test

EKSKLUZIVNI INTERVJU S GORDANOM LAUCOM „Sve mjere smo trebali ukinuti na proljeće 2021., vjerujem da ćemo uskoro proglasiti kraj pandemije“

Autor: Ivona Butjer Mratinović Autori fotografija: Tomislav Miletić/PIXSELL
Ugledni hrvatski znanstvenik ekskluzivno za Dubrovački dnevnik o upravljanju pandemijom u Hrvatskoj, štetnosti COVID potvrda, učinkovitosti cjepiva, valu omikrona i svojim predviđanjima oko pandemije  

Uskoro ulazimo u treću godinu pandemije, COVID krize i posebnih režima koji su promijenili živote građana na svim poljima. U protekle dvije godine građani su u medijskom prostoru uglavnom slušali, gledali i čitali o rekordima novozaraženih, crnim prognozama i zastrašujućim svjedočanstvima koji su, po svemu sudeći, izazvali strah i paniku kod najvećeg dijela građana; kako od samog virusa, tako i od nuspojava cjepiva protiv COVIDA-19. 

No, postoje i oni koji su sve vrijeme pokušavali dodati dozu optimizma u cijelu situaciju koja nije sasvim bezazlena, ali nije ni apokaliptična. Jer brojke su pokazale kako ni virus, ni cjepivo za najveći broj ljudi nisu kobni. Jedan od onih koji ustrajno ukazuju na tu činjenicu je i prof. dr. sc. Gordan Lauc. Kao znanstvenik s ogromnim iskustvom u polju epidemioloških istraživanja, ali i nekadašnji član Znanstvenog savjeta Vlade, upozoravao je na to kako COVID potvrde nisu najsretnije rješenje u borbi protiv pandemije, ali i kako cjepivo ne štiti od transmisije, barem ne onoliko koliko se to očekivalo. U intervjuu za Dubrovački dnevnik iznosi što se kod upravljanja pandemijom moglo i trebalo bolje napraviti, zašto smatra kako su COVID potvrde štetne, o prvom valu omikrona u Hrvatskoj, kao i predviđanja oko daljnjeg kretanja pandemije. 

Vaša tvrdnja kako cijepljenje ne zaustavlja zarazu svojedobno je naišla na burne reakcije, čak i dijela struke, a demantirala vas je tada i sama Vlada. Danas, mjesecima nakon, može se uvidjeti kako ste bili u pravu. Virus se širi i u zemljama koje su postigle izvrsnu procijepljenost, a direktor CDC-a je izjavio kako postojeća cjepiva više ne štite od transmisije. Koja bi bila vaša vizija daljnjeg upravljanja pandemijom?

Znanost uvijek ide ispred struke i to nije iznenađujuće. Ja sam znanstvenik s velikim iskustvom u području epidemioloških istraživanja i mogu dobro procijeniti koja istraživanja su dobro dizajnirana i otkrivaju stvarno stanje. Nažalost u ovoj pandemiji je bilo jako puno loših, često čak i „naručenih“ istraživanja koja su davala potpuno pogrešne rezultate. Moje iskustvo mi omogućuje da razlikujem dobra od loših istraživanja i zato se često dogodilo da ono što ja govorim tek nakon nekoliko mjeseci postane „službeni stav“ struke.

Kada smo na temelju prvih ozbiljnih studija vidjeli da se i cijepljeni vrlo često mogu zaraziti, bilo je potpuno jasno da su covid-potvrde beskorisne, a u sustavu zdravstva i socijalne skrbi iznimno štetne. To što nismo testirali cijepljene zdravstvene djelatnike, već smo testove „rasipali“ na zaposlenike i korisnike u javnim i državnim službama je rezultiralo velikim brojem intrahospitalnih infekcija i smrti koje se ne bi dogodile da nismo uveli covid-potvrde. Nažalost lobisti industrije pandemije su nadjačali znanost i jako štetne covid-potvrde su uvedene i u Hrvatskoj.

Situacija se dodatno promijenila sa širenjem omikron varijante protiv koje su cjepiva još manje učinkovita, a rizik za teški oblik bolesti je puno manji. Koliko vidimo, Hrvatska već polako ulazi u silaznu fazu omikron vala i nadam se da ćemo uskoro pratiti primjere nekih drugih zemalja i ukinuti sve mjere. 

Gdje Hrvatska ustvari kaska za ostalim zemljama koje su se pokazale uspješnijima u upravljanju pandemijom? Koje su to najčešće greške? 

Hrvatska je zapravo jako dobro upravljala pandemijom. Ako izuzmemo ovaj zadnji val koji tek treba analizirati, korigirano na BDP naš broj umrlih je među najnižima u Europi. Generalno je bogatstvo zemlje, a time i kvaliteta zdravstvenog sustava bila najbolji prediktor broja umrlih. To nije začuđujuće, jer od bilo koje bolesti imate bolje šanse izliječiti se u bogatoj Švicarskoj, nego u Hrvatskoj. 

Ono što je posebno značajno je da smo malu smrtnost od covida postigli uz najblaže „mjere“ u Europi. Upravo te blage mjere omogućile su da se velik broj ljudi polagano imunizira malim količinama virusa izvan sezone koja je za virus pogodna i onda smo u periodima kad su drugi imali ogromne brojeve bolesnih mi imali znatno manje bolesnih i umrlih. S druge strane, izostanak strogih mjera smanjio je „kolateralne žrtve“ pandemije, tj. propuštene rutinske preglede, dijagnostiku karcinoma, psihičke traume, daljnje osiromašenje društva.

Mislim da smo napravili dvije velike pogreške. Prva je bila zatvaranje restorana, kafića i sporta u jesen 2020., kada je već bilo jasno da smo prešli vrh tog vala širenja zaraze. Druga pogreška je bila uvođenje covid-potvrda. 

Da smo doslovno sve mjere ukinuli u proljeće 2021. godine i jednostavno prestali s masovnim testiranjima zdravih ljudi, sada bi nam svima bilo puno bolje. Imali bismo nešto malo više bolesnih ljudi u periodima između velikih valova pandemije, a manje u periodima vršnog opterećenja. Broj teško bolesnih i umrlih bi bio vrlo sličan, a bili bismo kao zemlja i kao društvo u puno boljoj situaciji.

Ako cjepiva ne štite dovoljno od širenja zaraze, povlači se pitanje svrhe COVID potvrda, na što ste također upozoravali. Kakav je vaš stav, bi li ih trebalo sasvim ukinuti ili bi trebalo testirati i cijepljene i necijepljene osobe u određenim situacijama? 

Covid-potvrde treba nedvojbeno odmah ukinuti, jer su beskorisne i štetne. O tome koga i kada testirati na koje viruse treba odlučivati ovisno o trenutnoj situaciji. Mislim da su brzi testovi idealno rješenje i da takvi testovi za sve najčešće viruse i bakterije trebaju biti dostupni u svim ordinacijama obiteljske medicine i ljekarnama.  

Pred brojnim građanima je sada osobna odluka oko primanja 'booster' doze. Kome biste je savjetovali, a tko bi je mogao i preskočiti? 

Mislim da na to pitanje nitko nema odgovor, jer još nemamo ozbiljne analize učinkovitosti cjepiva protiv omikrona, kao niti procjene rizika teškog oblika bolesti kod cijepljenih i necijepljenih. Prvi rezultati su dosta kontradiktorni i mislim da treba malo sačekati prije odluke o cijepljenju.

Nakon što je i u Hrvatsku stigao omikron, zabilježeni su brojni slučajevi reinfekcija. Pacijenti koji su prije samo dva mjeseca bili COVID pozitivni, ponovno su zaraženi, prvo delta sojem, a sada omikronom. Ako njihova antitijela stečena prebolijevanjem delta varijante ne djeluju protiv omikrona, koliko je za očekivati da će djelovati antitijela stečena cijepljenjem? 

Prema dosadašnjim analizama, prebolijevanje prethodnih varijanti bolje štiti protiv infekcije omikronom od cijepljenja, no i oni koji su preboljeli mogu se opet zaraziti i razviti simptome. To nije iznenađujuće, jer se slično ponašaju i drugi koronavirusi. Vrlo često ih imamo u nosu, a kad nam popusti imunitet razvijemo simptome. To je ono što nazivamo prehlada. Mislim da je s omikronom SARS-CoV-2 postao peti koronavirus koji uzrokuje prehladu kod čovjeka.

Rekordne brojke zaraženih u europskim državama koje je sa sobom donio omikron ne prati i rekordan broj hospitalizacija. Je li uzrok to što je omikron, prema dosad dostupnim informacijama, blaži od prethodnih sojeva ili zbog cjepiva koje štiti od hospitalizacija? 

Mislim da se radi o kombinaciji cijepljenja, prethodnog prebolijevanja i blažeg virusa. 

Pandemija je sa sobom donijela veliki polaritet u samom društvu. Dva suprotna tabora popularno se nazivaju provakserima i antivakserima. No, nekako se stječe dojam kako se samo radi o dva tabora ljudi koji su ispunjeni ogromnim strahom; jedni se jako plaše COVIDA-19, drugi cjepiva, premda su i virus, i cjepivo bezopasni za najveći broj ljudi. Što je, po vama, veći rizik? 

Nažalost društvo se potpuno bespotrebno jako polariziralo. Cjepivo protiv COVID-19 je trebalo biti trijumf znanosti i medicine koji je trebao zaustaviti pandemiju. Znanost i medicina su doista trijumfirali i razvili su cjepivo koje u velikoj mjeri smanjuje rizik teškog oblika bolesti. Nažalost u igru se uplela korporativna pohlepa i to cjepivo koje je bilo spasonosno za one kojima prijeti težak rizik bolesti su počeli nametati mladima, zdravima i onima koji su prethodno preboljeli covid-19. Tim kategorijama prijeti vrlo mali rizik bolesti razlozi za njihovo prisiljavanje na cijepljenje su isključivo komercijalni, a ne medicinski. U isto vrijeme masovno cijepljenje mladih i zdravih stvorilo je preduvjete za širenje varijante poput omikrona koja zaobilazi imunitet stečen cijepljenjem. 

S druge strane strah od cjepiva je također pretjeran. Iako nema dvojbe da postoji određeni rizik dosta ozbiljnih komplikacija poput miokarditisa, taj rizik je ipak jako mali i ljudi ne se trebaju toliko bojati cjepiva. Za one kojima je prijetio značajan rizik teškog oblika bolesti, cijepljenje je bila jako pametna odluka.

Što biste uopće poručili široj javnosti, kojim riječima biste je umirili? Još 2020. godine smo čitali apokaliptična izvješća o novom virusu zbog kojeg ljudi na Dalekom Istoku umiru po cesti, danas o posljednjim riječima pacijenata prije spajanja na respirator, a tu su i horor priče o cjepivu. Nije ni čudo što su mnogi zbunjeni i preplašeni, a na neka temeljna pitanja ne stižu odgovori, dok su informacije često dvojake. 

Mislim da su mediji jako prenapuhali strah. Nema dvojbe da je SARS-CoV-2 vrlo zarazan virus koji je ubio određen broj ljudi, no niti 2020., niti 2021. nisu bili puno gore od nekih prethodnih pandemija u zadnjih 50 godina koje nisu izazvale ovakav globalni kaos. Jednostavno treba prestati masovno testirati zdrave ljude, a kad smo bolesni ostati kod kuće i liječiti se kao što smo to uvijek radili. Ako smo jako bolesni, odemo u bolnicu.

Uveli ste izraz 'pandemijski marketing', kažete kako je njegov glavni cilj širenje panike. I ljudi su zbilja u panici, i od bolesti, i od cjepiva. Dobar dio privatnog sektora je na koljenima, turistička kretanja koja donose najviše novca su bitno smanjena, manji je i priljev javnog novca. Tko onda ima korist od, kako kažete, pandemijskog marketinga? 

U ovoj pandemiji izrasla je ogromna industrija pandemije. Na testovima su zarađene stotine milijardi eura, na cjepivima još nekoliko desetaka milijardi. Tu su još maske, zaštitna oprema, dezinficijensi. Puno su zaradili i tehnološki divovi. Svima njima je u interesu da se ovakav model funkcioniranja društva zadrži još neko vrijeme. Primjerice u Hrvatskoj danas plaćamo između 10 i 15 milijuna kuna dnevno za PCR i antigenske testove. Ljudi koji na razini države odlučuju o tome koliko ćemo i koga testirati, rade, ili čak vode institucije koje prodaju te testove. Naravno da njima nije u interesu da prestanemo testirati, jer onda oni ostaju bez prihoda od prodaje testova. 

O vašoj tvrtki Genos u javnosti se govori kao i o predvodniku inovacija. Među njima se tako govorilo i o testu koji određuje biološku dob, potom testu za određivanje rizika od dijabetesa... Na koje ste inovacije ponosni i na čemu trenutno radite?

Genos ove godine obilježava 15 godina postojanja. U tih 15 godina smo od male firme narasli na preko 50 ljudi, a u razvoju i analizi glikanskih biomarkera smo vodeći u svijetu. U Hrvatskoj se ne čuje puno o nama, jer uglavnom poslujemo na međunarodnom tržištu, a naši su klijenti vodeća sveučilišta poput Harvarda, Hopkinsa, Oxforda, Cambrigea. Imamo obećavajuće biomarkere za predikciju dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, no oni su još u fazi razvoja. Ono što smo komercijalizirali je naš test GlycanAge biološke dobi koji više od stotinu klinika u svijetu koristi kako bi svojim klijentima pokazali da njihove intervencije za poboljšanje općeg zdravstvenog stanja organizma doista imaju nekakav značajan efekt. 

O očuvanju zdravlja posebno se govori u vremenu pandemije kad je virus udarna tema u javnosti. Svima je poznato kako za dobro zdravlje treba boraviti na svježem zraku, paziti na zdravu prehranu, uvesti tjelovježbu, naučiti se nositi sa stresom. Što je po vama još važno, a o čemu se možda u javnosti ne govori dovoljno?

Medicina je previše fokusirana na liječenje bolesti, a očuvanje zdravlja je potpuno zanemareno. Svi znamo da je važno izgubiti višak kilograma, umjereno i zdravo se hraniti, umjereno vježbati i ne biti pod prevelikim stresom. Nažalost to nije lagano i većina nas o tome počne misliti tek kada se razbolimo. Mislim da je jako važno u što ranijoj životnoj dobi uvoditi zdrave životne navike.

Je li omikron kraj pandemije odnosno početak tretiranja ove bolesti kao što je to gripa ili neka druga sezonska bolest? Kakva su vaša predviđanja? 

Mislim da će omikron prisiliti i najzagriženije pobornike strogih mjera da promijene pristup. Nema nikakvog smisla imati mjere, prisiljavati ljude na cijepljenje i izazivati podijele u društvu da bismo nekoga zaštitili od nekoliko dana blagih simptoma prehlade. Nažalost velik broj političara, znanstvenika i stručnjaka uložio je značajan osobni autoritet u nametanje svih tih mjera i sada je jako teško promijeniti priču. Srećom Hrvatska je tu bila vrlo umjerena i vjerujem da ćemo mi vrlo brzo proglasiti kraj pandemije.

Iz tiskanog izdanja Dubrovački dnevnik petkom 

Popularni Članci