''Nemojte  zaboraviti da je prije ulaska u Europsku uniju Hrvatska imala težak i trnoviti put da bi se uskladila s pravnom stečevinom, da bi došla na standard koji Europa nudi i garantira. To je bio jedan veliki put i proces koji su brojni hrvatski pregovarači, ali i društvo u cjelini, odradili i na to moramo biti ponosni'', istaknula je odmah na početku Nikolina Trojić. 

Pričalo se i o ekonomskim pokazateljima i rezultatima desetogodišnjeg članstva u ekonomskoj uniji. Glavni ekonomist HGK istaknuo je skok izvoza, kao i smanjenje zaduženosti, ali i mnoge druge napretke koje je donijela EU. 

''Ključna stvar je da smo iz kroničnih neravnoteža prešli u stabilniju ekonomiju, što se odražava na činjenici da ne moramo u inozemno zaduživanje, nije nam potrebno da bi ove stope rasta ostvarili. Poduzeća, kućanstva i država, sva tri ključna sektora ekonomija su manje zadužena danas nego što su bila prije deset godina. Politički nam to otvora prostor u pregovorima, u daljnjem razvoju Europske unije u Bruxellesu. Ali, ključno je naglasiti u kontekstu rastućih kamatnih stopa, mi smo za razliku od većine svijeta uspjeli smanjiti zaduženje, što znači da smo otporniji u ovim novim uvjetima'', objasnio je Šaravanja. 

Dodao je kako Hrvatska ima i nova radna mjesta te da prvi put u gospodarskoj povijesti bilježi manjak radne snage. 

''Ako gledamo sljedećih deset godina, pa i dalje, imamo dodatni prostor za razvoj zahvaljujući euru i Schengenu. Hoćemo li promijeniti strukturu ekonomije? To je na krajnjem jugu teže nego u ostatku Hrvatske. Ključno pitanje je kako privući i zadržati radnu snagu. Integracija stranih radnika također, kao i kako unaprijediti suradnju između obrazovnih sustava na svim razinama s gospodarstvenicima, da bi stvorili radnu snagu koja nam je ne samo danas potrebna nego će nam biti potrebna u budućnosti'', zaključio je Šaravanja. 

Zrinka Raguž, donedavna pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju, a sada državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, naglasila je da je Republici Hrvatskoj kohezijska politika omogućila sve ono što zapravo kohezijska politika i jest – gospodarski rast, održivi razvoj, zaštitu okoliša i podizanje kvalitete života. 

''Kroz Operativni program konkurentnosti i kohezija ulagalo se u gotovo sve što se može zamisliti – digitalizaciju znanosti i obrazovanja, poslovnu konkurentnost, zdravstvo, kulturnu i prirodnu baštinu, socijalno uključivanje, vode, promet, zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost i jačanje otpornosti na klimatske promjene'', istaknula je Raguž. 

Što se tiče Dubrovačko-neretvanske županije, ugovoren je 131 projekt, ukupne vrijednosti 742 milijuna eura, što je čini jednom od najuspješnijih županija po korištenju europskih sredstava. 

''Financijska perspektiva 2021. – 2027. nudi nam omotnicu koja je duplo veća od one koju smo imali u prethodnom razdoblju, omotnicu od 25 milijardi eura. Što se tiče Dubrovačko-neretvanske županije, ona će kroz novo operativno razdoblje imati aglomeraciju, koja se sastoji od Dubrovnika, Konavala, Dubrovačkog primorja i Župe dubrovačke. Na raspolaganju za projekte urbanog razvoja će biti 22 milijuna eura. Otoci će kroz regionalnu strategiju razvoja otoka imati na raspolaganju 28 milijuna eura. Vlada RH posebno brine o otocima'', naglasila je Raguž i dodala je da su učinci članstva itekako vidljivi. 

Župan dubrovačko-neretvanski rekao je kako možemo biti ponosni na prvih deset godina u EU. 

''Ne smijemo zaboraviti da za naš ulazak najveću ulogu imaju branitelji, koji su oslobodili ovu zemlju, bez toga nikada ne bismo bili ni kandidat ni član EU. Naravno, spomenut ću tu i našeg prvog predsjednika doktora Franja Tuđmana koji je nakon osamostaljenja hrvatske države jasno usmjerio hrvatsku prema euro-atlantskim integracijama'', rekao je Dobroslavić i dodao da nam EU nije Hrvatskoj dala samo materijalne dobitke već da je riječ o boljoj, uređenijoj državi nego što je bila prije deset godina. Naveo je i niz projekata koji su se ostvarili zahvaljujući EU fondovima. 

''Teško je sve nabrojiti, ali vidimo ih svakodnevno. Tako da je dobit nesporna, nije zamislivo kako bi to dostigli bez bespovratnih sredstava. O tome mogu dijelom svjedočiti kao član Europskog odbora regija'', objasnio je župan. 

Konferenciju je završila predsjednica Županijske komore Dubrovnik.

''Možda i nije sve bilo tako ružičasto u Europskoj uniji, nama u Hrvatskoj sigurno predstoji rad, imamo bolne točke kao što je povjerenje u pravni sustav u smislu dugotrajnosti procesa koji se provode. S druge strane administrativne procedure koje sigurno imamo mogućnosti riješiti jer vidimo da je digitalizacija jedan od stupova koji će se financirati budućim projektima'', zaključila je Trojić.