Na tribini su govorili bivši ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović, karstolog Ivo Lučić, Josip Katalinić iz Kriznog eko stožera Marišćina te Marko Košak iz Zelene akcije te Nevenka Đirlić iz inicijative Pravo na zavičaj, a moderator je bio Enes Ćerimagić iz Zelene akcije koji je pojasnio kako je projekt Centra za gospodarenje otpadom u Lučinom razdolju izmijenjen te nije napravljena nova studija utjecaja na okoliš zbog čega se inicijativa žalila Upravnom sudu, a prema njegovom mišljenju studija izvedivosti je donesena 'na slijepo'.

- Kad laik čuje da će se u Dubrovačkom primorju izgraditi centar zvuči kao hvalevrijedan projekt. No, vlada zabrinutost i protivljenje lokalnog stanovništva i stručnjaka. Problem je i sam model županijskih centara za gospodarenje otpadom kao i lokacija izgradnje - kazao je Ćerimagić, a Nevenka Đirlić iz Trnovice je istaknula kako je lokacija Lučinog razdolja prema njezinom mišljenju opasna.

Bivši ministar Slaven Dobrović je naglasio kako centri za gospodarenjem otpadom nisu rješenje koje se danas treba primjenjivati.

- Premijer govori o 'zelenom dogovoru' u EU, ali on je naučio jako dobro pričati na razini političkog dogovora, no sve to treba biti povezano na razini sektorskih politika. Mi otpad moramo tretirati kao sirovinu te reciklirati primjerice papir i kompostirati. Centri su zamišljeni 2005., a kasnije smo radili novi plan 2015. i 2016. godine kada smo limitirali kapacitete centara. U planu trebaju biti gradnja ekoinfrastrukture, kompostana, centara za ponovnu uporabu kako rade gradovi poput Preloga. Uspjeh se sastoji u tome koliko smo odvojili otpada i vratili ga u gospodarstvo. Otpad nam se penje preko grla, a pola milijarde kuna vrijedan centar to neće riješiti - kazao je Dobrović dodavši kako takav centar predviđa jako malo recikliranja. Dobrović je predložio kako je trebalo izgraditi sortirnice za 50 milijuna kuna te kompostane i tako postići 60 posto odvajanja otpada što je predviđeno napraviti do 2023. godine.

Dobrović je mišljenja kako je lokacija "kriminalno odabrana".

- To se mora zaustaviti ako držimo do budućnosti ove zemlje i toga kraja jer moramo voditi računa o generacijama poslije nas. Idemo u veliku nemjerljivu i nepopravljivu štetu - istaknuo je Slaven Dobrović.

Marko Košak iz Zele akcije govorio je o Studiji izvodljivosti za Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje koja je objavljena na engleskom jeziku na dan kad je potpisan 287 milijuna kuna vrijedan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za Centar.

- Ona je skrivana godinama od građana i uvijek su pronalazili neke izgovore. Kad pogledamo njezin sadržaj on je opsežan i služi samo opravdanoj izgradnji. Istraživanja su pokazala kako će otpad u Županiji samo rasti te više od 40 tisuća tona smeća će puniti ovaj Centar, a to se trebalo prepoloviti. Ako bi se to dogodilo, Centar onda ne bi bio rentabilan pa zato nitko neće biti potican da odvaja otpad i tako će doći do generiranja velike količine otpada - mišljenja je Košak.

Josip Katalinić iz Kriznog eko stožera Marišćina naveo je primjer iz tog mjesta koje ima centar za gospodarenje otpadom koji je sličan planiranome u Lučinom razdolju.

- Donijeli su nam veliku količinu baliranog smeća koje je imalo neugodan miris i uvjerili kako će, kad ga izgrade, centar za gospodarenje otpadom, biti rješenje, tu će raditi ljudi u bijelim kutama i sve će biti super, takoreći sve će cvasti. Danas imamo toliko problema da je nemoguće izdvojiti jednu pozitivnu stvar. Za vrijeme ljetnih mjeseci, čim sunce zađe, se širi neugodan miris i svi se moramo zatvoriti u svoje kuće jer to se ne može izdržati, a centar je udaljen kilometar i pol. Oni koji su se naslikavali kad se gradio, danas priznaju da je to bila pogreška - prepričao je Katalinić te dodao kako su računi za odvoz otpada i dalje visoki.

Ekološki aktivist koji se bavi kršem Ivo Lučić govorio je koliko je lokacija Lučinog razdolja prema njegovom mišljenju problematična.

- Krš je specifičan i jako osjetljiv. Ljudi koji su birali tu lokaciju ne bi u osnovnoj školi mogli položiti ispit o činjenicama o prirodnim vrijednostima svoga kraja. Prostor između Neretve i Skadarskog jezera je porozan i ima velike terase podzemnih tokova. Iz Popovog polja idu ogromne količine vode koje traže put preko Hutovog blata pa sve do donjeg dijela Neretve i Malostonskog zaljeva. Tu su i brojne vrulje, a sam naziv razdolje govori o tome da je riječ o niz sraslih dola - pojasnio je Lučić dodavši kako je izbor lokacije bio "primitivan".

- Jedino čime su se oni vodili je da na tom mjestu ima najmanje ljudi i da je 'bogu iza nogu'. Smjestili su ga uz državnu granicu s BiH i nisu gledali nikakve druge vrijednosti. Sve to je nestručna i neoprezna odluka što je dokazalo i trasiranje. Naime, prvo je pokazalo da ima velike veze te da će voda izaći, dok je drugo pokazalo da neće jer su testirali u području koje je takozvani 'džep'. Možete izvesti razne 'manifetluke' kako bi zamaskirali stvar, ali načelo predostrožnosti je jedino koje vas treba voditi - naglasio je Ivo Lučić.

Nevenka Đirlić je kazala kako je planirani centar udaljen od BiH 1200 metara, a u studiji piše kako je udaljen pet kilometara.

- Jedan tako mjerljiv podatak su krivo prezentirali u Studiji utjecaja na okoliš tako da se treba pitati što su sve spremni lažno prikazati. Moramo shvatiti da nas cijelo vrijeme 'mažu' i lažu samo kako bi sve izvještaje sklonili s očiju i doveli ga u Primorje gdje govore 'neće nama pet baba omesti projekt od 50 milijuna eura'. Ljudi moji, zar vi moje Dubrovačko primorje smatrate s pet baba? Plakala sam zbog tih riječi naših nazovimo stručnjaka - kazala je Nevenka Đirlić rođena Grošeta.