VIJEĆNIČKA PITANJA:

Blaž Pezo (HDZ): Već neko je vrijeme tema Centar za gospodarenje otpadom, a nedavno ste takav centar posjetili u Ljubljani. Tko je tamo išao, kakvi su dojmovi?
Često se spominje izgradnja Zračne luke Trebinje. Što se oko toga događa? Zašto se oni koji blate Centar na ovu temu ne javljaju?

Nikola Dobroslavić (župan): Bila je ispravna inicijativa da se posjeti Centar u Ljubljani budući da je na istoj tehnologiji kao i planirani Centar na Lučinom razdolju. Odabrali smo izaslanstva tako što smo ponudili sve klubove vijećnika u Skupštinu, išla su tri predstavnika klubova i još neki sudionici, moj zamjenik i ja, kao i dva načelnika općina. Moglo se utvrditi da je to jedna tvornica za obradu otpada, a ne odlagalište. Smiješno izgledaju argumenti da je taj Centar isto što i Grabovica. Ni oni nemaju ništa manji problem od prodora otpadnih voda, ali su oni to riješili kroz projekt, kao što ćemo to i mi.

Iznenađuje nas inicijativa oko ZL Trebinje i straši nas s aspekta utjecaja na okoliš. Planira se na osam kilometara zračne linije, točno u visini izvorišta Omble. Podzemne vode idu prema moru, ta investicija se mora dogoditi iznad voda koje idu prema Ombli, a Ombla nam je izvorište pitke vode. Naravno da nas to brine, zašto smo pozvali nadležna ministarstva da zatraže objašnjenja i da se taj projekt ne realizira do trenutka dok se ne razjasne svi detalji i dok se ne utvrdi da nema utjecaja na okoliš, što je teško vjerovati u ovom času. Čudne su i izjave oko tog projekta, predsjednica srpske Vlade je rekla da je to pomoć dubrovačkom turizmu. Naravno da to nije tako. Čudno je što to tu grade, kad su zadnji put tu radili imali smo spaljen dio grada, Primorje, Konavle... Kojem gosparstvu ona treba kad na tom području tog gospodarstva nema, a imamo dubrovačku zračnu luku i situaciju da se u našem susjedstvu ponovno budi velikosrpski projekt. Vidjeli smo što se događa u Crnoj Gori i BiH. U Crnoj Gori odstupaju od dobrosusjedstva, nazvali su bazen po batinašem koji je mučio ljude u logorima.

Fani Favro Bukvić (SDP): DNŽ je ostvarila 58 posto u odnosu na 2019., što je ispod prosjeka na državnoj razini. Župane, osjećate li se odgovornim za ovaj rezultat?
Dana 16. rujna 2021. uspostavljeno je Vijeće Regionalnog centra kompetentnosti. Koji su bili kriteriji prilikom odabira članova?

Dobroslavić: Ove godine smo imali odličnu turističku sezonu, gotovo 60 posto od 2019. i veliki premašaj iz 2020. bismo svi bili potpisali na početku godine. Upravo sam takvu prognozu izrekao, želio sam da to ostvarimo. Zahvaljujući dobrim mjerama, posebno turističkim djelatnicima, u Županiji smo ostvarili malo manje od 60 posto od 2019. Dakle, odličan rezultat.
Vijeće je bilo inicijativa Turističke i ugostiteljske škole i proslijedit ćemo im pitanje kako su formirali tijelo.

Alan Farac (HDZ): Građani grada Korčule mogu uživati danas u bogatoj kulturnoj baštini i muzeju, zašto su mještani Smokvice zakinuti za projekt Muzeja zlata i srebra u Smokvici?

Dobroslavić: Projekt je zaista odličan projekt predstavljanja blaga koje ima Smokvica u svojoj crkvi. Projekt je dio ukupnog projekta Putevima prošlosti. Tamo nažalost postoje određeni problemi. Ne bih komentirao probleme koje imaju pojedinačne jedinice lokalne samouprave, one to moraju riješiti na svom području, no ovdje imamo situaciju da se taj problem prelijeva i na Županiju koja je nositelj projekta, a financiranje iz EU fondova ide preko nas. Ovdje postoji velika opasnost da se umanji iznos koji se može povući iz europskih fondova. Postoji neodgovarajuće ponašanje općinskog načelnika. Ukoliko se ne odobre sredstva, mi imamo zadužnice od Općine Smokvica. Ako dođe do toga, Županija će pustiti zadužnicu Smokvici i prisilno naplatiti sredstva koja se ne opravdaju u ovom projektu.

Nikola Duper (SJG) je postavio pitanje oko okolnosti kamenoloma Dubac pod kojima se radi, ali je kazao i kako 'župan putuje s načelnicima općina u kojima odvajanje otpada ne postoji' te postavio pitanje oko odvajanja otpada.

Dobroslavić: Nitko nikome ne podmeće, a najmanje župan i ova Županija. Što se tiče Dupca, to ćemo moći odgovoriti kad provjerimo sve što smo čuli u pitanju, a to je da Dubac može raditi jedino u okviru zakonskih propisa. Ako to nema, onda se mora odmah zatvoriti. Ispitat ćemo okolnosti pod kojima on radi. Ako postoji nešto problematično, tražit ćemo postupanje.
Što se tiče odvojenog prikupljanja otpada, najmanje dvaput smo imali sastanak s jedinicama lokalne samouprave. Upozorili smo ih na važnost odvajanja otpada, nadam se da će brzo i konkretno poboljšati svoj rad na tome. Točno je da ima onih koji malo odvajaju, dakle nula odvajanja otpada, ali i te općine donose politikantske zaključke oko Centra. No, dobro je da se Duper slaže da je Centar nužan i da ga treba što prije izgraditi.

Duper je odgovorio kako je on za izgradnju Centra, ali ne ovakvog. 

Perica Pušić (HSS): Ruralni turizam ima veliki prostor za daljnje razvoj. Početkom ljeta je proveden proces odabira kandidata za nagradu Zlatna naranča. Je li mjerljiv i uočljiv napredak ruralnog turizma u kontekstu ove nagrade i koji su planovi za poboljšanja?
Nedavno je DUNEA osvojila nagradu za jedan od svojih projekata Blumed. Koje korektne benefite možemo očekivati otvaranjem Centra Europe Direct?

Dobroslavić: Ruralni turizam nije samo potencijal, nego je i snažno zakoračio kroz našu turističku ponudu. Razvija se na svim područjima Županije, a posebno je kvalitetan u Općini Konavle. Jedan od načina promicanja tog vida turizma je upravo Zlatna naranča, zaživjela je i ove godine smo imali izniman broj prijava.
Što se tiče projekta Blumed, on prikazuje podvodna bogatstva, a postoji i prezentacijski centar u Pridvorju. Centar Europe Direct je jedan od punktova u kojem građani mogu dobiti informacije o tome šo se događa u EU, ali i sami mogu sudjelovati u raspravama o budućnosti Europe.

Pero Jerković (Most): Kakav je vaš stav oko reforme zdravstva tj. prijedloga da se zdravstvo centralizira, ukinu županijski zavodi za javno zdravstvo i hitnu medicinu?
U Domu zdravlja u Metkoviću je otvoren natječaj za ravnatelja, nema nijednog kandidata.

Prošli petak ste imali sastanak s premijerom te je tražena pomoć za likvidnost. Na koje se to jedinice odnosi? Je li Županija u problemu s likvidnošću i zašto?

Dobroslavić: Vidjeli smo najave zdravstvene reforme. Znamo da država ne pokriva sve izdatke za zdravstvo i da je određena reforma potrebna. Naš je stav da ta reforma ne treba ići ka centralizaciji. Županije su osnivači dijela tih ustanova, no to nije uzrok problema s kojima se zdravstvo susreće. Ne treba ga rješavati centralizacijom, to nije dobro. Decentralizacija bi trebala biti princip, a problemi postoje. Smatramo da centraliziranje ustanova samo po sebi ne rješava ništa.

Što se tiče natječaja, to ćemo moći dati odgovor naknadno.

Imali smo sastanak s predsjednikom Vlade temeljem traženja nekoliko jedinica lokalne samouprave da im se pomogne beskamatnim zajmovima jer ne mogu do kraja zatvoriti sve svoje izdatke. Prihodi su umanjeni iz smanjenog poreza na dohodak. Dogovoreno je da će se podastrijeti Vladi izračun umanjenih troškova od strane dijela jedinica lokalne samouprave te bi se moglo ići u beskamatne zajmove, a najgore su prošli Općina Konavle, Grad Dubrovnik i Primorje. 

Krešimir Vejić (HDZ): Tijekom prošlog mandata i u predizbornom programu ste isticali značajna ulaganja u projekte lučke infrastrukture. Jedan od zadnjih takvih je projekt rekonstrukcije Puntina na Korčuli. U kojem smjeru će se ići dalje?

Usvojen je Nacrt Plana razvoja DNŽ do 2027. godine. O kakvom se dokumentu radi?

Dobroslavić: Prije nekoliko dana smo imali jedan ugodan događaj gdje je otvoren lukobran Puntin koji je jedan od brojnih projekata lučke infrastrukture. Uz cestovno povezivanje, želimo i povezivanje otoka kvalitetnom lučkom infrastrukturom. Polačište je jedan od projekata, a u tijeku je nekoliko takvih projekata kao terminal u Veloj Luci, Ubli, Polačište, intervencija u Dračama, preostaju nam Perna, Prigradica i Cavtat koje su naše sljedeće investicije. Privode se radovi u Trpnju i Donjem Čelu na Pelješcu.

Jučer smo imali partnersko vijeće koje je utvrdilo Nacrt Plana. On je zamijenio županijsku razvojnu strategiju. Predviđamo ga za Skupštinu polovicom prosinca, sada ide u javnu raspravu. To je dokument za sedam godina razvoja, prilagođen je europskom financijskom okviru. Bez strateškog planiranja, nema kvalitetnog održivog razvoja.

Igra Šain Kovačević (NLJ): Korčuli i Pelješcu prijeti apsolutni kolaps zdravstvenog sustava. Gubimo laboratorij, mnogi doktori idu u mirovinu, postoji jedan ginekolog na cijelom otoku koji je odavno ispunio uvjete za mirovinu, također tu radi jedan pedijatar.

Dobroslavić: Zdravstvo svuda ima probleme, naročito na otocima, ali neće biti nikakvog kolapsa. Mi osiguravamo liječnike u onoj mjeri u kojoj je nužno za funkcioniranje zdravstva. Ostvarili smo hitnu helikoptersku medicinsku službu, liječničke kvote su ispunjene, Zavod je u tome uspio mada se činilo kao nemoguća zadaća. Bit će osigurani i posebni brodovi za hitnu medicinu za otoke. Jedan takav je predviđen za DNŽ i naše otoke. Imamo situaciju da liječnike teško možemo dobiti u Dubrovnik, a to nije lakše dobiti na otoku ili Pelješcu.