZ-a i Stožer kojeg je Vlada imenovala su pokazali kako se jako dobro znaju nositi s ovom zdravstvenom krizom i pandemijom Covida-19. I novi rezultati koji pokazuju da dolazi do povećanja broja oboljelih u Hrvatskoj, još uvijek su na razini da nas svrstavaju među najuspješnije države u Europi i svijetu kad je u pitanju borba protiv Covida-19. Kao što smo se u prvom valu znali nositi s izazovom širenja koronavirusa, uvjeren sam kako ćemo i sada, u ovom ljetnom valu, odgovoriti na kvalitetan način i da će to naši građani i birači prepoznati; da se znamo boriti za zdravlje naših sugrađana, ali i za zdravlje našeg gospodarstva; za likvidnost poduzetnika, očuvanje poslovnih aktivnosti i očuvanje radnih mjesta.

Danas u Hrvatskoj, premda smo puna tri mjeseca pogođeni krizom koja se ne pamti od Drugog svjetskog rata, a neki kažu i od 1929., mi imamo 150 tisuća nezaposlenih. Nije 'samo', ali je dvostruko manje nego što je to bilo za vrijeme Vlade SDP-a. Kada smo uspjeli očuvati zdravlje naših sugrađana efikasnim mjerama za suzbijanje širenja epidemije, onda smo s masovnom potporom pomogli hrvatskom gospodarstvu. U ovoj korona-krizi, Vlada je svojim potporama prema privatnom ili realnom sektoru, izdvojila 9,5 posto BDP-a te smo među državama koje su najviše pomogle svoje gospodarstvo. Na taj način smo pomogli gotovo 100 tisuća poduzetnika koji zapošljavaju preko 560 tisuća radnika što znači kako je svaki drugi zaposlenik u privatnom sektoru tri mjeseca primao plaću iz privatnog sektora.

U našoj županiji je vlada pomogla 4 100 poduzetnika koji broje 17 125 zaposlenika i za njih je izdvojila 165 milijuna kuna u tri mjeseca. To se prije svega odnosi na turizam i ugostiteljstvo, ali i na poljoprivredni sektor.

'PODIĆI ĆEMO MINIMALAC I PROSJEČNU PLAĆU'

Spas gospodarstva i očuvanje radnih mjesta su jedne od glavnih odrednica HDZ-ovog programa. Što u tom smislu nudite građanima?

Goran Mratinović

Naš program koji smo nazvali 'Sigurna Hrvatska' temeljimo na postignućima Vlade u proteklom mandatu, kako u onom dijelu prije korona-krize, tako i na uspjesima Stožera u ovom kriznom vremenu. Mandat iza nas je obilježio rast BDP-a, rast plaća, rast minimalne plaće, rast mirovina i činjenica kako je bilo nikad više zaposlenih, a nikada manje nezaposlenih.

Rezultati koji su iza nas su bili podloga za naš program. Kao stranka i Vlada smo se pokazali kako znamo upravljati krizama, pa bih podsjetio na krizu Agrokora koja je prijetila rušenjem cijelog gospodarstva gdje smo napravili najbolji zakon i ta intervencija je ocijenjena kao najbolje odrađena intervencija u zadnjih nekoliko godina na razini svjetskog gospodarstva. Također, sačuvali smo 60 tisuća radnih mjesta, a porezni obveznici ni jednom lipom nisu platili očuvanje te mega tvrtke za hrvatske pojmove. U isto vrijeme smo se borili s migrantskom krizom koju je Vlada sjajno odradila, ali i ovu krizu oko Covida-19. To su bile podloge da uđemo u ovaj program 'Sigurna Hrvatska' jer je Hrvatska s HDZ-om sigurna.

A ako ostvarite novi mandat?

U ovom mandatu ćemo nastaviti s rastom gospodarstva. Znate kako je naš kreditni rejting zbog dobrih makroekonomskih pokazatelja, rasta BDP-a i suficita proračuna na razini investicijskog, a naslijedili smo ga kako kreditni rejting 'smeće' što je omogućilo da riješimo povoljnije, stare kredite opterećene velikim kamatama. Brinut ćemo o održivosti državnog proračuna, poticati zapošljavanje, a u idućem mandatu planiramo otvoriti 100 tisuća novih radnih mjesta. To nije mamac jer mandat iza nas, i s krizom, bilježi 120 tisuća novih radnih mjesta. Nadalje, prosječnu plaću planiramo podignuti na 7 600 kuna što je opet dohvatljivo jer smo u proteklom mandatu povećali prosječnu plaću za 1150 kuna, a sada i dodatno 900. Minimalnu plaću namjeravamo podići na 4 250 kuna, a ona trenutno iznosi 3 250. Podigli smo je za 100 eura u odnosu na vrijeme prije no što smo došli na vlast. Planiramo smanjiti porez na plaću s 36 na 30 posto i s 24 na 20 posto. Sufinancirat ćemo nova zapošljavanja otvaranjem obrta mladih ljudi sa 130 tisuća kuna bespovratnih sredstava kako bi u startu pomogli s otvaranjem radnih mjesta. Planiramo povećati mirovine za 10 posto, smanjiti porez na dobit, što smo napravili i u ovom mandatu, s 20 na 18 posto za velike odnosno s 20 na 12 posto male poduzetnike.

Rodiljne odnosno roditeljske naknade za drugih šest mjeseci su bile 2 600 kuna, mi smo ih podigli na 5 600, a sad ih planiramo delimitirati.

Kao ministar graditeljstva bio sam autor zakona prema kojem smo mladim obiteljima pomogli kako bi što prije riješili stambeno pitanje i temeljem njega je prodano preko 11,5 tisuća stanova. Nažalost, kad je 2012. godine došla SDP-ova vlada, taj je model ukinula, a onda smo mi nastavili s modelom. Mlade osobe u Hrvatskoj tim modelom mogu kupiti stan s najpovoljnijom kamatom, sada iznosi 2,9, na način da država plaća između 30 do 50 posto rate tijekom pet godina. Za svako novorođeno dijete se taj model produljuje za dvije godine. S tom mjerom nastavljamo i 20 tisuća stambenih kredita ćemo financirati.

Tu je još i obveza Ministarstva poljoprivrede da se podigne razina poljoprivredne proizvodnje. U ovoj krizi smo vidjeli kako poljoprivrednici proizvode hranu za sebe, a ako toga bude više, onda daju i drugima. Idemo za tim da Hrvatska bude samodostatna i samoodrživa u hrani i energetici. Stoga su tu brojne mjere koje će ići prema poljoprivrednom, ali i energetskom sektoru.

'OBEĆANO SE MOŽE OSTVARITI BEZ OBZIRA NA KORONU'

Goran Mratinović

Navodite primjere iz prošlog mandata i tvrdite kako ćete ih, po uzoru na taj prošli mandat, također ostvariti. No tad nije bilo krize, nije bilo koronavirusa, rušili su se turistički rekordi, ostvarivali prihodi… Prošlo ljeto nije bilo izgubljeno kao, čini se, ovo. Koliko će biti izazovno ponoviti sve što ste nabrojali, ako osvojite mandat, uz sve probleme koje je donijela korona-kriza?

Da bismo mogli započeti s ozbiljnijim mjerama u turizmu i gospodarstvu inače, moramo zdravstvenu krizu i broj oboljelih vratiti na razinu koja će Hrvatsku pozicionirati kao poželjnu destinaciju. To se sada ne događa jer ovih dana bilježimo rast broja oboljelih, no mislimo kako ćemo mjerama Stožera taj broj vratiti na staro. U isto vrijeme, naravno kako nadležna ministarstva s državama koje su emitivna središta hrvatskog turizma dogovaraju zračne linije, naravno da im omogućavamo lakši dolazak u Hrvatsku te je promoviramo kao poželjnu destinaciju u kojoj je epidemiološka situacija dobra. Do 15. srpnja bi sve važnije europske destinacije trebale imati letove za Dubrovnik. Na razini Hrvatske bi to moglo biti 35 posto prometa od rekordne turističke sezone i volio bih kad bi tako bilo i u Dubrovniku. Morat ćemo se znati nositi s 'novim normalnim' dok svjetska medicina ne pronađe lijek protiv korone. Tek tada možemo početi promišljati kako će se ostvariti puni angažman. Ne mogu nagađati kad će se to dogoditi, ali dotad ćemo kao država stati iza našeg gospodarstva. Uspjeli smo  se, na razini Europske unije, izboriti za pomoć od 10,5 milijardi kuna i gotovo 78 milijardi kuna u četiri godine. Trebali bismo dodati još dodatnih 11,5 milijardi eura, što znači da nas u budućem periodu iz EU fondova očekuje oko 21 milijarda eura. Planiramo snažno poticanje gospodarstva.

To se tiče i Dubrovnika koji je snažno pogođen krizom s obzirom na to kako egzistira u prvom redu od turizma. Kad pričamo o X. izbornoj jedinici, koje su najjače snage liste koja je, zanimljivo, predvođena ministrom Vilijem Berošem koji je u ovom trenutku prilično popularan? 

Ne bih nikoga posebno izdvajao, ali na listi su dvoje ministara, troje saborskih zastupnika, dva župana, gradonačelnici... Nas sedmero s liste smo vodili gradove, općine ili županije, ili ih još uvijek vodimo. Niti jedna lista to nema. To su ljudi koji su se već dokazali i mi s tom listom idemo po pobjedu. No, važna je poruka kako se radi o ljudima koji su kao zastupnici, gradonačelnici, župani koji su na terenu cijelu godinu i cijeli mandat. Ne dolaze u ovu izbornu kampanju kako bi se predstavljali, jer se nemamo potrebe predstavljati s obzirom na to kako svakodnevno radimo za interese naših građana. A ne doći, pojaviti se na listi kad je predizborna kampanja, nešto obećati i onda vas nitko neće vidjeti iduće četiri godine. Mislim kako u nama 14-orici s liste te nama četvero iz DNŽ ljudi prepoznaju političare, dužnosnike koji su svakodnevno tu i koji realiziraju sve projekte. Vjerujem kako su putem projekata građani prepoznali moj rad, kao i rad Nikole Dobroslavića,  Mata Frankovića, Marije Vučković… Mi smo ti koji dugi niz godina dobivamo povjerenje birača koje i opravdavamo. U protivnom, ne bismo dobivali nove mandate. 

'STOŽER NIJE POLITIČKO TIJELO, ŠEF MORA BITI MINISTAR'

Kažete kako imate ministre, gradonačelnike i župane, no oporba kritizira kako na listama nemate dosta žena. Na listi za X. izbornu jedinicu to su samo dva imena.

Goran Mratinović

Kad se radi o položaju žena u politici, a posebno visokim položajima, onda je to isključivo doprinos HDZ-a. Prva žena Županijskog doma Sabora je bila izabrana od strane HDZ-a, a to je Katica Ivanišević. Prva predsjednica Vlade RH bila je Jadranka Kosor iz HDZ-a. Prva predsjednica Hrvatske je bila iz redova HDZ-a, a to je Kolinda Grabar Kitarović. Sada imamo potpredsjednicu Europske komisije koja dolazi iz redova HDZ-a i Dubrovnika, a to je Dubravka Šuica. Također, sada imamo možda i najviše pozicioniranu političarku RH, a to je Marija Pejčinović Burić, dojučerašnja ministrica vanjskih poslova i potpredsjednica Vlade te glavna tajnica Vijeća Europe. U ovom trenutku mi doista nismo na našoj listi ispunili zakonsku kvotu, ali to je jedno prolazno vrijeme u kojemu ne možemo mjeriti  stav HDZ-a prema ženama. Smatram kako su žene u HDZ-u itekako valorizirane, a to najbolje govori koje su sve žene iz redova HDZ-a dužnosti obnašale.

Još malo o listi za X. izbornu jedinicu. Predvodi je Vili Beroš, vrlo popularno ime, no za neke je to ipak bila konačna potvrda kako je Stožer civilne zaštite političko tijelo.

Najviše političko tijelo je Vlada, svi ministri su prije svega političari. Stožer proizlazi iz tog političkog tijela, ono ga imenuje. Po funkciji, šef Stožera je ministar unutarnjih poslova, a u svakoj vladi ministri dolaze iz redova stranke koja je na vlasti. Prema tome, da nije bilo Covida-19, ministar u Vladi RH bi bio na listi. I na listama su svi ostali ministri,  bez obzira što nisu u Stožeru. Na listama, od I. do X. izborne jedinice su svi ministri i gotovo su svi nositelji lista ministri. To što je ministar Beroš nositelj naše liste je iz razloga što je uspješan ministar. Čujem brojne takve poruke koje ste maloprije izrekli. Dok smo se borili s koronavirusom na početku krize, kad je trebalo poduzimati mjere da Hrvatska ne bude teško zahvaćena Covidom-19, nitko nije propitkivao stranačka i politička zrnca članova nego su ih uvažavali i poštovali. Kao što je rekla gospođa Alemka Markotić koja nije član HDZ-a, a visoko je pozicionirana u Stožeru – sudbina nam je poput one Isusove, prvo je bilo 'Hosana,  Hosana', a onda su ga razapeli. To su isti ljudi s početka krize, kako su bili uspješni tada, tako su uspješni i danas, samo što se sada njihova uspješnost pokušava umanjiti. Mislim kako je dobro da su uspješni ljudi, koji su članovi HDZ-a i koji su po svojoj funkciji, jer su ministri, članovi Stožera, na našim listama. Dobro je da ministar Beroš i dalje bude ministar. A da bi bio ministar, smatramo kako mu je nužno proći politički ispit za što su Parlamentarni izbori idealna prilika.

'NISMO POGRIJEŠILI SA SLOGANOM!'

Citirali ste gospođu Markotić koja je kazala kako su Stožer mnogi prvo ako hvalili, a sada ga kritiziraju jer se epidemiološka situacija pogoršala u odnosu na vrijeme kada Hrvatska nije imala novozaraženih osoba. Je li se slično dogodilo i HDZ-u u kampanji s obzirom na to kako su svi vaši slogani usmjereni ka sigurnosti, ka tome kako je Hrvatska sigurna od Covida? Smatrate li kako ste pogriješili u kampanji?

Goran Mratinović

Mislim kako nismo pogriješili. Nismo pogriješili ni s tajmingom jer ne znamo kako će se Covid ponašati najesen, kad su neki zagovarali izbore. Prema onome što govore epidemiolozi, hladnije vrijeme je pogodnije okruženje za širenje virusa nego ljeto i vrućina. Mislim kako je dobro što ćemo odraditi sada ove izbore jer bi mandat ove Vlade ionako istekao četiri godine nakon imenovanja, a izbori su se morali održati do  16. prosinca. Prema tome, ne znam bi li tada bilo bolje vrijeme za održavanje izbora u smislu epidemiološke situacije. Osim toga, mi moramo donijeti proračun, a on je temeljni akt. Nakon završetka četverogodišnjeg mandata, Vlada postaje tehnička, a tehnička vlada ne može donijeti proračun. Napominjem kako se radi o vrlo izazovnom vremenu u kojem razmišljamo kako mjerama pomoći gospodarstvu i ljudima u Hrvatskoj nakon turističke sezone koja će biti nešto slabija. Bit će puno zahtjevnije usvojiti proračun. Smatramo kako Hrvatskoj tada treba vlada osnažena političkim kredibilitetom na izborima, a ne tehnička vlada. Bilo bi prilično neodgovorno uvesti Hrvatsku u iduću godinu bez proračuna. Tek bismo tada trpjeli kritiku i nadam se kako će građani prepoznati ovu činjenicu.

U kontekstu koronavirusa, puno je kritika upućeno na račun premijera Plenkovića i njegovog ipak fizičkog kontakta s Novakom Đokovićem koji je pozitivan na Covid. Da ste na njegovom mjestu, biste li išli u samoizolaciju?

Prvo bih pitao epidemiologe za mišljenje. Postoje fotografije, videozapisi i epidemiolozi znaju sve premijerove kontakte s Đokovićem. Postavio bih pitanje zahtijeva li moj kontakt samoizolaciju. Koliko sam shvatio, epidemiolozi su procijenili kako premijer nema potrebu ići u samoizolaciju, a odrađeno je i testiranje na Covid. Sigurno bih postupio isto.

Koliko bi vam samoizolacija premijera Plenkovića odmogla u kampanji? Kampanja je prilično personalizirana, premijer se pojavljuje na gotovo svim plakatima, njegov glas možemo čuti u promotivnim porukama…?

Premijer Andrej Plenković je trenutačno najpopularniji političar po svim ispitivanjima javnog mnijenja u Hrvatskoj, ali sve ono što u ovoj kampanji, kao promidžbene materijale vidimo, čitamo i slušamo odrađeno je prije 15-ak, 20 dana. Dakle, u tom smislu je kampanja odrađena. Da je bilo nužno Andreju Plenkovića ići u samoizolaciju, mi bismo i dalje vodili kampanju. Očekujemo premijera ovih dana u županiji i nadam se da će nam i njegova nazočnost pripomoći u osvajanju sjajnog rezultata. . Ako epidemiolozi nisu procijenili da Plenković mora ići u samoizolaciju, ne vidim razlog da  sam ide.

Goran Mratinović

O KOALICIJI SA ŠKOROM ĆEMO RAZMIŠLJATI NAKON IZBORNIH REZULTATA'

Uzdate se u samostalno sastavljanje većine u slučaju pobjede. Što ako u tome ne uspijete? Koje opcije nikako ne dolaze u obzir za koaliciju? Dosta se povlači pitanje Domovinskog pokreta i Miroslava Škora, je li postoji mogućnost koalicije s njima?

 Nema govora o koaliciji s SDP-om. Odbijamo 'veliku koaliciju', za njom nema potrebe. U Hrvatskoj se i bez toga može formirati vladajuća većina. Kod odabira koalicijskog partnera imamo tri kriterija, a to su uspjeh na izborima, programska i svjetonazorska bliskost te preuzimanje političke odgovornosti. Bili smo s Mostom u koaliciji. Ne možete voditi državu tako što podržavate samo one mjere koje vam se čine popularnima. Voditi državu znači donositi državničke mjere, zakone i odluke koje se u prvom trenutku možda ne čine popularnima, ali u konačnici donose benefite državi. To su tzv. reforme, ma što one značile, jer u startu reforma nije popularna, a kasnije dovede do benefita poput rasta gospodarstva. Na prvom takvom ispitu se Most urušio, a to je bio Agrokor. Kad smo donosili zakon u toj velikoj krizi, oni su na prijedlog SDP-a iskazivali nepovjerenje Zdravku Mariću. Tako se ne može funkcionirati u Vladi nego treba stajati čvrsto iza programa kojega ste usvojili i njega provoditi. Ako je program dobar, on će donijeti rezultate.

A gdje je u toj priči Domovinski pokret? Postoji li mogućnost koalicije?

O tome ćemo kad budu poznati izborni rezultati. No, mogu poručiti kako će najjača stranka u našoj  budućoj koaliciji donositi odluku o izboru najvažnije dužnosti, a to je predsjednik Vlade. Nije moguće da netko HDZ-u uvjetuje tko će biti premijer. Ona stranka koja ima najviše mandata  će u toj koaliciji iznijeti mandatara. Situacija s Tihomirom Oreškovićem se ne bi trebala ponoviti, dakle da čovjek koji nije bio na izborima i koji nije prošao izbornu provjeru postane predsjednik Vlade.

Koje se od odrednica programa posebno odnose na Dubrovačko-neretvansku županiju?

To su svakako dovršetak Pelješkog mosta i njegovih pristupnih cesta, kao i izgradnja autoceste od Metkovića do Dubrovnika, te izgradnja brze ceste od Zračne luka Dubrovnik do gruške luke, sukladno odlukama Vlade na sjednici održanoj u Dubrovniku u povodu blagdana sv. Vlaha. To su kapitalni projekti. Potom, to je svakako izgradnja luka na našim otocima; luka Perna na Pelješcu s obilaznicom Pelješca i spoju na brzu cestu preko Pelješca, izgradnja luke Polačište, Vela Luka, Ubli na Lastovu, Trpanj, Donje Čelo.

Jedan od vrlo važnih projekata je iz izgradnja dnevne bolnice u Metkoviću. Tu su i projekti Grada Dubrovnika koje gradonačelnik Mato Franković planira dovršiti. Potom osnovna škola Cavtat, aglomeracija Dubrovnik, Metkovića i Ploča, vodoopskrba i odvodnja kao i navodnjavanje Doline Neretve, izgradnja brane na Neretvi kako bi se zaustavilo zaslanjenje donjeg dijela rijeke… To su najvažniji projekti u ovom mandatu.

Dubrovčani najveću muku muče sa stambenim zbrinjavanjem.

I prije sam kazao kako će država nastaviti s modelom stanogradnje za mlade obitelji, premda je i Dubrovnik ovdje radio projekte za branitelje i mlade obitelji. Mislim kako grad planira ići u stambenu izgradnju na još nekoliko lokacija kako bi se mladim ljudima omogućila kupnja stana.

Popularni Članci