Prošlo je gotovo pola godine otkako je Dubrovački dnevnik prvi put upozorio na sporne kamenolome u mjestu Začula u Općini Ravno u susjednoj Bosni i Hercegovini. Objavili smo seriju tekstova o radovima na području kamenoloma 'Srnjak' koji se nalazi u III. zoni sanitarne zaštite izvorišta Ombla, nedaleko od granice s II. zonom, na svega pet kilometara zračne linije od samog izvorišta.

Zbog kamenoloma u Općini Ravno, sastali su se predstavnici kako Hrvatske, tako i BiH, gdje su raspravljali o mogućim ugrozama po Omblu, a zaključak sastanka bio je taj kako će se provesti mikrozoniranje koje bi trebalo dati konačan odgovor na to hoće li radovi na kamenolomu utjecati na našu pitku vodu ili neće. Struka je već bila izrazila nezadovoljstvo zbog postojanja kamenoloma na tom području.

Na sastanku je više puta ponovljeno kako kamenolom 'Srnjak' ima sve potrebne dozvole, no na teren je izašao inspektorat i utvrdio nepravilnosti. Dubrovački dnevnik objavio je i njihov nalaz prema kojemu je utvrđeno kako nemaju potrebnu vodnu dozvolu, zbog čega je naloženo izricanje upravne mjere. Kako vodna dozvola nikada nije izdana, a zapravo je garant da radovi neće negativno utjecati na vode koje prolaze tim područjem i pripadaju slivu Omble, potvrdili su nam i iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora.

MINIRA SE BEZ VODNE DOZVOLE

Bez obzira na to što koncesionar nema valjanu vodnu dozvolu, na području kamenoloma se dva puta odvilo miniranje, koje spada pod rudarske radove. A rudarski radovi, nadalje, po mnogim tumačenjima spadaju pod složene radove za koje je potrebno ishoditi vodnu dozvolu.

Za tumačenje smo se obratili Ministarstvu privrede hercegovačko-neretvanskog kantona te smo im poslali žurni upit, no do zaključenja ovog broja i 15-ak dana od našeg upita, oni se nisu oglasili. U prijevodu, radovi na kamenolomu u III. zoni sanitarne zaštite su nastavljeni, odvijaju se miniranja, a nitko ne odgovara kako je to moguće.

Temeljni problem leži u činjenici što eksploatacija vapnenca u toj zoni sanitarne zaštite, po hrvatskim zakonima, nije moguća. Po bh. zakonima jest, ali uz posebne nadzore. Posebna i još stroža pravila vrijede ako je u pitanju krški, propusni teren, što ovdje jest slučaj. Teško je vjerovati kako miniranje u zoni sanitarne zaštite, bez posjedovanja vodne dozvole, spada pod strogi nadzor. Zasad, od strane institucija, uglavnom izostaju i reakcije, i odgovori na pitanja.

TEŠKO DA ĆE TO BITI JEDINI KAMENOLOM

Međutim, kad se pogleda u Prostorni plan Općine Ravno za razdoblje 2020.-2030. godine, čini se kako se na tom području mogu očekivati i dodatni kamenolomi. Kako stoji u tekstualnom opisu Plana, u Općini se nalaze tri kamenoloma, a na lokalitetu Začula, gdje je smješten i i sporni kamenolom 'Srnjak', planira se proširenje zone!

U objašnjenju stoji kako se 'na ovom lokalitetu Planom predviđa proširenje zone za cca 42 hektara' zbog čega je teško vjerovati kako će ovo biti jedini kamenolom na području Začule. Naime, 40-ak hektara, odnosno 400 tisuća kvadratnih metara, je površina koja odgovara onoj od 56 nogometnih igrališta ili površini omanjeg sela!

GROBLJE U DRUGOJ ZONI SANITARNE ZAŠTITE?!

No, zanimljiv je i plan za naselje Zaplanik, koje je izvorištu još bliže od Začule i prostire se gotovo do Golubovog kamena. Kako je navedeno Prostornim planom Općine Ravno, tu se planira gradnja groblja. Pa ako se kamenolomi nalaze u trećoj zoni sanitarne zaštite, uz samu granicu s drugom zonom (štoviše, neki stručnjaci ga upravo tu i svrstavaju), onda je Zaplanik definitivno u drugoj zoni sanitarne zaštite.

A kako je navedeno Odlukom o zaštiti izvorišta Ombla, ali i hrvatskim regulativama, u drugoj zoni sanitarne zaštite zabranjeno je graditi groblja ili proširivati već postojeća.

CIJELI NOVI GRAD TREBINJE ŠIRI SE NA ZONU SANITARNE ZAŠTITE

Kamenolomi nisu jedina gospodarska investicija koja će se dogoditi 'nad našim glavama'. Kako je već upozoravao stručnjak, umirovljeni inženjer građevine Tomislav Paviša, novi Prostorni plan grada Trebinja predviđa širenje grada na vanjski rub II. zone sanitarne zaštite izvora Ombla u širi prostor sela Gomiljani.

Projekt je nazvan 'Novo Trebinje', a predviđeno je jer na području onog 'starog' više nema mjesta za gradnju. Tamošnji su mediji prije nešto više od mjesec dana najavljivali kako je prostorni plan 'na korak do usvajanja' te će se širiti na čak 380 hektara krša! Da bi se stekla predodžba o koliko je ogromnom prostoru tu riječ, radi se o 3.800.000 kvadratnih metara. Ili 540 nogometnih igrališta. Ili jednog cijelog manjeg gradskog naselja.

Kako su kazali iz trebinjske gradske uprave, prostirat će se od magistralnog puta za Dubrovnik pa prema Gomiljanima, a obuhvaćat će školu, dom zdravlja, objekte za stanovanje, industriju...

AKO MOŽE SVE, ŠTO NE BI MOGAO I JEDAN 'AERODROMČIĆ'

O temi širenja Trebinja na zone sanitarne zaštite nije se previše govorilo u javnom prostoru. Ali se itekako spominjala najavljena gradnja Aerodroma Trebinje na lokaciji Taleža. Tada su predstavnici Hrvatske, a pogotovo vlast u Dubrovniku, upozoravali kako je riječ o projektu koji bi se gradio u zoni sanitarne zaštite izvorišta Ombla te kako bi mogao ugroziti pitku vodu. Stoga je zatraženo izmještanje lokacije.

Uz to, aerodrom bi se nalazio na manje od 50 kilometara od tri već postojeća međunarodna aerodroma – onog u Čilipima, u Tivtu i u Mostaru, pa se postavlja pitanje je li on nužan. Posebno zato što će svi gosti koji slete u Trebinje ionako ići za Dubrovnik koji već ima svoju zračnu luku i sasvim mu je dovoljna.

NA IVANICI PLANIRAN I VELIKI GOLF TEREN

U Prostornom planu općine Ravno do 2030. godine, kao dva glavna razvojna područja navode se Ravno i Ivanica. Tu se planiraju svi najvažniji projekti. Navodi se kako je na području Ivanice predviđen 'intenzivan razvoj i izgradnja sadržaja turističko-ugostiteljske namjene'. Pritom se najveće nade polažu u razvoj turističke zone 'Ledenice', istočno od uže urbane zone Ivanice, za koju je izrađen i master plan. Smatra se kako jedna od najvećih prijetnji po izvorište Omble stiže upravo s tog područja, o čemu smo već izvještavali, zbog nepostojanja vodovodne i kanalizacijske mreže. Stoga, svako širenje ovog naselja donosi potencijalni crni scenarij prema kojem bi nam fekalije mogle dospjeti u pitku vodu. No, na rješenju se radi.

Kako nam je kazao zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda, Valentin Dujmović, ideja je zajednički ishoditi građevinsku dozvolu za vodoopskrbnu i kanalizacijsku mrežu. Općina Ravno bi projektirala pročistač, a u koordinaciji s Vodovodom Dubrovnik i mrežu cjevovoda te bi se zajednički kontrolirao kanalizacijski sustav Ivanice na području na kojem će se graditi i pročistač. Potom bi se taj sustav odvodnje spojio s pročistačem i sustavom odvodnje ka Župi ili Dubrovniku. Pojednostavljeno, Ivanica će tako dobiti pitku vodu s Omble putem našeg pročistača, a zauzvrat će tamošnja Općina sagraditi sustav odvodnje otpadnih voda s pročistačem, koji će se spojiti s dubrovačkim sustavom javne odvodnje. Dakle, uvjet za dobivanje vode na Ivanici je izgradnja kanalizacijskog sustava na tom području.

“Jako je važno reći: pomaganjem izgradnje mi ne poklanjamo ništa nego sebe dugoročno štitimo, inače će nas ugroziti sustavi s Ivanice! Sve je najbolje preventivno riješiti, inače ćemo uvijek imati percepciju da pijemo vodu koja je u stalnoj potencijalnoj opasnosti zagađenja fekalijama s Ivanice! Stoga Dubrovačko-neretvanska županija mora donijeti prostorni plan u koji će ucrtati cjevovode vodoopskrbe i odvodnje, dok Općina Župa mora izmijeniti svoj prostorni plan. Koliko mi je poznato, Grad Dubrovnik je već načinio izmjene i trase dvaju cjevovoda od Ivanice do Komolca je već ucrtao u svoj Prostorni plan”, kazao je Dujmović za Dubrovački dnevnik u tekstu koji je objavljen ovog ljeta.

Na ovo rješenje računaju i u Općini Ravno pa su tako izračunali i kolike bi im bile potrebe za vodom u novoj turističkoj zoni. Pa se tako spominju apartmanski objekti i hoteli, ali i – golf teren! Tako su predvidjeli dnevnu potrošnju za golf teren s 18 rupa, površine 40 hektara, a koliko je to nogometnih igrališta, već je prethodno spomenuto. Naravno, predviđeno je i zalijevanje velikih zelenih površina uz te golf terene. Sve će im, navode, omogućiti Vodovod Dubrovnik, a ekologijom se previše i ne zamaraju, onako kako su se zamarali Dubrovčani kad su odbili da im se nad glavama grade golf tereni na Srđu.

RAZVOJA NE BI BILO BEZ DUBROVNIKA, A ČINI MU SE NA ŠTETU

Kroz Prostorni plan općine Ravno, doduše, svako toliko se spomene Ombla i da je treba štititi. Spominje se ona kad se govori o kamenolomima, ali i novim turističkim naseljima. Kad se govori o eksploataciji mineralnih sirovina, navodi se da se potrebno pridržavati prethodnih studija, elaborata, propisa te provesti dodatna istraživanja. Navodi se i da se treba pridržavati ugovora s RH o zaštiti Omble. Štoviše, naglašava se da je potrebno usvojiti jednaku Odluku o zaštiti izvorišta i 's druge strane', dakle od strane Općine Ravno, kako je to učinjeno od strane Grada Dubrovnika.

„S obzirom na međudržavne ugovore i obveze koje je općina Ravno preuzela potrebno je započeti proces usvajanja Elaborata zaštite izvorišta Ombla, odnosno donijeti Odluku o zaštiti izvorišta i na području općine Ravno. Provođenje mjera zaštite je definirano i Ugovorom između Općine i JKP Popovo Ravno s jedne strane i Gradom Dubrovnikom i općinama Dubrovačko primorje, Janjina, Mljet, Ston, Trpanj, Župa dubrovačka, te Vodovodom Dubrovnik s druge strane“, stoji u Prostornom planu te se dodaje da bi i za ostala izvorišta trebalo napraviti jednako, kako bi se zaštitila.

Tako to izgleda na papiru, a u praksi drugačije. Trenutačno se na kamenolomu 'Srnjak' minira bez vodne dozvole i bez mikrozoniranja koje tek treba biti provedeno. Ministarstvo hercegovačko-neretvanskog kantona na odgovara na novinarski upit. Na području Ivanice se planira turističko naselje s golf terenima, a nema ni vodovodne ni kanalizacijske mreže. Urbano područje definirano je, među ostalim, i Zaplanikom, koji se praktički nalazi iznad samog izvorišta, tu se planira i groblje, a kako nam javljaju građani, otpada na tom području već itekako ima. Na zonu sanitarne zaštite planira se širiti Trebinje, kao i graditi aerodrom.

Imaju ambiciju da u zaleđu Dubrovnika 'sutra' budu bazeni, golf tereni, vile, apartmani, s aerodroma avioni i s kamenoloma kamioni. Međutim, ničeg od toga ne bi bilo da nema Dubrovnika.

Da Dubrovnik ne postoji ovdje gdje postoji, nikome se ne bi isplatilo ni 'Novo Trebinje', ni apartmansko naselje s golf terenom na Ivanici, ni aerodrom u Trebinju... Svi ti gosti dolaze zbog Dubrovnika i završit će na Stradunu. Napredak je uvijek dobar i investicije su uvijek poželjne. Ali ne nauštrb onoga tko hrani i onoga zbog koga te investicije i postoje. A to je Grad.