Očuvana i predivna priroda, mogućnost obrađivanje zemlje, razvijen seoski turizam neki su od glavnih benefita ovog dijela županije gdje živi oko osam tisuća stanovnika.  Svakim danom i oni su svjesni koliko bogatstvo imaju budući da je zabilježen trend iseljavanja ljudi iz grada te dolazak u Konavle koje su mirnije i ugodnije mjesto za život. Konavljani koji tu žive skoro cijeloga života oprezni su s ocjenama da je prostor koji ih okružuje u idealnom stanju. Posebice su zabrinuti zbog borbe za svaki kvadrat gradnje te ekoloških devastacija.

Poduzetnik i bivši općinski vijećnik Pero Kojan smatra kako se Konavle ne smiju dovesti u situaciju da budu nova Župa dubrovačka ili grad Dubrovnik.

'Prostor smo zauzeli, sad ga treba pametno iskoristiti'

Ovo je pravo vrijeme da razmislimo u kojem smislu želimo ići - naznačio je Kojan dodavši kako je potrebno promišljati budućnost te iskoristiti ljudske i poljoprivredne potencijale s ciljem stvaranja održivog razvoja.

Kojan smatra kako su u Konavlima već učinjene neke znatne devastacije te navodi nekoliko primjera. Naime, prema njegovom mišljenju posebno je nevjerojatna situacija u Radovčićima gdje se gradi jedan objekt na poljoprivrednom zemljištu van prostornog plana. On je taj slučaj prijavio Općini Konavle i građevinskoj inspekciji.

- Ako smo donijeli prostorni plan, onda se moramo držati toga, a ne da netko kupi poljoprivredno zemljište i na silu gradi. Domaći ljudi to ne smiju dozvoliti - ističe Kojan koji je nezadovoljan ishodom jer se ništa nije promijenilo nakon što je prijavio nelegalnu gradnju na području gdje je još jedan objekt legaliziran prije devet godina kada je isti investitor izgradio takozvano spremište za alat, a sad navodno gradi vodospremu.

Kojan upozorava i na nevjerojatnu situaciju u Konavoskom polju. Prema njegovim navodima i tamo je kupljeno poljoprivredno zemljište na kojemu se kasnije gradilo.

- Čovjek je izlio betonsku ploču i na sve to stavio hangar bijele boje, a pored njega dva brodska kontejnera koje je povezao krovom da dobije još kvadrata. On je sve to uredio da tu može dovoziti građevinski materijal - navodi Pero Kojan koji je zgrožen zbog ova dva primjera devastacije u Konavlima.

- Bilo tko, tko u Konavlima odobrava ovakvu gradnju znači da ima nekog osobnog interesa i da sebi daje za pravo da i on sutra tako može graditi. Da je svatko gradio kako mu je volja, ne bi se mi danas divili Konavlima. Prostor je dobro iskorišten, samo ga treba ispuniti i krenuti dalje, a krajobraz moramo posebno zaštiti i ne dozvoliti da ga netko uništi - kazao je Kojan dodavši kako u Općini postoji 70 posto neiskorištenog građevinskog životnog prostora gdje je predviđena gradnja.

Smeće nepovratno ništava okoliš

Priroda Konavala nerijetko postaje žrtva ispada pojedinaca koji odlažu otpad na mjestima gdje to nije predviđeno. Kojan dodaje kako je generalno ljudima urođeno da se brinu za urednost i čistoću, no smatra kako onih deset do dvadeset ne vode računa o tome te zbog toga dolazi, prema njegovom mišljenju, do stvaranja negativne percepcije.

- Takvi primjeri iskrivljavaju sliku Konavala, a samo bi ih trebalo kazniti. Ponekad iz Općine kažu da ne mogu ući u trag takvim počiniteljima, ali ja smatram kako bi bilo jeftinije platiti detektivsku agenciju koja će jedan mjesec po Konavlima pratiti tko čini prekršaje pa ih onda Općina može kazniti i od tog novca isplatiti detektive. Jednostavno obveza im je da se potrude i pronađu počinitelje – istaknuo je Pero Kojan.

Udruga Ekološki osviještene Konavle prati i ukazuje svaki nered u prostoru što je u konačnici i bio povod da se aktiviraju te o svemu redovito obavještavaju na svojoj Facebook stranici.

- Mi želimo biti korektivni faktor i prije svega ukazujemo na probleme te pokušavamo nešto promijeniti i zaštiti, a ujedno i promovirati ekološke teme i zaštitu prirode – govori predsjednica Udruge Anita Radović. Tajnica Udruge Azra Bošković dodaje kako je znatan dio područja Konavala podložan devastaciji tako što pojedinci izbacuju veće količine smeća, posebice građevinskog i glomaznog otpada.

- To je nešto što nepovratno uništava stanište, zagađuje zemljište i vodu. Najugroženiji je prostor dalje od magistrale jer to su uglavnom privatna zemljišta gdje ljudi iskrcavaju otpad jer smatraju kako je to njihovo vlasništvo, a zgodno je jer tu nije vidljivo – navela je tajnica Bošković. Imali su primjer odlaganja otpada u Radovčićima što su prijavili pa im je stigla obavijest kako je odlagalište sanirano, no ona dodaje kako nije sanirano nego je prekriveno granama, a zabrinjavajuće je što su tu razni dijelovi automobila koji onečišćavaju zemlju.

- Predstavnici lokalne samouprave često kažu kako ne mogu ništa učiniti, ali mislim da treba postojati volja. Često se o tome ne govori jer se vodi politika nezamjeranja. Mi želimo djelovati jer potrebno je podvući crtu do koje se može ići. Sve dok većina stanovnika šuti da se ne bi zamjerila, ostavljamo problem u naslijeđe svojoj djeci i generacijama koje dolaze – kazala je Azra Bošković koja je istaknula kako bi suradnja s Općinom Konavle trebala biti bolja. Dodala je kako ih često razni zakoni, pravilnici i propisi sputavaju u konkretnim potezima u čemu oni, naglašava Bošković, često pronalaze izgovore za ne poduzimanje konkretnih radnji.

Udruga Ekološki osviještene Konavle nedavno je ukazala i na aktualni divlji deponij u Popovićima koji su sasvim slučajno otkrili. Prema njihovim navodima riječ je o odlagalištu građevinskog otpada koji odlaže jedna građevinska tvrtka s područja Dubrovnika. Sve su prijavili inspekciji, ali slučaj je prebačen na lokalnu samoupravu te se do danas nije ništa riješilo, a počinitelj je rekao da ustvari radi požarni put što pokazuje kako na bizaran način stvari postaju legalne iako je riječ o teškom prekršaju.

'Prostor nije uništen, ali nedostaje nam pameti i svijesti'

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić smatra kako prostor relativno nije uništen jer su, dodaje on, odmah od samoga početka osnivanja općine radili prostorne planove te UPU-e.

- Možemo se pitati koliko su oni dobri ili ne, ali činjenica je kako su zasigurno doprinijeli da se prostor ne devastira u onoj mjeri kako je moglo doći do toga. No, svaka gradnja devastira, htjeli mi to ili ne, a prostorni planovi su tu da spriječe negativnosti – kazao je načelnik Lasić dodavši kako je općina odabrala proaktivnu politiku te navodi da su upravo u tijeku izmjene i dopune na kojima se radilo tri godine. Lasić dodaje kako prostorno planiranje nije statična kategorija.

- Uvijek se nešto događa i mijenja što smo mi prihvatili s našim resursima pa smo u smjeru gradnje koja nam je potrebna koncipirali prostorne planove počevši od Canavie, Čiste Luke... Radimo i na izmjenama UPU-a Zračne luke gdje planiramo gospodarsku zonu te istražujemo interese poduzetnika – istaknuo je načelnik koji je ponosan na konavosku infrastrukturu u koju su uložena znatna sredstva.

Prema njegovim riječima sva sela imaju pitku vodu, a oni malobrojni koji još uvijek nemaju, imaju alternativne izvore.  Osim toga, dodaje kako su uređeni kanalizacijski sustavi, nerazvrstane ceste, asfalti  i ostalo što je pretpostavka za razvoj mjesta. Načelnik ističe kako je prostor Konavala najvrjedniji resurs, a također ukazuje na problem s ilegalnim deponijama otpada.

- Većina zemljišta gdje odlažu otpad je privatna, ali ljudi misle da mogu činiti s imovinom što ih je volja. To jednostavno ne može tako jer imovina ujedno znači i obveza – govori on. Lasić dodaje kako Konavlima trenutno nedostaje nova škola u Cavtatu na kojoj se radi te reciklažno dvorište za građevinski otpad.

- Ipak najviše nam nedostaje pameti i svijesti ljudi koji ovdje žive jer veliki dio njih nije svjestan vrijednosti prostora – zaključio je načelnik Općine Konavle Božo Lasić koji je ujedno i najavio pilot projekt '100 hektara Konavoskog polja' koji Općina radi u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede.