Voditelj Službe za epidemiologiju: "Imamo mjesta za zabrinutost, županija smo s najnižom stopom procijepljenosti protiv hripavca"
Na upit oko mogućih problema s hripavcem u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nakon Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo odgovorili su nam i iz županijskog zavoda, a odgovor potpisuje voditelj Službe za epidemiologiju doktor Miljenko Ljubić.
Kako navodi, tijekom 2022. godine u Službi za epidemiologiju nije pristigla niti jedna prijava oboljelih od hripavca, a ove godine je prijavljeno 10 slučajeva, jednako koliko su nam i naveli iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Prvi slučaj je prijavljen u srpnju, tijekom kolovoza 4 prijave oboljelih, u rujnu dvoje oboljelih, a u listopadu, dosad, evidentirano troje oboljelih od hripavca.
"Devetoro oboljelih su djeca od jedne do 11 godina života te jedna odrasla osobe. U tri slučaja imali smo obiteljske kontakte sa šestoro oboljelih. Radilo se dvoje jednogodišnjih blizanaca, zatim dvojici braće, i kod jednog djeteta i njegove majke. Preostalih četvoro oboljelih bili su pojedinačni slučajevi", objašnjava Ljubić.
Kako navodi, osmero oboljelih nisu bili cijepljeni protiv hripavca, a dvoje oboljelih samo djelomično, što nije u skladu s podacima koje nam je dostavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo gdje navode da ih troje nije cijepljeno, troje je djelomično cijepljeno, a za jednog oboljelog nema podatka.
U svakom slučaju, svi oboljeli bili su iz Dubrovnika i njegove okolice.
Na pitanje ima li mjesta za zabrinutost roditelja, doktor Ljubić kaže:
"Svakako, županija smo sa najnižom stopom procijepljenosti protiv hripavca. Prošle godine primarno u prvoj godini života je cijepljeno protiv hripavca tek 78,4 % djece. Za postizanje kolektivnog imuniteta potrebna je procijepljenost 95 %. Najniža procijepljenost u toj dobi je zabilježena u Dubrovniku i okolici (72,9%), a najbolja u Metkoviću i okolici (93,4%). Također procijepljenost djece za druga dva docjepljivanja za cijelu županiju je još niža. Tek 68,2 % za prvo docjepljivanje u drugoj godini života i samo 34,9% za drugo docjepljivanje s navršenih pet godini života. Ovakve niske procijepljenosti predstavljaju veliki rizik za nastanak bolesti i moguć nastanak epidemije, pogotovo iz razloga što trenutno bukti epidemija u Splitsko-dalmatinskoj županiji i mogućnost širenja iste i na našem području."