Za mnoge je institucija kao što je ICSB nepoznanica i stoga smo docenta Srhoja pitali koliko je to međunarodno vijeće relevantno u znanstvenom svijetu te koga bi on posebno izdvojio s popisa “TOP 10“ stručnjaka:

- ICSB je osnovan 1955. godine i smatra se jednom od vodećih globalnih organizacija u svom području. Vijeće povezuje istraživače, poduzetnike i kreatore politika iz više od 70 zemalja te doprinosi razvoju znanja o malim i srednjim poduzećima. Popis "globalnih istraživača visokog utjecaja" ističe one koji su svojim radom značajno unaprijedili znanstveno područje poduzetništva, ključnog za gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta, objasnio je Srhoj te naglasio:

- Istaknuo bih da sam na ovom popisu bez vlastite kandidature, nego isključivo prema izboru ICSB-a o kojem čitatelji koji to žele mogu više pročitati na researchers/&source=gmail&ust=1737017576612000&usg=AOvVaw0I_fG3Z9iSlFC0yI4T7W4Y">https://icsb.org/knowledge/high-impact-global-msmes-researchers/. Mislim da ulazak na ovaj popis potvrđuje važnost mojih istraživanja na globalnoj razini, posebno u području mikroekonomije i evaluacije javnih politika usmjerenih poduzećima. S tog bih popisa izdvojio profesora Erica Ligouria, prodekana na “Florida State University“, kojeg sam imao priliku upoznati u SAD-u. Njegova istraživanja značajno su unaprijedila područje poduzetničkog obrazovanja. Također, istaknuo bih i Jamesa Vardamana s “University of Memphis“ koji se bavi organizacijskim promjenama, a redovito objavljuje ne samo u  vodećim akademskim već i u vodećim stručnim časopisima poput “Harvard Business Review“.

Naš je sugovornik zasluženo osvojio i niz drugih priznanja i nagrada:

- U ovoj akademskoj godini dobitnik sam sedam priznanja. Na Ekonomskom fakultetu u Splitu, nakon istraživanja koje je trajalo pune tri godine, nagrađen sam za značajan znanstveni doprinos zbog članka o predstečajnim nagodbama u Hrvatskoj, a koji je objavljen u jednom od vodećih akademskih časopisa u području financija. Nagrađen sam i za međunarodnu znanstvenu suradnju s prestižnim institucijama poput Princeton University i New York University te za znanstvenu produktivnost. U 2023. godini objavio sam 16 radova, od čega 11 međunarodno istaknutih znanstvenih članaka. Imao sam sreću biti odabran i za dobitnika Nagrade za znanost Sveučilišta u Splitu za doprinos međunarodnoj vidljivosti i prepoznatljivosti Sveučilišta. Na međunarodnoj razini nagrađen sam za doprinos istraživanju u srednjoeuropskoj regiji od strane Austrijskog saveznog Ministarstva za istraživanje, obrazovanje i znanost s “Danubius Young Scientist Award“. Konačno, dobitnik sam i Fulbright stipendije Sjedinjenih Američkih Država za istraživanje na najboljoj svjetskoj instituciji u području ekonomije - Massachusetts Institute of Technology - kaže naš sugovornik te dodaje:

- Iako je moj rad prepoznat na lokalnoj i međunarodnoj razini, nažalost, nacionalna priznanja izostaju. Ova situacija odražava dublje strukturne probleme unutar hrvatskog akademskog sustava. Moguće je biti prepoznat i cijenjen na globalnoj razini, dok istovremeno ostajete marginalizirani unutar vlastitog nacionalnog okvira. Zatvorenost akademskih krugova, u kojima se često više pažnje pridaje očuvanju postojećih struktura i položaja nego poticanju izvrsnosti i rezultata, jedan je od ključnih razloga zašto hrvatski akademski sustav zaostaje za zapadnoeuropskim. Umjesto da prevlada otvorenost prema novim idejama i suradnji, dominira kultura održavanja statusa quo. Srećom, znanost danas nadilazi granice, što pojedincima omogućuje da grade karijere i daju znanstveni doprinos izvan tih ograničenja. Ova globalna otvorenost pruža put naprijed onima koji teže ostvarenju značajnog utjecaja unatoč domaćim ograničenjima, smatra Srhoj.

Nakon ove konstatacije neminovno je pitati mladog znanstvenika zašto nije ostao na Sveučilištu u Dubrovniku i kako ocjenjujete trenutnu instituciju:

- Na Sveučilištu u Dubrovniku sam proveo pet godina, a prve tri godine bile su izvanredno iskustvo pod mentorstvom pokojnog profesora Đura Benića. Nakon njegove mirovine došlo je do određenih organizacijskih promjena, koje su iz moje perspektive, nepovoljno utjecale na moje radne uvjete. To je, među ostalim, potaknulo moju odluku o preseljenju. Ljudi prirodno gravitiraju prema sredinama gdje su njihovi doprinosi cijenjeni. Nakon proučavanja više prilika koje su mi se otvorile, odlučio sam se za Ekonomski fakultet u Splitu. Na fakultetu sam pronašao poticajno radno okruženje koje podržava moj znanstveni rad i međunarodnu suradnju. Posebno me raduje što sam upoznao kolege koji su ne samo izvrsni profesionalci već i iznimni ljudi te prijatelji koji obogaćuju moj svakodnevni život. U Splitu imam priliku raditi na ekonomskim temama od međunarodnog značaja te prenositi svoje znanje i iskustvo mladim talentima, što smatram velikom privilegijom i odgovornošću, zaključio je za Dubrovački dnevnik doc. dr. sc. Stjepan Srhoj.