Jedna od ovih potonjih je i Danijela Dogo Atić koja je u vremenu korone probudila u sebi ljubav prema biljnim terarijima. Turizam, kojim se ona inače bavi, potonuo je i stagnirao, a ona je imala svo vrijeme ovog svijeta da se posveti nečemu što je ispunjava.

Što su to uopće biljni terariji? 

Biljni terarij je mali samoodrživi eko sistem u staklenci. Sastoji se od kamenčića koji su drenažni sloj i gdje se skuplja eventualni višak vode. Na drenažni sloj ide aktivni ugljen koji pročišćava vodu i sprječava stvaranje plijesni. Potom ide supstrat koji sama miješam. Pošto je riječ o tropskim biljkama, taj supstrat služi kako bi im što više omogućio uvjete iz njihovog prirodnog okoliša. Zemlja mora biti prozračna da propušta vodu, ali zadržava vlažnost. Ukratko, riječ je o samoodrživom eko sistemu koji je pogodan za tropske biljke. Puno vlage i topline, dovoljno svjetlosti, ali ne izravno sunce. Upravo u takvim uvjetima one rastu u prirodi, ispod visokih stabala u sjenovitom području.

Kako ste došli na ideju baviti se time?

U terarije sam se zaljubila tijekom lockdowna. Čačkala sam po raznim YouTube kanalima i ugledala jednog Amerikanca koji se ovim bavio. Instant sam se zaljubila, kao da je svo vrijeme to bilo u meni. Odmah sam se bacila na posao, počela skupljati kamenje, zemlju, krenula u prve pokušaje, koji gledajući iz ovog kuta nisu bili baš nešto uspješni, ali su me svejedno oduševili. Neki od prvih terarija su uspjeli (pre)živjeti par mjeseci, čak su bili i neki cvjetići, i sve me to skroz oborilo s nogu. Krenula sam dalje u edukaciju, pogledala sve žive videe na ovu tematiku, učlanila se u razne grupe za razmjenu iskustava, i sada se svakodnevno bavim svojim biljčicama.

Terarij, rekli ste, ne smije se držati izložen direktno sunčevim zrakama?

Ne. Ovim biljkama treba svjetlo za fotosintezu, ali ne da stoje izravno na suncu, jer bi se skuhale. Prostor gdje se nalaze treba biti osvjetljen, a mogu rasti i pored LED lampi ako je prostorija mračna. Terarij je namijenjen zatvorenim prostorima gdje se temperatura ne mijenja često. Također, ne smiju se držati pored radijatora, klima i sličnih uređaja. Prostor se može grijati ili hladiti, ali ne da direktno puše u terarij.

Kažete da je riječ o samoodrživom eko sistemu. Što to znači? Da ih ne treba zalijevati vodom?

Kada ih izrađujem koristim destiliranu vodu kako bih što više smanjila kemijski utjecaj na sam terarij. Unutar terarija se stvara eko sistem što je posebno fascinantno. Naime, voda u terariju kruži isto kao na planetu Zemlji. Biljke piju vodu kroz zemlju, preko listova ona isparava vani, na staklenci se obično predvečer i ujutro stvara kondenzacija, koja potom opet završi u zemlji, i tako sve ukrug, baš kao i u prirodi. Drugim riječima, terarij ne treba zalijevati osim dva, tri puta godišnje. Idealan je za ljude koji vole biljke i često putuju, pa ih ne mogu adekvatno opskrbljivati vodom kada nisu kod kuće. Uglavnom, terarij, ako ga nisi ostavio direktno na suncu, teško da će propasti kao što je to često slučaj s klasičnim biljkama u grastama.

Znači i ja bih mogao imati terarij, jer sam poznat kao čovjek kojemu nijedna biljka osim kaktusa ne može uspjeti?

Terarij je živi svijet. Naravno da se može dogoditi da iz nekog razloga biljka usahne ili da se nešto u eko sistemu poremeti, odnosno da jedna biljka dominira i na taj način ubije drugu, slično kao i u prirodi, ali činjenica je da ako je dobro napravljen, da su takve stvari rijetke i da terarij bez problema može živjeti godinama. Naravno, neki će živjeti duže, neki kraće. 

Što kad biljke prerastu staklenku?

Ove biljke su dosta niske i dosta sporije rastu, ali kada se dogodi da prerastu stanište, dovoljno ih je podšišati. Kada se to napravi, terarij treba ostaviti otvoren kako bi svježi zrak pomogao biljki da se što prije oporavi i da je ne napadne plijesan.

A što je s nametnicima i parazitima?

Terarij treba otvoriti jednom tjedno sat vremena kako bi ušao svježi zrak. Na taj način se umanjuje mogućnost stvaranja plijesni. Osim ove tehnike, ja koristim i dodavanje malih bubica u terarij. Oni se zovu skokunci i brinu se upravo oko plijesni. Žive na površini zemlje i hrane se organizmima koji mogu poremetiti eko sustav terarija. Ljudi ne moraju brinuti da će im skokunci nekuda izaći, pa se razmnožiti u kući. Naime, oni ne mogu preživjeti na suhom zraku. Kada mi se dogodi da pobjegnu iz terarija, ne prežive duže od nekoliko minuta. 

Koje biljke su najpogodnije za uzgoj u terarijima?

Ima ih pozamašan broj, a zajedničko im je da su sve iz tropskog podneblja. Naravno, neke u terarijima uspijevaju bolje, neke lošije. Kada ugledam neku zanimljivu biljku, dobro ju istražim da vidim kako joj pašu uvjeti u terariju, pa je tek onda naručim. U pravilu imam neku svoju listu biljki koje koristim. Za njih znam da su lijepe i da dobro uspijevaju.

Može li u terariju živjeti neka naša, mediteranska biljka?

Vrlo teško. Mogu preživjeti nekoliko mjeseci, ali dugoročno ne. Zašto je to tako? Mediteranske biljke navikle su da su u jednom dijelu godine izložene suši i tome su prilagođene, a u terariju stalno imaju vode, pa ih to poremeti. Čak ne uspijeva ni šumska mahovina koja je također prilagođena suši u nekom dijelu godine odnosno u to doba godine 'spava'. Ispočetka ni sama to nisam znala, pa sam koristila našu mahovinu koja bi nakon nekoliko mjeseci požutjela. Sada kupujem polarnu mahovinu koja je naviknula na vlagu tijekom čitave godine i koja odlično raste u terarijima.

Zemlja se ne može tek tako skupiti iz okoline i koristiti u terariju?

Ne može. Ona treba biti dosta prozračna. Važno je da propušta vlagu,  obična zemlja se s vremenom počne grudati i zadržava puno vode što opet dovodi do truljenja korijena. Kupujem visokokvalitetnu zemlju i dodajem joj kokosova vlakna, lava kamenje i pomice, te je tretiram protiv nametnika. 

Nikakvi otrovi i pesticidi se ne koriste?

Naravno da ne. Ne koristi se ni voda iz špine, a kamoli otrovi. Prilikom izrade terarija jako je važno paziti na čistoću obzirom da je riječ o vlazi u malom prostoru. Treba izbjeći sva moguća potencijalna onečišćenja. Alat s kojim radim uvijek dezinficiram.

Je li u svijetu pomalo počeo trend prevladavanja terarija nad klasičnim biljkama u grastama, jer je potrebno manje brige?

Terariji su sve popularniji, ali biljke u grastama će (za)uvijek ostati lijepi ukras kuće. Naravno da je prednost terarija što zahtijeva manje brige, ali i svakodnevno zalijevanje ima svojih čari. Tako da vjerujem da će ljudi u bliskoj budućnosti imati terarije i biljke u grastama jedne pored drugih. Ionako je u oba slučaja jedino važna ljubav prema biljkama. Ja i sama ima pregršt biljaka u grastama na koje potrošim dobar dio svakodnevnih aktivnosti, posebno kada je vruće kao ovo ljeto. Terariji su s druge strane pomalo egzotični i daju neki lijepi štih domu.

Mogu li se kod vas kupiti terariji, koje su cijene?

Ne mogu vam reći konkretne cijene, jer ovisi o sadržaju terarija. Koliko je velik, koliko biljaka ide unutra, koliko sve skupa treba vremena za izradu... Tako da cijenu formiram nakon izrade. Prilikom izrade uvijek imam neku svoju viziju koju pokušam ostvariti u staklenci.  Svi zainteresirani mi se mogu javiti na Facebook ili Instagram stranicu Terrajungle ili na e-mail terrajungle.du@gmail.com. Terarij nakon izrade zadržim 15-ak dana dok se biljke adaptiraju, tako da, iako ih uvijek imam spremnih, savjetujem da se javite unaprijed.