Prva pitanja je postavila Katarina Matović ispred građanske inicijative Spasimo Omblu i njezine stanovnike gradonačelniku Frankoviću.

„Jučer smo čitali da ste rekli da ste se dogovorili sa županom, pa ako nam možete objasniti – što ste se dogovorili, u čije ime i je li se radi o političkim pritiscima?“, upitala je. 

Franković je rekao da misli da ga jako dobro poznaju i da se njegov stav ne mijenja.

„Jesam li vam rekao, a rekao je i gospodin Škorić – što narod kaže! Ništa nećemo na silu. Nitko vam ovdje nije neprijatelj, jer da smo neprijatelji ne bismo sjedali ovdje, nego bismo se gledali preko nišana“, kazao je Franković i objasnio da je i sam stanovnik Rijeke dubrovačke te da je uz narod bio i da će uz narod ostati.

Otvorilo se i pitanje koridora oko mosta, uz navode da je HIA odbila taj prijedlog zbog ljetnikovca Bunić-Kaboga. Matović je naglasila da u Rijeci dubrovačkoj ima cijeli niz ljetnikovaca, a to se nije uzelo u obzir. Objašnjeno je da Hrvatske ceste i IGH nisu radili procjene HIA-e. i da su se mještani trebali javiti institucijama. Gradonačelnik je rekao da će taj element svakako uzet u obzir.

Povuklo se pitanje i Studije izvodljivosti koja je pokazala da je varijanta preko Omble najisplativija.

„Mislite li da stanovnici Rijeke dubrovačke trebaju pristajati na najjeftinija rješenja? Mislim da možemo pristati i na skuplja rješenja da bi se Rijeka dubrovačka sačuvala“, kazala je Matović i dodala da treba misliti i na kvalitetu života.

Stručnjaci su odgovorili da Studija ne predlaže najjeftiniju varijantu, već optimalnu varijantu, koja najkvalitetnije servisira prostor.

Za Studiju utjecaja na okoliš također su se našle primjedbe, da se nije uzeo u obzir Značajni krajobraz, ali i mnoge druge stvari. Kreatori Studije objasnili su da su ispoštovali sve smjernice Konzervatorskog odjela, ali da im se može poslati sve primjedbe tijekom javne rasprave te da će oni sve uzeti u obzir. Dodali su da su prošli svu dokumentaciju i sve moguće detalje i provjere. 

PRISUTNI I GRADSKI VIJEĆNICI

 „Koliko je koštala Studija izvodljivosti?“, postavilo se pitanje u raspravi, međutim gradonačelnik je rekao da će se ti podaci dostaviti kasnije jer nisu bitni za trenutnu raspravu.

„Ne možete izmjestiti 12 prirodnih izvora vode, Omblu, Ombla je jedan vodni fenomen, kompleksan vodni resurs. Uslijed ovih radova poznato je da može doći i do poplavljivanja, pa ako možete objasniti o kojim se mjerama radi i kako bi to zaustavili?“, pitala je Katarina Matović. Stručnjaci su odgovorili da je između ostalog i to razmatrano u Studiji.

Miho Storelli kazao je da nam treba brza cesta, ali da ne mora ići ovim putem, jer će se zagaditi ono što je preostalo bukom. Kazao je da treba brza pruga do Grada i od Grada, jer ovo uopće neće rasteretiti promet. Dodao je da politika određuje kuda će cesta ići i da će struka napraviti ono što politika kaže. 

Ivica Ban je dao primjedbu da se nije moglo raditi Studiju utjecaja na okoliš prije nego što su utvrđene zone sanitarne zaštite te da Studija nije napravljena u skladu s uredbom o izradi takvih studija, jer se u studiji mora obrazložiti zašto je odabrana varijanta koja je odabrana.

Stručnjaci su odgovorili da prva tvrdnja nije prepreka za izradu Studije. Za drugu su rekli da varijanta koja je u Studiji jedina koja je u skladu s prostornim planom i jedina je mogla biti izložena.

Andro Vlahušić je pitao tko je korisnik prostora od Osojnika do Karasovića i objasnio je da gosti većinom dolaze avionom te da će njihov promet biti minimalan. Ponudio je svoja rješenja, koja je više puta iznio u priopćenjima, rekavši da se na ovu cestu nitko ne može spojiti i da treba zaustaviti priču na Osojniku.

Maro Kristić je podsjetio na Deklaraciju Gradskog vijeća kojoj se zabranjuje gradnja iznad izvorišta Rijeke dubrovačke.

„Naravno da mi je poznato da je Gradsko vijeće donijelo takvu odluku, to je jedan od razloga zašto smo danas ovdje. Kad je donijelo to odluku, tada nije bilo svih dokumenata koje smo donijeli“, kazao je predsjednik Uprave Josip Škorić, na što se prolomio smijeh.

Franković je prekinuo Škorićevo odgovaranje i nabrojao sve njegove zasluge, između ostalog Pelješki most i rekao da je zaslužio poštovanje.

„Da ovaj projekt nije izazvao zanimanje vas kao građane i Gradskog vijeća, ne bi bilo razloga za ovaj sastanak. Zato smo ovdje, da se gledamo u oči, iznesemo sve probleme, argumente i donesemo zaključke“, dodao je Škorić.

MOGUĆNOST REFERENDUMA?

Stručnjak iz Instituta IGH naglasio je prednosti koje će brza cesta mještanima, kao i u samoj prezentaciji. Rekao je da će svakodnevni život biti brži i kvalitetniji.

Ponovno su krenula dobacivanja iz publike, međutim gradonačelnik ih je zaustavio kao moderator. Rekao je da su svi suglasni u tome da je brza cesta potrebna, ali da je nužno naći najbolje moguće rješenje, za što je dobio pljesak.

Iz publike je stiglo pitanje može li gradonačelnik obećati da neće biti ove trase ako građani ne pristanu na nju.

Gradonačelnik je rekao da su to garantirali i on i Josip Škorić. Najavio je i mogući referendum.

Matko Saltarić rekao je da prvo i jedino odlučuje stranačka iskaznica. Dodao je da što se tiče referenduma – puno lakše se dolazi na vlast nego što građani dođu do ciljeva. Osvrnuo se na probleme Dračevog sela i Prijevora. Tvrdi da će kamenje završiti u Rijeci dubrovačkoj, kad se bude probijao put kroz stijene. Naveo je i da se trasom sijeku dva izvora.

„Kažete da je ovo dobrobit za narod. Kakva dobrobit? Jeste li vidjeli ikad ikakvu kolonu kroz Rijeku dubrovačku, osim kad je prometna nesreća? Gurate najveće dubrovačko naselje između dva puta. Naselje koje nema kazališta, nema parkinga, nema kuće spojene na kanalizaciju. Ne znam tko je ovdje normalan“, kazao je Saltarić i dobio aplauz.

Franković je demantirao navode da će odlučiti stranačka iskaznica, već da će odlučiti građani.

Saltarić je pitao Frankovića je li po njemu osobno ovo pravo rješenje, a on je odgovorio da je pet tisuća puta rekao da nije, ali da nije stručna osoba i da su zato stručnjaci na raspravi. Dodao je da se cesta ne gradi za Crnogorce, kao što neki navode, već da se gradi za građane Dubrovnika.

Anita Bonačić Obradović, vijećnica SDP-a, je rekla: „Imamo Deklaraciju, imamo Vaš stav, od župana i premijera nažalost nemamo, ali nadam se da nećete popustiti. Vi ste na našoj strani, pa stvarno mislim da je nepotrebno više o tome raspravljati.“

"SHVATIO SAM DA NEMATE NIJEDAN ODGOVOR NA MOJE PITANJE"

Tomo Kristović, predsjednik GK Komolac, je postavio pitanje županu – hoće li poštovati Deklaraciju Gradskog vijeća.

Župan je uzvratio pitanjem hoće li se poštovati prostorni plan Županije. Raspravljalo se onda o tome što je volja naroda, a što volja politike.

Postavio je i pitanje zašto se u Studiji ne spominje niz suhozida, koji su zaštićeni. Stručnjaci su ponovno naglasili da je Studija prošla sve moguće institucije, pa tako i konzervatore. Rečeno je da će odgovor dobiti 5. rujna na javnoj raspravi.

Postavio je pitanje gradonačelniku zašto Grad Dubrovnik nije tražio zaštitu izvorišta.

„Grad Dubrovnik do 2017. nije imao nijednu zaštićenu sanitarnu zonu. Ja sam u svom mandatu povukao zaštitu izvorišta rijeke Omble i Palata“, kazao je Franković i rekao da je to dugotrajan proces.

Davor Rudenjak pitao je kako je moguće da je na potezu od Šumeta do Rožata planirano osam prometnih objekata. Rekao je da postoji ugroza od zagađenja ne samo bukom već i svjetlosno zagađenje. Naglasio je da su zanemarene povijesne znamenitosti prilikom kreiranja projekta.

„U Studiji utjecaja na okoliš su utvrđene mjere za zaštitu od buke, svjetlosnih zagađenja, ali i mjere za zaštitu zraka. Za sve povijesne građevine su također utvrđene mjere zaštite“, kazali su stručnjaci.

Nevenka Grošeta Đirlić ispred građanske inicijative Pravo na zavičaj rekla je da je došla podržati Rijeku dubrovačku i osvrnula se na tvrdnje da narod odlučuje, navodeći primjere Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje i Dubrovačkog primorja, gdje, kako kažu, nije poslušan narod koji je bio sto posto protiv.

„Ako će narod odlučiti, gradonačelniče, dopustite da kažu svoje i budite uz njih jer brzo su izbori i mogla bi se ploča okrenuti“, kazala je.

Marin Pavlović pitao je znaju li na kojoj nadomorskoj visini izlazi rijeka ponornica. Stručnjak je rekao da ne zna. Isto se postavilo s pitanjem najvećeg klizišta, kao i uzrokom.

„Shvatio sam da nemate nijedan odgovor na moje pitanje, a vi sami zaključite kakva je Studija“, kazao je Pavlović.

Ljubica Matović pitala je zbog čega se spominju studije iz 2011. godine i hoće li se praviti nove studije, rečeno joj je da će se uzeti u obzir argumenti na raspravi i uvrstiti u Studiju.

Postavila je pitanje vezano za planirano miniranje.

„Miniranje se pravi u strogo kontroliranim uvjetima i kad to odgovara lokalnom stanovništvu“, kazao je Josip Škorić i naveo primjer Rijeke.

PROZIVKE NA SVE STRANE

Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica rekao je da mora izreći jasan i nedvosmislen stav, osobito kao dijete Mokošice.

„U potpunosti razumijem sumnju naših sugrađana kad dovode u pitanje izradu bilo kakve Studije jer u Hrvatskoj i Jugoslaviji se prečesto mogla naručiti pizza, ćevapi i mišljenje“, kazao je Potrebica i rekao da Dubrovniku definitivno treba brza cesta, ali i dodao je da projekt treba podijeliti u dva dijela te da se napravi cesta iz Dubrovnika do aerodroma, a ovaj drugi dio da se razmotre druge opcije.

„Možemo se popeti na čičimak, ali mi podršku u kraju nećemo dobiti“, kazao je Potrebica i dodao da se olako odbacio koridor dva.

Građani su rekli da nema smisla raspravljati cijelo vrijeme o jednoj trasi. Pitali su zašto se koridor 2 ne uzima u obzir, a to je trasa koja bi spajala Most Franja Tuđmana, išla kroz tunel, pa na Brgat i kroz Župu dubrovačku.

Stručnjaci su ponovili argumente zašto ta trasa ne dolazi u obzir, poput toga da nema prostora za spoj na postojeću cestovnu mrežu, ulazi u koridor Starog vodovoda i pruge, nije moguć nastavak trase kroz Župu dubrovačku.

Županijski vijećnik Marko Giljača javio se za riječ. Pitao je zašto se Studija o utjecaju na okoliš nije napravila za dvije trase. Predložio je da se povuče Studija i napravi nova s obje varijante.  Dodao je da je potrebno napraviti novu HIA-u zbog trase, a stručnjaci su odgovorili da će se napraviti za odabranu trasu. 

Gradski vijećnik Đuro Capor direktno je prozvao župana Nikolu Dobroslavića, rekavši da je on odabrao trasu i nametnuo svoj izbor izvođačima studija.

„Morate prihvatiti želju građana da žele cestu od Dubrovnika do Zračne luke, ova vaša cesta ne dolazi do Zračne luke, ona završava, bilo na jednoj, bilo na drugoj strani, netočno je predstavljena“, kazao je Capor.

„Nipošto građani Dubrovnika, a pogotovo Župe dubrovačke ne žele četverotračnu cestu koju gospodin Potrebica predlaže jer ona siječe prostor“, dodao je Capor i rekao da je očekivao bolji projekt od Hrvatskih cesta.

„Stanovnici Rijeke dubrovačke izrekli su svoj stav. Važno je da su taj stav čuli u Hrvatskim cestama, da su to čuli stručnjaci koji su izradili studije i to je to, glas naroda se čuo. Da je to ono što ste rekli, da je nametnutno, toga ne bi bilo“, odgovorio mu je gradonačelnik Franković.

Župan je također odgovorio na prozivke.

„Čuli smo raznih mišljenja, mislim da su većina ili svi bili iskreni bez obzira kako su izražavali svoje mišljenje. Čuli smo od gospodina Capora jedan niski, politikanski udar koji nije potreban jer narušava iskrenost ljudi koji su večeras govorili“, kazao je Dobroslavić i rekao da je sasvim jasno da nije on izabrao trasu, već da je to učinila struka.

„To vam je ispod časti, vi ste profesor u školi i pitam se kako učite našu djecu kad se ovakvim podvalama služite“, zaključio je Dobroslavić.

ČAK 450 SUDIONIKA

Jedan od mještana Rijeke dubrovačke pitao je župana Nikolu Dobroslavića je li shvatio svrhu skupa i planira li ukloniti ove planove iz prostornog plana Županije.

„Vi ovdje branite interese Rijeke dubrovačke i ja to razumijem i nemam protiv toga ništa. Ova cesta treba Konavlima, Župi, Primorju, Neretvi, Korčuli… Moramo doći do Zračne luke na moderan način, ali naravno, ako se građani opredijele za referendum, uputit će se inicijativa za izmjenom prostornog plana, pa ćemo vidjeti kako će to proći“, kazao je župan Nikola Dobroslavić.

Građani Komolca pozvali su sve sudionike na Zbor građana koje je organizirao GK Komolac.

Gradonačelnik je rekao da ne vidi razloga da se još jedan Zbor građana održava. Zahvalio se na pozivu i rekao da će se potruditi doći.

„Čudno mi je o istoj temi dva zbora građana. A jedna je Rijeka dubrovačka“, kazao je Franković.

Rasprava se još kratko nastavila, a na kraju se gradonačelnik zahvalio svim sudionicima, rekavši da ih je na skupu bilo preko 450 mještana.