Posljednjih nekoliko mjeseci, a posebice u srcu ljeta, promet se intenzivirao. Našim prometnicama prošao je veliki broj vozila, a činilo se kao da svakodnevno izvještavamo o barem jednoj nesreći, a često o njih dvije ili tri, ako ne i više. Neke su, nažalost, završile tragično, dok ih je veliki broj „dobro prošao“, odnosno „samo“ s materijalnom štetom. Opreznost, kao i poštivanje pravila u prometu, naglašava se kad god je moguće, putem svih dostupnih alata, ali ipak, do prometnih nesreća, iz raznoraznih razloga, još uvijek dolazi u velikom broju.

Čak su i čitatelji primijetili da su prometne nesreće često „iskakale“ na njihovim feedovima, a svoje čuđenje iskazivali su u komentarima. „Koji su to divljaci na cestama, zna se da je ljeto, turizam, igraju se svojim i tuđim životima, jure, pretječu, gdje im je pamet, svaki dan par mrtvih, užas“, samo je jedan od komentara koji izražava zabrinutost. Drugi su jednostavno zaključivali da je „sve više budala za volanom“, a većina ih je iskazala bojazan da bi im se nešto u prometu moglo dogoditi, kao i njihovim bližnjima. Neki su krivili vlast, drugi vozače, treći taksiste, četvrti raznorazne druge nacije… A drugi su, bez upiranja prstom, jednostavno zaključili – vožnja našim prometnicama nije sigurna.

No je li zaista ove godine broj prometnih nesreća eskalirao ili je riječ samo o dojmu? Po odgovore smo pošli u Policijsku upravu dubrovačko-neretvansku. Period na koji smo se fokusirali je od 1. lipnja do 31. kolovoza, zbog najvećeg opterećenja na županijskim prometnicama.

“Od početka lipnja do kraja kolovoza ove godine na prometnicama Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je ukupno 279 prometnih nesreća, od kojih su 4 prometne nesreće za posljedicu imale smrtno stradavanje osoba, 155 ih je bilo s ozlijeđenim osobama, te 120 s materijalnom štetom. U spomenutim prometnim nesrećama 4 su osobe smrtno stradale, 54 ih je zadobilo teže tjelesne ozljede, a 155 osoba je lakše ozlijeđeno”, kazali su iz PU dubrovačko-neretvanske.

KAKO JE BILO PROŠLE, A KAKO PRIJE DESET GODINA

Usporedbe radi, zatražili smo i podatke za prošlu godinu. U istom razdoblju, dakle od početka lipnja do kraja kolovoza, u 2023. zabilježeno je ukupno 316 prometnih nesreća, od kojih su 3 prometne nesreće za posljedicu imale smrtno stradavanje osoba, 166 ih je bilo s ozlijeđenim osobama, te 147 s materijalnom štetom. U navedenom prometnim nesrećama 3 su osobe smrtno stradale, 73 ih je zadobilo teže tjelesne ozljede, a 166 ih je lakše ozlijeđeno.

Po brojkama je itekako jasno vidljivo da se zapravo teorija o porastu broja nesreća nije pokazala točnom.

„Uspoređujući brojčane podatke prometnih nesreća ove i prošle godine evidentan je pad broja prometnih nesreća ove godine u odnosu na prošlu i to za gotovo 12 posto, unatoč činjenici što je promet na cestama bio intenzivniji nego prošle godine“, kažu iz PU dubrovačko-neretvanske.

A s obzirom na to da svi imamo tendenciju govoriti da je „prije bilo bolje“, odlučili smo to provjeriti i na ovom primjeru. Zatražili smo i podatke od prije deset godina, za isto razdoblje.

„U razdoblju od 1. lipnja do 31. kolovoza 2014. zabilježeno je ukupno 260 prometnih nesreća, od kojih su 3 prometne nesreće za posljedicu imale smrtno stradavanje osoba, 137 ih je bilo s ozlijeđenim osobama, a 120 s materijalnom štetom. U navedenom razdoblju 5 osoba je smrtno stradalo, 51 osoba je zadobila teže, a njih 145 lakše ozljede“, podijelili su iz PU dubrovačko-neretvanske.

Gledajući podatke od prije deset godina i uspoređujući ih s ovogodišnjima, jasno je – prije nije bilo bolje, već je u nekim segmentima bilo i gore. Ipak, brojke su danas na poprilično sličnoj razini na kojoj su bile i prije deset godina.

Uzroci prometnih nesreća su šaroliki, od „obične“ nepažnje, do teškog kršenja pravila. No ipak, postoje oni koji prevladavaju.

„Analiza uzroka prometnih nesreća ukazuje da je najčešći uzrok neprilagođena brzina, potom vožnja na nedovoljnoj udaljenosti, nepropisno pretjecanje i uključivanje u promet, nepoštivanje prednosti prolaska, nepropisno kretanje vozila na kolniku, nepropisno skretanje, nepropisna vožnja unatrag“, kazali su iz PU dubrovačko-neretvanske.

VAŽNOST PROMETNE KULTURE

Iako niži, broj prometnih nesreća je ipak visok i zahtjeva reagiranje policijskih službenika. S obzirom na sve češći deficit radne snage u svim zanimanjima, pa tako i u policijskom, pitali smo i postoji li dovoljan broj djelatnika i jesu li bila nužna zapošljavanja.

 „Policija ima dovoljan broj djelatnika osposobljenih za obavljanje očevida prometnih nesreća. Kroz srednjoškolsko obrazovanje ili kroz tečaj osposobljavanja Ministarstvo unutarnjih poslova svake godine upisuje veliki broj polaznika, od kojih se dio, ovisno o potrebama službe, osposobljava za prometnu problematiku“, objasnili su uz PU dubrovačko-neretvanske.

Očigledno je da na nesreće ne treba samo reagirati, već ih i prevenirati. Na tome se itekako radi.

„Iako je policija, uz čovjeka, vozilo i cestu, samo jedan čimbenik sigurnosti u prometu, nastojimo svojim angažmanom maksimalno utjecati na sigurnost sudionika u prometu. Naše su mjere usmjerene na sve prekršaje iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a posebno na tzv. četiri ubojice u prometu, odnosno brzinu, alkohol, mobitel i pojas, ali mišljenja smo da to nije dovoljno. Vjerujemo da na smanjenje tragičnih posljedica najviše može utjecati prometna kultura, odnosno svijest vozača o opasnostima u prometu, o čemu često govorimo kroz naš preventivni angažman koji provodimo putem škola i putem medija“, objašnjavaju iz policije.

Također, u posljednjih nekoliko godina na prometnicama Policijske uprave dubrovačko-neretvanske postavljen je veći broj nadzornih kamera koje nadziru najteže prometne prekršaje.

„Dodajmo ovom da je promet, odnosno prevencija prometnih nesreća, jedan od strateških ciljeva ove Policijske uprave već posljednjih nekoliko godina i tako će ostati i dalje“, zaključili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.