Mlade obitelji sve teže mogu do stana, a ako i uspiju, o većem prostoru uglavnom mogu samo sanjati. 

Velike su razlike i među gradovima: Koliko se s prosječnom plaćom može kupiti stambenog prostora? Vukovar 21,8 m2, Zagreb 6,7 m2, Split 3,8 m2, Dubrovnik 3,2 m2. Primjerice, u Vukovaru se za prosječnu hrvatsku godišnju plaću mogu kupiti 22 četvorna metra stana, u Zagrebu ni 7, u Splitu manje od 4, a u Dubrovniku samo malo više od tri.

U velikim gradovima stanova nikad dovoljno, osobito u Zagrebu i gradovima uz more. Manjak ponude utječe na cijene. 

- Prosjek zagrebačkog tržišta je 2500 €, a more je priča za sebe, u ovom iznosu smo pomiješali i staro i novogradnju, A kada govorimo o moru, možemo reći da u Dubrovniku idu i do 8000€, u Splitu do 5 ili 6 000€, u Istri kada govorimo o vilama to su stvarno neki veliki iznosi, rekao je Filip Brkan, vlasnik agencije za nekretnine u Zagrebu za HRT. 

No u prvih šest mjeseci ove godine prodano je manje stanova nego u istom razdoblju lani. Manje su kupovali stranci, koji su lani kupili trećinu svih prodanih nekretnina u Hrvatskoj.  

- Tako da se to osjetilo i sad ćemo vidjeti i sad ćemo vidjeti u narednim godinama, jer uvjet da bi cijene počele padati je prije svega usporavanje tržišta, vidjeli ste da u Europskoj uniji kamate na kredite još uvijek rastu kako bi se obuzdala inflacija, govori Dubravko Raniović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK.

No, iako kamatne stope rastu, u Hrvatskoj su na stambene kredite niže nego u Njemačkoj. Dijelom i zbog uvođenja eura.

- Postoje neki specifični strukturni razlozi zašto je prijenos tih kamatnih stopa na nas bio sporiji, a to je visok udio kredita koji imaju barem dio razdoblja otplate fiksnu kamatnu stopu, zatim manji udio kredita koji su vezani uz EURIBOR, već su vezani za NRS, a isto tako i Zakon o potrošačkom kreditiranju limitira prijenos tih kamatnih stopa iz inozemstva na naše građane, objašnjava Mislav Brkić, viši savjetnik, Direkcija za europske odnose, HNB.

Pa kada je građanima teško do vlastite nekretnine, mjerama može pomoći država. Piše se nova stambena politika.

- Nekakva je projekcija da bi do kraja ove godine odnosno početkom sljedeće, bio napisan kostur stambene politike. No znate da mi imamo Zakon o strateškom planiranju u državi, koji ima svoju proceduru, jedna stvar je napisati prijedlog i kostur stambene politike, a drugo stvarno je donijet i usvojit u redovnoj proceduri, zaključuje Željko Uhlir, državni tajnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT. 

Vremena za čekanje nema. Jer mnogi mladi kredit ili najam stana teško si mogu priuštiti pa silom prilika s roditeljima žive do 40-ih.