Srđ je Grad je među prvima službeno predstavio sve kandidate za gradonačelnika i zamjenika te župana i zamjenika. Tako će njihovi kandidati Đuro Capor i Nikša Selmani u Dubrovniku pokušati pridobiti birače da podrže ovu opciju na lokalnim izborima u svibnju. Aktivistički i politički put Đura Capora, inače profesora povijesti u dubrovačkoj gimnaziji, uvijek su bili na jednakom pravcu – borba za građanski aktivizam i civilno društvo. Za Dubrovački dnevnik ovaj kandidat za gradonačelnika govorio je o projektu golfa na Srđu koji je pak najviše obilježio njegovo javno djelovanje, a dotaknuli smo se i nekih ideoloških pitanja.          

Došlo je i vaše vrijeme da ste istaknuti kao kandidat za gradonačelnika. Iako ste godinama bili zapravo najprepoznatljivije lice inicijative, sada političke stranke, Srđ je Grad, što je presudilo u donošenju odluke da se kandidirate za gradonačelnika?

- Moji motivi su isti kao i prije 15 godina tijekom kojih sam se zalagao za javno dobro, interese građana i lokalne zajednice te zaštitu okoliša. Mislim da smo kroz višegodišnji aktivizam i predani radi u gradskom vijeću sazreli kao grupa koje je spremna mijenjati stvari i koja je odlučila jednoga od nas predložiti kao kandidata za gradonačelnika. Za mene je čin spremnosti na ulaganje dodatnih napora da pokušam ostvariti stvari u koje vjerujem i za koje se zalažem.

Zašto ste odlučili postati politička stranka?

- U cjelini nismo zadovoljni situacijom koja se događa u Gradu. Proteklih 15 godina javnog djelovanja pokušavali smo kao aktivisti, ali i građani, ukazivati što nije dobro u našem prostoru pa smo svaki put nailazili na zid od gradskih vijećnika i političkih stranaka. Iznenadili smo se da ne žele slušati građane. Onda smo ih pokušali kroz Gradsko vijeće, kao nezavisna lista, uvjeriti da poslušaju što su bolje varijante i rješenja, da poštuju zakone i propise. Ponovno smo se iznenadili kako nisu bili spremni slušati niti u tom trenutku. Ne treba zaboraviti kako su pregaženi rezultati i referendumske volje 10 tisuća građana. Sazrelo je vrijeme da pokušamo promijeniti stvari ne samo kroz predstavnički dio vlasti u Gradskom vijeću, nego i formalno kroz funkcije gradonačelnika i župana. Tako ćemo postići promjene koje građani žele vidjeti.

Je li pomno isplanirana vaša transformacija iz inicijative u stranku ili je to došlo spontano?

- Sedam godina smo djelovali kao građanska lista i bili percipirani kao politička stranka. Kad bi netko rekao 'Srđevci', što zbog duljeg staža i nekoliko ciklusa izbora, ljudi su nas doživljavali kao relevantne političke aktere. Registrirali smo se kao stranka u želji da odemo korak dalje u djelovanju i ostvarivanju boljih rezultata. 'Srđ je naš' je bila veća platforma u trenucima intenzivne kampanje za golf, radilo se o neformalnoj organizaciji u kojoj je jedno vrijeme sudjelovalo sedam udruga.

Jeste li time što ste postali politička stranka razočarali dio svojih birača? Ipak inicijativa zvuči kao da niste poput onih ostalih.

-Mislim da nismo jer čitavo vrijeme veliki dio ljudi nas je 'gurao' da aktivnije sudjelujemo u političkom životu. S druge strane su nas podržavali u svim pokušajima da se na nacionalnoj razini pokrene kampanja vezana za prava građana i zaštitu okoliša. Sudjelovali smo i u nacionalnim kampanjama vezanima za pokušaje Vlada da uvede Zakon o outsourcingu, eksploataciju ugljikovodika u Jadranu, monetizaciju autocesta i rad do 67. godine. Vjerujem da tek sad, u ovoj teškoj gospodarskoj situaciju, građani shvaćaju kako nas neće spasiti oni koji su nas zapravo i doveli u ovu situaciju i koji teret krize prebacuju na siromašne i ranjive.

Kako trenutno stojite kao stranka? Razvijate li se, privlačite li nove kadrove ili ste pak na tom području ostvarili svoj potencijal? Ovo pitam jer vas ljudi većinom povezuju s projektom golfa na Srđu. Je li vam dovoljna kao stranci ta jezgra ljudi koji su tada bili protiv golfa?

-Tvrdnja da nas ljudi većinom povezuju samo s projektom golfa na Srđu nije točna, a plasirana je od strane političkih protivnika koji nas tako pokušavaju prikazati jednodimenzionalnima. Ne postoji tema koja se pojavila u političkom prostoru grada u zadnjih 8 godina koju nismo pažljivo obradili i prema njoj zauzeli politički stav - bilo priopćenjem, bilo za govornicom GV.  Prema brojnim drugim primjerima gdje je javni interes bio ugrožen od Belvedera, marine Frappa, hidroelektrane Ombla, terminala za cruisere, Grabovice i gospodarenja otpadom, Peskarije, GUP-a i Plana upravljanja odnosili smo se s jednakom borbenosti. Primamo nove članove, imamo tematske grupe u kojima obrađujemo pojedine teme, pripremamo što veći broj ljudi da nam pomognu u kampanji za izbore. Također, pozivamo svakodnevno građane da nam se pridruže i da jasno kažu koje to promjene žele vidjeti u gradu.

Imate li možda rezultate istraživanja javnog mnijenja koji bi pokazali kakve su vam šanse da postanete gradonačelnik?

- Nismo naručivali nikakve ankete. Poznata nam je jedino HDZ-ova anketa objavljena u medijima koja nam daje poprilično dobre rezultate, stavlja nas u drug krug. U motive zašto HDZ tu anketu objavljuje i koliko je to vjerodostojno ne bih ulazio, ali zasigurno pokazuje pozitivan trend koji nas raduje. Ipak jedina prava provjera koliko nam građani vjeruju je na dan izbora. Ako građani ne izađu taj dan na birališta, nikakve nas ankete neće učiniti pobjednicima.

Recesija izazvana pandemijom koronavirusa donijela je osjetne padove za turizam i kulturne aktivnosti. Koje poteze Dubrovnik iduće godine treba učiniti da se pokaže prilagodljivim i otpornim u ekonomskom smislu?

- Dojma sam kako je vrlo malo napravljeno na tome da naša lokalna ekonomija postane otpornija na moguće buduće krizne situacije. Čini mi se kako gradska vlast, ali i građani čekaju da kriza prođe i da se sama od sebe vrati 2019. godina. Treba podržati sve napore da naše gospodarstvo postane otpornije i da se turistički sektor oporavi, ali i da se ponuda diverzificira. Postoji niz prostora gdje bi se mogla smanjivati ovisnost o monokulturi koju imamo.Treba ulagati u ljude, svaka kuna uložena u obrazovanje i vještine se višestruko vraća, u zeleno poduzetništvo i solarnu energiju. Ova nam je kriza pokazala kako smo kao država ranjivi jer više nemamo primjerice proizvodnje zdravstvene opreme i veliki smo uvoznici hrane. To su sve prostori gdje treba uložiti ogroman napor da se stvari pomaknu na bolje. Primjerice Švicarska je bankarska velesila, ali u isto vrijeme kod njih nije moguće prenamijeniti komad poljoprivrednog zemljišta u neku drugu djelatnost jer shvaćaju koliko je važno da imaju prehrambeni suverenitet što u konačnici znači da podržavaju lokalnu proizvodnju i ekonomiju.

Koja je vaša vizija Grada?

- Grad otporan na krize i klimatske promjene. Grad bez 'čeličnih' šerifa, osuđenih gradonačelnika. Grad u kojem se problemi i ideje raspravljaju u gradskoj vijećnici, a ne u barakama, studentskom domu ili monologu sa Šaruljom. To je grad koji poput Ljubljane je na 80 posto recikliranog otpada, koji svoje izmiješano smeće ne baca poviše Omble. To je grad s novim i odgovornim način upravljanja, kako gradskom upravom, tako i gradskim tvrtkama. Jako puno novca se u gradu neracionalno troši i nije jasno kako su određeni prioriteti. U ovakvim kriznim situacijama ne može se naglasak stavljati na betonske projekte koji služe da bi gradonačelnik presijecao vrpcu u predizborno vrijeme. Grad treba ulagati u smanjivanje socijalnih razlika i pomoći građanima koji su se našli u problemima. Gradska uprava bi trebala brinuti o tim ranjivim skupinama i pomoći ljudima koji su ostali bez posla kroz samozapošljavanje i prilagodbu. Ključno je iznadprosječno ulaganje u obrazovanje koje će stvoriti slobodnomisleće ljude, i društvo spremno na promjene i prilagodbe.

Što možete obećati biračima ako dođete na vlast?

- Želimo promijeniti činjenicu da imamo gradonačelnika koji kao šerif dijeli poslove u gradskoj upravi koalicijskim partnerima pa onda na mjesto pročelnika dolaze potkapacitirani ljudi koji su zaštićeni koalicijskim ugovorima od propitkivanja njihove kvalitete rada. Napravit ćemo transparentan proračun i građani će moći svaku kunu pratiti i sudjelovati u usmjeravanju javnog novca u odgovarajuća područja. Na ovaj način upravljanja gradom mi kao građani ne shvaćamo gdje završava  novac građana i zbog te zatvorenosti prema javnosti svi su nezadovoljni. Imamo slučajeve da se ne uvažavaju pojedini kotari, a zajednice građana u Ulici Đela Jusića, Solinskoj ili u Suđurđu se ne doživljava kada ukazuju na građevinski nered prouzrokovan dokumentima koje je Grad izdao. U isto vrijeme gradonačelnik se predstavlja kao 'čelični', a na ovim navedenim problemima zapravo se razotkriva kako je bespomoćni birokrat. To su stvari koje treba promijeniti.

Koja su po vašem mišljenju tri najveća problema Grada?

- Otpad je problem broj jedan. Nedavno je usvojena odluka da se područje Grabovice iz druge sanitarne zone prebaci u treću što znači da je produžen vijek gradskog deponija. Sljedećih nekoliko godina će se usprkos najavama da je Grabovica trebala biti sanirana, nastaviti odvajati miješani otpad u vodocrpilištima Omble. Od 2014. godine, od kada su nam na raspolaganju EU fondovi za gospodarenje otpadom nismo ništa napravili da smanjimo tu količini miješanog otpada. Idući problem je građevinski nered. GUP je loš jer su ga gradske vlasti 'krpale', mijenjale i provodile kako im je odgovarao. On servisira građevinsku stihiju u gradu pa je došlo do prekomjerne izgradnje i po tom pitanju se ništa nije napravilo. Najavljivale su se velike promjene GUP-a, a na koncu se dogode samo one kozmetičke. Ne može se očekivati da će HDZ donijeti dobar prostorni plan jer GUP je loš jer je HDZ loš. Gradska vlast ovim procesima nije u stanju upravljati. Istovremeno stanovanje nije postalo ništa pristupačnije mladim obiteljima ili obrazovanim ljudima. Grad mora osigurati kroz stanogradnju povećanje stambenog fonda u svom vlasništvu koje bi se po povoljnim uvjetima iznajmljivao građanima. Treći problem je generalno neodgovarajući način kako se gradom upravlja o čemu sam ranije govorio. Gradska vlast je dosad bila zatvorena prema građanima i partnerskom modelu upravljanja te djeluje po političkim dogovorima kojima se javne tvrtke, zaposlenja i nadzorni odbori dijele kao ratni plijen.

Pripadnici vaše stranke često kritiziraju gužve nastale zbog velikog broja posjetitelja. Evo sad je grad prazan, a sezona je bila na 30 posto od rekordne 2019. godine. Je li ovo u neku ruku odgovarajuća mjera turizma po vama?

- Naravno da ne, ove brojke koje smo protekle sezone imali pokazuju pad od preko 70 posto na prihodovnoj strani. Nama je turizam glavna djelatnost i toga smo svjesni, ali nadam se da nitko više ne spori kako je upravljanje turizmom bilo prepušteno stihiji. Tako smo iz vremena Šuice imali ponižavajuće pozive da građani ne izlaze na ulice zbog velikog broja gostiju s cruisera koji se taj dan očekuju. Vlahušić je čak planirao kruzerski terminal za dva milijuna posjetitelja, ne razmišljajući o tome kako bi to utjecalo na građane i na druge dionike u turizmu. Problem vidim u činjenici da još od vremena od kada je Pave Župan Rusković to pokušala provesti, do danas nije sazrela ideja upravljanja turizmom kroz destinacijski menadžment. Respect the City projekt kojega gradska vlast na sva zvona reklamira je tek propaganda koja tvrdi da je problemu s neodrživosti turizma i gospodarstva riješen. I onda nam se dogodi ova kriza koja pokazuje ogroman pad gospodarskih aktivnosti i posljedično slom gradskih financija. Pa zar to nije dokaz kako nismo postigli održivost te da su milijuni potrošeni na Respect the City propagandu neodgovorno bačeni novci građana? 

Je li sad vrijeme da se nešto učini po pitanju turizma i smjera u kojem bi grad treba ići?

- U početku krize bilo je čak i najava od strane gradske vlasti da je ovo vrijeme da se preispita model turizma kakvog imamo i da se pokuša napraviti promjena u smjeru održivosti s više prihoda lokalnoj zajednici, a manje negativnih posljedica na okoliš i život. Osim najava dalje od toga nije se otišlo.

Što najviše zamjerate Frankoviću, Vlahušiću, a što Šuici?

- Ja njih ne doživljavam kao zasebne opcije. U njihovoj politici vidim kontinuitet istog odnosa prema gradu i građanima, počevši od Šuice, Vlahušića i Frankovića. Oni su ista opcija - upravljaju gradom na isti način, troše grad istim GUP-om, zatrpavaju Grabovicu izmiješanim smećem... Zapravo oni se i ne bave upravljanjem nego samo kadroviranjem i vlastitim političkim preživljavanjem.

Kakvim rezultatom biste bili zadovoljni?

- Moram priznati da su nam ambicije velike s obzirom na to da smo prvi put krenuli s kandidatima za gradonačelnika i župana. Imamo dobre reakcije od građana i idem 'tutta forza' po pobjedu, bez zadrške i rezervi. 

Koja je zapravo ideologija političke stranke Srđ je Grad? Na koji biste se spektar pozicionirali?

- Definirali smo se svojim programskim dokumentima kao lijevo-zelena opcija. Ideološka pitanja nisu toliko u fokusu na lokalnoj razini, ali na nacionalnoj razini smo dio platforme Možemo koja je novo svjetlo na političkoj sceni koja najavljuje promjene u Hrvatskoj. Druge opcije koje smo ranije spominjali  su potrošeni relikt.

Surađivali ste dosta s Marom Kristićem koji podržava Most koji je postao tipična, radikalna desna opcija.

- Kad smo surađivali s Mostom na lokalnoj razini oni su se tada definirali kao stranka kojoj ideološka pitanja nisu važna. Pokušavali su okupiti različite lokalne aktere nasuprot politika kakve su do tada vodile vlade HDZ-SDP. Neugodno smo se iznenadili kada se Most preko noći transformirao u stranku čiji se stavovi preklapaju sa stajalištima Željke Markić. Naprimjer zaustavili su Kurikularnu reformu. Preko toga se nije moglo prijeći.

Je li vam Kristić onda uteg? Vidite li se opet s njim u suradnji?

- Kada se bavio situacijama poput Srđa i sličnim temama imali smo dobru suradnju, međutim ideološko i nazadno usmjerenje Mosta bojim se da ne ostavlja neke nade da će u bližoj budućnosti suradnja biti bolja. Mi smo s Kristićem u Gradskom vijeću imali jako dobar dijalog. Ne vidim nikakav problem u iskrenoj komunikaciji s ostalim vijećnicima u Gradskom vijeću za dobrobit građana, ali koalicija nije opcija.

Sve se glasnije spominje zabrana ustaškog pokliča 'Za dom spremni'. Ako bi postali gradonačelnik bi li obrisali grafit u Mokošici koji prikazuje vojne postrojbe među kojima je i HOS-ova u sklopu koje stoji 'Za dom spremni'?

- Podržavam inicijative koje su s nekoliko različitih adresa usmjerena prema Vladi i Saboru da se pitanje pozdrava povezanih s ustaškim režimom jasno regulira i da se onemoguće postojeće prakse koje koriste sive zone u našem pravnom sustavu. Što se tiče tog pozdrava ja sam po struci povjesničar i u takvim porukama vidim ono što jesu u svojoj povijesnoj dimenziji - neprihvatljiv ostatak grozne ideologije kojoj nije mjesto u javnom prostoru i teško mi je prihvatiti da bi se netko s njima htio identificirati. Na isti način na koji su takve poruke neprihvatljive u razredu, neprihvatljive su i u javnom prostoru. Kad se to zakonom uredi onda je svako javno prikazivanje takvog znaka nezakonito i podložno nužnom uklanjanju. Ovako postoji siva zona na kojoj se sakupljaju sitni poeni.

A bi li kao gradonačelnik udovoljili želji branitelja za koncertom Thompsona na Stradunu?

-Izvođačima kao Thompsonu, ako maknemo ideološke rasprave, nije mjesto na Stradunu. Mnogo puta smo čuli pritužbe građana na trešnju prozora, neugodnu buku za vrijeme sličnih koncerata. To su decibeli koji tamo ne pripadaju, što zbog toga što je Stradun okružen stambenim prostorima, a radi se i o zaštićenoj spomeničkoj cjelini, našoj i svjetskoj baštini. Thompsonu i sličnim izvođačima mjesto je na stadionu ili u dvoranama.

Komunicirate o raznim pitanjima u gradu, ali nikad niste izrazili svoj stav kada su ove teme bile aktualne. Zašto?

-Nije točno da nikad nismo izrazili stav o ovakvim temama. Kao Inicijativa i kasnije kao lista birača Srđ je Grad sebe nismo doživljavali prvenstveno kao aktere  ideoloških pitanja koje se generiraju na nacionalnoj razini. Nastojali smo izgraditi upravo osjećaj za interes lokalne zajednice i zaštitu javnog prostora i interesa kod svih dobronamjernih ljudi i s lijeve i desne strane ideološkog spektra. Na primjeru Srđa u tome smo uspjeli. Što se konkretnog pitanja tiče kolega Selmani je rekao svoje mišljenje o tome kada su ga pitali što misli o koncertu Thompsona koji se održao na Stradunu. Kazao da Thompsonu nije mjesto tamo pogotovo ako se taj koncert financira javnim novcem. A na stavove većine u gradskom vijeću rijetko smo uspijevali utjecati.

Prije osam godina prikupljali ste potpise za raspisivanje referenduma po pitanju projekta na Srđu. Kako gledate na događanja vezana za taj projekt s vremenskim odmakom?

- Mi smo dali od sebe maksimum i vjerujem da to zalaganje ljudi prepoznaju i cijene. Ovaj projekt je eklatantan primjer opstruiranja ustavnih prava zajednice da sama odluči o vlastitom razvoju. Stranke na vlasti, u klijentelističkoj sprezi, bile su spremne na sve, samo da pogaze volju građana pa su se ujedinili lijevi, desni, liberali, fašisti, kriminalci i svi drugi akteri. Mislim da su nam svima ostali ožiljci na te dane. Ustrajali smo i ostvarili nekoliko važnih sudskih pobjeda koje su pravomoćno dokazale da se golferima pogodovalo i da se projekt temeljen na nezakonitoj dokumentaciji. Učinili smo sve da upozorimo građane na štetnost i opasnost projekta kao i na to koliko bi građani mogli platiti troškove realizacije infrastrukture. Podzemnu trafostanicu pod Srđem smo već platili kroz HEP, nad glavom nam je visila i obveza izgradnje prometnice do tvrđave Imperijal od 60 milijuna kuna. Već plaćamo u cijeni pročišćivača za vodu i dodatni kapacitet u kojega su uračunate projicirane potrebe 'golfograda' na Srđu. Ako je ova kriza nešto pokazala to je da Dubrovniku najmanje treba 20 tisuća kreveta u apartmanima na Srđu koji su konkurencija postojećim hotelima i prihvatom smještaju te dodatna opterećenje ionako preopterećenoj infrastrukturi. Još kad bismo kao društvo sazreli da shvatimo da nam ne trebaju oni potrošeni politički akteri koji su svih ovih godina gurali ovaj koruptivni projekt.

* Intervju je objavljen u tiskanom izdanju Dubrovački dnevnik Petkom