Upravo o toj temi porazgovarali smo s direktoricom Turističke zajednice grada Dubrovnika Anom Hrnić. Na to je mjesto stupila krajem siječnja, a nakon svega mjesec dana uslijedio je scenarij  koji se teško moga i zamisliti. U intervjuu za 'Dubrovački dnevnik petkom', ujedno i prvom koji je dala nakon početka epidemije koronavirusa, Hrnić je otkrila nešto više o planovima za turizam, letovima, ali i strategijama kojima će se u narednom periodu nastojati spasiti turizam u Dubrovniku.

Nedugo nakon što ste stupili na čelo Turističke zajednice grada Dubrovnika, dogodio se najjači udar na dubrovački turizam još od Domovinskog rata. Kako ste se snašli?

Bio je izazov doći na ovu poziciju i u „normalnim“ vremenima, a trenutna situacija zahtjeva dodatnu prilagodbu novonastalim okolnostima. Ali uvijek volim promatrati krize kao prilike, tako da sam sigurna da će mi sve ovo skupa biti jedno vrijedno poslovno i životno iskustvo. 

Jeste li mogli zamisliti ovakav scenarij? Tek sada kreću izazovi, borba za 2021. godinu i ono što se može spasiti od 2020. godine. 

Mislim da nitko nije mogao zamisliti ovakav scenarij, pa tako ni ja. Cilj je od ove godine izvući maksimum, kako bismo svi zajedno mogli izdržati do proljeća. Onda krećemo iznova... Mislim da se nećemo tako lako vratiti na stare brojke, ali pitanje je i želimo li. Znam da to sad ne zvuči popularno, ali zaista mislim da brojke nisu mjerilo uspjeha, i da nam je ovo prigoda za neke bolje početke. 

Vaš otac ima bogato turističko iskustvo. Jeste li ga ikako pitali za savjet?

Da, moj otac ima bogato turističko, poduzetničko i životno iskustvo i naravno da ga pitam za savjet. Ne samo u vezi posla. Radili smo zajedno dugi niz godina, od njega sam naučila sve što znam, a učim i dalje. Njegova karijera je međunarodno prepoznata, a sigurna sam da on može puno doprinijeti i kroz svoj daljnji rad. Ponosna sam na njega. 

ODLUKE SE DONOSE ZADNJI TREN, TAKO SITUACIJA NALAŽE 

Što to Turistička zajednica grada Dubrovnika konkretno poduzima kako bi barem donekle vratila turizam u Dubrovnik?

Nezavidna financijska situacija svakako je i nama ograničavajući faktor u ovom trenutku, međutim trudimo se napraviti maksimalno i u ovim uvjetima. Osim online kampanje na društvenim mrežama, koja je još uvijek u tijeku, upravo je krenula i promotivna kampanja usmjerena na hrvatsko tržište pod sloganom „Dubrovnik – tamo gdje je srce“. Cilj kampanje je potaknuti domaće goste na posjet Dubrovniku. Uz fotografije i zanimljive tekstove, kampanja uključuje i brojne popuste i pogodnosti za sve posjetitelje. 

Svakodnevno smo u kontaktu sa stranim tržištima, avio kompanijama, tour operatorima. Pratimo situaciju i pripremamo se za nadolazeće kampanje i aktivnosti. Odluke se donose u zadnji tren, jer nam situacija tako nalaže. Turističko vijeće sastaje se češće nego inače, upravo kako bi se razmjenjivale informacije, mišljenja i prijedlozi. 

Dio dionika u turizmu na neki način zamjeraju što, po njihovom mišljenju, općenito formalni predstavnici turizma nisu dovoljno 'iskomunicirali' informacije koje bi turisti trebali znati ako namjeravaju doći u Hrvatsku. Takvih informacija, primjerice, nema ni na službenoj stranici TZ-a grada Dubrovnika.

Na stranicama HTZ-a nalaze se pitanja i odgovori vezano za COVID -19. Tu su ujedno i linkovi na stranice nadležnih tijela i institucija. Link je dostupan i na našoj web stranici, i tu se može naći zaista puno korisnih informacija. Na stranici TZ grada Dubrovnika redovito objavljujemo relevantne informacije, kao i putem sustava e-visitor. Upravo pripremamo dokument u kojem ćemo objediniti što je više moguće podataka, koji ćemo također objaviti na našoj web stranici i društvenim mrežama. 

Što je, po vama, moglo bolje?

Puno je pitanja, situacija se mijenja iz dana u dan, ne samo kod nas nego i u cijelom svijetu. Ponekad se pojave informacije koje možda nisu najjasnije i najpreciznije objašnjene. Mislim da se svi trude. Uvijek može i treba bolje, ali najlakše je kritizirati. 

Jeste li komunicirali s dionicima u turizmu? Kakve su povratne informacije?

Komuniciramo na dnevnoj bazi. Spomenula sam već Turističko vijeće, koje se sastaje češće nego u redovnim okolnostima. I inače, ali sad pogotovo, od iznimne je važnosti komunikacija sa Zračnom lukom koja je vrlo intenzivna i konstruktivna. Komuniciramo sa svima, a za organizaciju nekog šireg skupa dosad su nas ograničavala i pravila i ograničenja u vezi okupljanja. Uskoro ćemo organizirati Skupštinu TZ grada Dubrovnika. Posljednja je morala biti elektronska. Grad Dubrovnik organizira sektorske sastanke koji su izvrstan način dijeljenja informacija i razmišljanja. 

NEMAMO PRECIZNE INFORMACIJE ZA LETOVE, ALI ZNAMO NA KOGA CILJAMO 

Situacija je neizvjesna i puno toga se još ne zna, a na vrata kuca samo srce sezone. Hoteli još uvijek kalkuliraju hoće li otvarati svoja vrata, ne zna se ništa konkretnije ni što će biti s letovima… Kakva je trenutno situacija, koja je pozicija Dubrovnika u cijeloj toj situaciji?

Situacija je vrlo neizvjesna, ali tako je svima i moramo se prilagoditi. Pozicija Dubrovnika u odnosu na ostatak Hrvatske je specifična jer je Dubrovnik gotovo isključivo avio destinacija. Svakako, u prilog nam ide povoljna epidemiološka situacija. Ključni su međunarodni letovi, i tu sad ulažemo maksimalne napore. 

Dubrovnik je u prvom redu avio-destinacija i upravo o avio-kompanijama ovisi ovogodišnji turizam u Dubrovniku. Komunicira li TZ grada Dubrovnika s njima, koje su aktivnosti poduzete kako bi ih se privuklo? Nedavno ste se sastali s gradonačelnikom Frankovićem, upravom Zračne luke, predstavnicima Grada upravo po pitanju letova. O kojim međunarodnim linijama se pregovara? Postoje li neke koje su već sada sigurne? 

Tako je, upravo intenzivno radimo na tome. Sigurna sam kako će planirane aktivnosti dati rezultate. 

U ovom trenutku još uvijek ne možemo precizno reći na koje partnere, avio kompanije i linije možemo računati, jer to ovisi o nizu faktora na koje mi ne možemo utjecati, kao što su epidemiološka situacija u pojedinim emitivnim zemljama, odluke pojedinih vlada i sl. Međutim, znamo koja su nam tržišta u fokusu, a to su UK, Njemačka, Austrija, Švicarska, Poljska, Benelux, zemlje u najbližem okruženju, pa i SAD, unatoč trenutnoj situaciji.  Najbitniji kriteriji će biti rezultati iz prethodnih godina, kao i namjera cjelogodišnjeg letenja. Naravno, vrlo bitan je i datum početka operacija, jer smo svjesni da će „jedni vući one druge“. Također, svi novi partneri su dobrodošli. Kriteriji će biti predstavljeni na sjednici Turističkog vijeća TZ grada Dubrovnika.

Autoceste do Dubrovnika još nema, nema ni Pelješkog mosta, a nema ni aviona. Je li se razmišljalo o određenim pogodnostima za goste koji bi u Dubrovnik dolazili automobilima?

Svakako računamo na udio i auto gostiju, ali s obzirom na, u prvom redu, fizičku udaljenost od važnih emitivnih tržišta, taj udio ne može biti previše značajan. Pelješki most je od krucijalne važnosti za naš grad i županiju općenito, što vidimo vrlo jasno i u ovoj situaciji. 

Cijena gradskih zidina je bitno snižena, kao i ona za posjet Rezervatu Lokrum. Kako gledate na taj potez? Jesu li regularne cijene tijekom sezone opravdane, posebno za domaće goste?

Pozdravljamo taj potez, u suradnji s Gradom smo i sami inicirali određene akcije. Treba se prilagoditi trenutnoj situaciji kako bismo bili konkurentni. Međutim, izuzev trenutnih okolnosti smatram da su cijene opravdane. 

Mnogi Dubrovniku zamjeraju 'skupoću'. Istina je kako mnoge svjetske destinacije drže visoke cijene smještaja, prehrane, posjeta otocima i znamenitostima. No, takve destinacije imaju i klubove, različite zabavne sadržaje, šoping centre, programe za mlade, ugostiteljske objekte koji rade cijelu noć… Kako gledate na dubrovački turistički proizvod kad su u pitanju zabavni sadržaji i opravdava li cijena vrijednost tog turističkog proizvoda? Neosporne su znamenitosti i prirodne ljepote koju Dubrovnik ima, no gost 21. stoljeća traži cjelokupan doživljaj.

Dubrovnik je jedinstven, i kao takav opravdava cijenu, koju u konačnici definira zakon ponude i potražnje. Nikako nisam pobornik propagande Dubrovnika kao (pre)skupe destinacije. Ne možemo bježati od činjenice da nam nedostaju određeni sadržaji, ali smatram da se ta ponuda obogaćuje iz godine u godinu. Volim naglasiti važnost gradnje multifunkcionalnog centra i sportsko – turističke infrastrukture jer to vidim kao glavni korak prema najvažnijem cilju, a to su dolasci tijekom cijele godine. 

NAUTIČKI TURIZAM BI MOGAO NAJBOLJE PROĆI, KRUZERI IZVUĆI DEBLJI KRAJ

Kakvi su trenutni trendovi? Tko u vremenu korone posjećuje ili sukladno 'bukingu' namjerava posjetiti Dubrovnik? Kako smo se prilagodili tim gostima?

Teško je reći. Svakako da računamo na značajan udio i naših domaćih gostiju koji su i lani bili na visokom šestom mjestu. Što se ostalih tržišta tiče, ovisit će o letovima i epidemiološkoj situaciji i regulativama u njihovim zemljama. Nautički turizam bi svakako mogao najbolje proći u cijeloj ovoj situaciji. Najpogođeniji će zasigurno biti cruising turizam, ali i kongresni, s obzirom na restrikcije oko broja sudionika, činjenice da se često radi o međunarodnim skupovima, sa sudionicima iz cijelog svijeta za koje će vrijediti različita pravila... 

Što možemo očekivati ovog ljeta? Je li se situacija barem donekle iskristalizirala?

Vjerujem da je brojka od 30 posto lanjskog prometa nešto čime bismo u ovom trenutku bili zadovoljni, kako bismo mogli prebroditi zimu i pripremiti se za 2021. Situacija još uvijek nije iskristalizirana, vjerujem da bi stvari mogle biti jasnije kroz narednih par tjedana. 

Prema vašim predviđanjima, kad bi se u Dubrovnik mogao vratiti turizam kakav smo imali prije pojave koronavirusa?

Pitanje je želimo li mi baš takav turizam. Sjetimo se da smo se 2017. godine našli na listi destinacija koje treba izbjegavati, a onda smo postali primjerom kako se boriti s prekomjernim turizmom, te smo dobili i nagradu za to. Nakon što su mjere iz projekta Respect  the City pokazale opravdanima i učinkovitima, u ovoj sezoni 2020. to je trebalo dobiti konačnu potvrdu. Svakako, nastavljamo tim putem i dalje, jer smatramo da je to smjer kojeg se u budućnosti trebamo držati. 

Također, dio stanovništva strahuje zbog toga kako bi se koronavirus u Dubrovnik s gostima mogao vratiti. Što u tom slučaju? Jesmo li spremni za takav scenarij?

Sudeći po dosadašnjim iskustvima, naši stožeri i nadležne službe izvrsno rade svoj posao, imam puno povjerenje u njih i njihove odluke i preporuke, kojih se u svakom slučaju trebamo držati. 

Puno je pažnje privukao i slogan 'Dubrovnik is not going anywhere, it's waiting for you'. Što se pokušava poručiti tim sloganom? Jeste li razmišljali o sloganu kojim bi se iskomuniciralo kako je Dubrovnik 'korona free' zona? 

U onim teškim trenucima dok su ulice Grada bile puste i prazne, a opet tako lijepe, željeli smo poručiti da Dubrovnik čeka svoje goste u nekim boljim danima koji su pred nama. Jako je važno komunicirati tu sigurnost koju Dubrovnik pruža, u svakom smislu, pa i epidemiološkom, što je sad u fokusu. Kroz naše promidžbene aktivnosti svakako naglašavamo i 1377. godinu i prvi na svijetu propis o karanteni iz Republike, što nam daje potvrdu znanja o tome kako se boriti protiv epidemije. Svakako da ćemo tu poruku slati kroz naše daljnje aktivnosti. Sad je pravo vrijeme za to. 

Intervju je objavljen u tiskanom izdanju 'Dubrovački dnevnik petkom' koji možete pronaći svakog petka u butigama PEMO, DB KANTUN, Mini market Hladnica i Tisak trafikama.