Doktorski studij Povijest stanovništva predstavili su prorektor za studije i studente Sveučilišta u Dubrovniku Željko Kurtela, voditelj studija akademik Nenad Vekarić i Miroslav Bertoša, profesor emeritus na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, predavač na studiju.

Studij je pokrenut 2006. godine. Nositelj studija je Sveučilište u Zagrebu, a partneri u provođenju su HAZU Dubrovnik i Sveučilište u Dubrovniku.

Ideja kojom se prilikom osnivanja studija vodio Nenad Vekarić bio je stvoriti istraživačku bazu za osnivanje budućeg studija humanističkih znanosti.

–'Cilj je bio proizvesti dovoljan broj kvalitetnih istraživača. Rezultati su već vidljivi jer je studij iznjedrio devet doktorskih radova od kojih su neki objavljeni i kao knjige što znači da su nadišle same radove. Nove disertacije bit će obranjene u narednom razedoblju', rekao je Nenad Vekarić.

Upis u novu generaciju doktoranada traje do 30. lipnja. –'Posebnost ovog studija je što doktorandi u svom radu nisu prepušteni sami sebi kao što to često zna biti slučaj. Imaju taj potreban poticaj od strane profesora i mentora', poručio je Vekarić. Dodao je kako je novi program rasterećen kolegijima te da je na posljednja dva semestra naglasak stavljen na pisanje doktorata. Svaka generacija izrađuje jedan istraživački projekt, a novi će za temu imati kumstva.

-'Nije nam cilj proizvoditi more demografa. Studij je puno širi baš kao što je to i spektar tema kojima se budući znanstvenici mogu baviti', zaključio je Vekarić.

Bertoša: U Dubrovniku je sve demografija

Na predstavljanju studija govorio je profesor Miroslav Bertoša, jedan od omiljenijih predavača među studentima. Bertoša je rekao kako je pokretanje studija povijesti u Dubrovniku prirodno te se zapitao 'kako se i prije toga nitko nije sjetio'.

–'Nigdje se u Hrvatskoj kao u Dubrovniku ne može hodati gradom a da se ne osjeti demografski duh. U Duborvniku je sve demografija – od vlastele, sklapanja brakova do napuštene djece. O svemu tome postoje arhivski tragovi'.

Bertoša je rekao kako ovaj studij stvara kreativne znanstvenike – povjesničare i demografe koji će obogatiti hrvatsku znanost.

O svojim iskustvima studiranja govorile su i polaznice prve generacije ovog studija i doktorice znanosti Irena Ipšić i Rina Kralj-Brassard. Obje su također objavljene autorice kniga u izdanju dubrovačkog HAZU-a.

P.I.