test

ISTRAŽILI SMO Koliko je dubrovačka bolnica dužna veledrogerijama i ima li problema s isporukom lijekova

Autor: Ivona Butjer Mratinović Autori fotografija: Ivona Butjer
Hrvatske bolnice ponovno bi mogle doživjeti prekid isporuke lijekova jer dug prema veledrogerijama ponovno doseže gotovo šest milijardi kuna, poručili su ovog tjedna iz Hrvatske udruge poslodavaca. 

"Krajem listopada veledrogerije su potraživale rekordnih 5,7 milijardi kuna nakon čega je došlo do privremenog prekida isporuke lijekova dužnicima. Očekuje se da će krajem veljače dug ponovno dosegnuti tu razinu bez obzira na dodatno izdvojena sredstva krajem 2020. - potrebno je dugoročno rješenje kroz reformu zdravstvenog sustava koja će osigurati normalno funkcioniranje sustava opskrbe lijekovima i medicinskih proizvodima", istaknuto je u priopćenju HUP-a odakle poručuju kako su dovedeni do ruba održivosti. 

NAJESEN JE ISPORUKA LIJEKOVA VEĆ BILA STOPIRANA 

Među hrvatskim bolnicama za koje je u listopadu došlo do privremenog prekida opskrbe lijekovima bila je i Opća bolnica Dubrovnik. Ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik tada je potvrdio kako su tri od četiri veledrogerije stopirale isporuku lijekova prema bolnici, a sve što se uplati na račun bolnice, koristilo se za smanjenje duga. Bekić je tada kazao kako će bolnica na taj način moći raditi još mjesec dana. 

Da ne dođe do potpunog kolapsa, spriječila je odluka Vlade pa je rebalansom proračuna prošle godine tako osigurano dodatnih 670 milijuna kuna i dodatnih 3,4 milijarde kuna, no radi se tu o dugoročnom problemu jer dugovanja bolnica i ljekarni prema veledrogerijama rastu. 

POMOĆI HZZO-A I MINISTARSTVA NISU BILE DOVOLJNE 

Iz Opće bolnice Dubrovnik za Dubrovački dnevnik su odgovorili kako je na dan 31. siječnja 2021. godine ukupni dug Opće bolnice Dubrovnik iznosio 67,5 milijuna kuna. Kako nam je kazao pomoćnik ravnatelja OB Dubrovnik zadužen za financijsko poslovanje Pavo Perić, dug bolnice za sve vrste lijekova iznosi 37,5 milijuna kuna, dok dug za potrošni materijal, krv i krvne pripravke iznosi 30 milijuna kuna. 

„U dva navrata smo dobili predujam od HZZO-a, dakle u ožujku prošle godine je on iznosio 84 milijuna te 24 milijuna u srpnju prošle godine. Bio je to predujam kojim smo zatvorili dugove dobavljača. U studenom prošle godine smo dobili čistu uplatu, dakle ne predujam, od Ministarstva financija u iznosu od 28 milijuna kuna,“ kazao je Perić za Dubrovački dnevnik. 

Ipak, novi troškovi su pristizali, a dug prema veledrogerijama do kraja siječnja stigao do 37,5 milijuna kuna. 

ROBOVLASNIČKI ODNOSI 

Zbog velikih dugovanja, veledrogerije kojima ona stvaraju velike probleme postavile su bolnicama, koje su također u iznimno nezavidnom položaju, nove uvjete. Tako je uvjet da se lijekovi koji se nabavljaju za pacijente Opće bolnice Dubrovnik moraju plaćati unaprijed. 

Kako nam je pojasnio Perić, u praksi to izgleda tako da Opća bolnica Dubrovnik zatraži lijek od veledrogerije koji je potreban. Veledrogerije nakon toga šalju ponudu po kojoj bolnica plaća lijek. Tek nakon plaćanja, veledrogerije šalju lijek bolnici. 

„To čak i nije toliko loše jer sada dobijemo jedan lijek po jednoj cijeni, a prošle godine se znalo događati da je potrebno uplatiti dvostruki iznos cijene lijeka kako bismo ga dobili,“ kazao je. 

Zasad, srećom, Opća bolnica Dubrovnik zbog duga prema veledrogerijama nije imala ozbiljnijih problema kad se radi o pacijentima. 

„Možda je bilo kašnjenja, no ne zbog naših propusta nego veledrogerije jednostavno ne bi imale neki lijek na lageru, ali nije bilo većih problema. Svi pacijenti su dobivali lijekove u terapijskom roku. Posebno skupe lijekove za onkološke bolesnike tretiramo kao prioritet i plaćali smo ih puno prije nego, primjerice, potrošni materijal. Zasad nitko nije ostao bez lijeka,“ izjavio je Perić. 

ŠTO JUŽNIJE, TO TUŽNIJE 

Ipak, dubrovačka bolnica po mnogočemu je specifična, u prvom redu i zbog svog geografskog položaja, što dodatno povećava troškove. Cijeloj priči ne pomaže ni situacija s Covidom. 

„Manje je faktura, manje je izvršenje, manji pogon, manji je i prihod jer je zbog Covida dosta toga stalo. Osim toga, u obzir vrijedi uzeti i specifični geografski položaj bolnice koja je jedina bolnica južno od Splita i 220 kilometara udaljena od prvog KBC-a. Veliki broj pacijenata, posebno s područja Neretve ili s udaljenijih otoka ide za Split, to je oko 18 tisuća pacijenata i to je dodatni trošak, a samo zbog graničnog prijelaza. Također, vinkovačka, vukovarska i osječka bolnica su na udaljenosti od 30 kilometara i ne moraju imati sva dežurstva nego se mogu nadopunjavati. A mi ih moramo imati, što također iziskuje troškove jer nam je Split daleko,“ izjavio je Perić. 

Dug bolnica dugoročni je problem hrvatskog zdravstvenog sustava kojem one sasvim sigurno neće moći doskočiti bez pomoći Vlade. Na njoj je tek iznaći dugoročna rješenja kako ne bi došlo do potpunog kolapsa i kako porezni obveznici koji na mjesečnoj razini izdvajaju izdašne iznose za zdravstveno osiguranje ne bi ostali bez zdravstvene skrbi na koju imaju svako pravo. 

Tekst je originalno objavljen u tiskanom izdanju Dubrovački dnevnik petkom.

Popularni Članci