Riječ su imali pročelnik Upravog odjela za zaštitu okoliša Nikola Veraja, Mario Pokrivač iz tvrtke Dvokut Ecro koja je izradila Studiju, ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Antun Asić i Branka Martinović Vuković kao moderatorica.

Nositelj zahvata je Lučka uprava Dubrovnik.

Na koje područje se projekt odnosi?

Pokrivač je uvodno iznio detalje o samom zahvatu čija lokacija obuhvaća obalno područje od završetka veza 17, Punta Batahovina do Kaboge, duljine od oko 426 metara i površine oko 11 290 metara kvadratnih te morsko područje uz obalu površine oko oko 9 500 metara kvadratnih na kojem se planira izvedba pilota.

'Studija o razvoju putničke luke Dubrovnik je utvrdila da postojeće dionice operativne obale u luci više ne udovoljavaju rastućem prometu i potrebama regije zbog čega je potrebno izraditi novu operativnu obalu za područje Batahovina u luci Gruž,' izjavio je.

Također je rečeno kako je prostor buduće operativne obale danas pretežno neuređeno, a projektnim rješenjem predviđeno je uklanjanje osam postojećih objekata.

Koji su rizici?

Po pitanju utjecaja na okoliš, Pokrivač je iznio kako su, što se tiče mora, tijekom pripreme i izgradnje mogući negativni utjecaji uslijed iskopavanja, nasipanja i uređenja obale i korištenja mehanizacije, kao i zamućenja stupca vode. Onečišćenje bi se moglo dogoditi zbog mogućeg ispuštanja ulja i goriva, neadekvatnih postupanja krutim otpadom na plovilima i postupanja sanitarnim otpadnim vodama, kao i ispuštanja oborinskih voda sa zauljenih manipulativnih površina.

Po pitanju zraka, tijekom pripreme i izgradnje moguće je onečišćenje zraka ispušnim plinovima i povećanim količinama prašine, a tijekom korištenja moguće su emisije plinova nastale sagorijevanjem goriva u brodskim prostorima. Kad je riječ o ekološkoj mreži, moguće je utjecaj samo u slučaju akcidentne situacije.  Stoga je zahtjev prihvatljiv za ekološku mrežu RH.

Po pitanju voda, u blizini lokacije zahvata nema površinskih tokova niti izvora podzemne vode. Stoga tijekom pripreme i izgradnje ne bi trebalo doći do negativnog utjecaja na podzemne vode, kao ni tijekom korištenja, kada ne bi trebalo doći do onečišćenja ni podzemnih, a ni površinskih voda.  

Što je s bukom i prometom?

Tijekom pripreme i izgradnje privremeno će biti onemogućeno korištenje obale i mora na području zahvata, ali i zastoji cestovnog prometa.

Rečeno je i kako ne bi trebalo biti negativnih utjecaja na ljetnikovce koji se nalaze na području zahvata obzirom da su udaljeni oko osam metara.

Kad je riječ o buki, ugroženi će biti najbliži naseljeni objekti Gruža, Mokošice i objekti ljetnikovca Kaboga i Stray, a buka će biti posljedica mehanizacije te teretnih vozila vezanih za rad gradilišta. Nakon puštanja vezova u korištenje provest će se mjerenje buke na kritičnim područjima.

Pitanja građana i odgovori stručnjaka

Jadranka Šimunović iz 'Eko-omblića' postavila je pitanje je li napravljen Plan upravljanja zaštićenim područjem Rijeke dubrovačke obzirom kako se on čeka dugi niz godina. Navela je i probleme s kojima bi se mogli susresti otočani.

'Kome je palo na pamet da preko puta ljetnikovaca stavi luku za otočane? Ovih dana smo dobili puno primjedbi obzirom kako će se Postira maknuti iz sadašnjeg porta,' izjavila je.

Branka Martinović Vuković odgovorila je kako Plan upravljanja još nije izrađen, a na pitanja o premještanju brodova za otočane odgovorio je ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Antun Asić.

'Namjena nije za putnički nego za trajektni promet. UPU-om je predviđeno da brodovi ostaju tamo gdje jesu. Šetnice nisu predviđene, no postoji zeleni pojas iznad Luke,' izjavio je Asić.

Šimunović je upozorila i na mogućnost buke koja bi se mogla čuti iz ljetnikovca Kaboga u kojoj se održavaju određene kulturne manifestacije, a Pokrivač je dao odgovor.

'Problem buke je prepoznat i tijekom izgradnje, i tijekom korištenja. Zato postoji program praćenja. U ovom trenutku je teško odgovoriti no kad se radovi puste u rad provest će se potrebne mjere,' odgovorio je te dodao kako bi se radovi mogli uskladiti s vremenom održavanja koncerata.

Prije same izrade SUO potrebno je bilo predati Zahtjev Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja za izdavanje Mišljenja o usklađenosti zahvata s važećom prostorno – planskom dokumentacijom. Nakon javne rasprave izradit će se Završetak javnog uvida, a održat će se i 2. Sjednica Povjerenstva za procjenu utjecaja na okoliš.