Gospodarenje otpadom u Županiji: Evo što se planira, pozivaju se građani na sudjelovanje u javnoj raspravi
U tijeku je Javna rasprava Strateške studije o procjeni utjecaja na okoliš plana gospodarenja otpadom Dubrovačko-neretvanske županije za razdoblje 2024. - 2029. i nacrta Prijedloga plana gospodarenja otpadom
MJavno izlaganje održano je u Velikoj vijećnici.
Pročelnik Silvio Markota objasnio je da su strateška studija i Nacrt prijedloga Plana dostupni su za javni uvid u prostorijama Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove Dubrovačko-neretvanske županije, Vukovarska 16 i objavljeni na mrežnim stranicama Dubrovačko-neretvanske županije.
Primjedbe na Stratešku studiju i Nacrt prijedloga Plana mogu se upisati u knjigu primjedbi na mjestu javnog uvida ili dostaviti poštom Upravnom odjelu za zaštitu okoliša i komunalne poslove Dubrovačko-neretvanske županije, ili na e-mail adresu: pisarnica@dnz.hr, do 8. travnja.
Govorili su izrađivač Plana,Tomislav Domanovac iz IPZ Uniprojekt i Danijela Klaić Jančijev iz Dvokut ECRO, izrađivača Strateške studije.
POTREBNI NOVI OBJEKTI I VOZILA
Tomislav Domanovac u kratkim crtama je predstavio Plan gospodarenja otpadom u našoj županiji s 22 jedinice lokalne samouprave i pet gradova. Stopa odvojenog sakupljanja otpada je trenutno ispod deset posto, tek sedam posto, prije implementacije Plana. Postoje već izgrađeni objekti, kao što je 14 reciklažnih objekata.
„Potrebno je još izgraditi tri reciklažna dvorišta, dva za građevinski otpad, pet pretovarnih stanica, instalirati oko 27 tisuća tona kapaciteta otpada sortirnica”, objasnio je Domanovac.
Za potrebe izrade plana provedena je anketa u komunalnim poduzećima, koji su iskazali svoje potrebe.
„Evidentirana je potreba za različitim brojem vozila, na samim sortirnicama, kompostanama, a i na radnim odlagalištima i ostalim objektima potrebni su i određeni strojevi”, dodao je Domanovac.
Govorio je i o količinama otpada, gdje su prepoznati određeni trendovi porasta količina komunalnog otpada, pa tako i onog iz kućanstava i drugih sličnih izvora, ali i drugih vrsta otpada. Prema podacima, date su informacije za planiranje budućih kapaciteta, ne samo Centra za gospodarenje otpadom, koji je trenutno u procesu.
Izrađene su projekcije tokova otpada, gdje je prepoznato koliko će u narednih 25-30 godina nastajati komunalnog otpada, uz mjere smanjivanja, kako bi se izbjeglo prekomjerno nastajanje otpada.
Što se tiče popisa projekata važnih za provedbu Plana, izdvojeni su nabava novih i zamjena postojećih spremnika raznih volumena za odvojeno skupljanje suhih reciklata i biootpada, izgradnja reciklažnog dvorišta na području jedinica lokalne samouprave, izgradnja reciklažnog dvorišta za građevni otpad, izgradnja postrojenja za mehaničku rafinanciju sortirnice odvojeno sakupljenih suhih reciklata, izgradnja postrojenja za biološku obradu (kompostane), izgradnje pretovarnih stanica, nabava novih i zamjena postećih specijaliziranih vozila, sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta, sanacija lokacija otpadom onečišćenog tla i nabava nadzorne opreme, kao i edukacija korisnika javne usluge te nadzor nad provođenjem mjera gospodarenjem otpadom, izgradnjom i nabavom objekata i opreme.
Ukupna potreba ulaganja iznose oko 38,313 eura, kazao je Dumanovec.
PLAN PRIHVATLJIV UZ MJERE UBLAŽAVANJA
Danijela Klaić Jančijev izložila je Stratešku studiju i procjenu.
„U Strateškoj studiji analizirani su mogući utjecaji na svaku od pojedinih sastavnica okoliša, uključujući stanovništvo i zdravlje te gospodarske djelatnosti”, objasnila je.
Provedbom Plana gospodarenja otpadom uočeni su pozitivni direktni i indirektni utjecaji na okoliš, pozitivni učnici uglavnom na kvalitetu života i zdravlje stanovništva, koji su povezani s razvojem sustava gospodarenjem otpadom, uključujući dostupnost učinkovite komunalne usluge uz visoku razinu zaštite i održivost prostora. Prepoznati su mogući umjereni negativni utjecaji na sastavnice okoliša klimatske promjene, bioraznolikost, krajobraz, tlo, šume, koji su uglavnom vezani iz lokacije i način izvedbe objekata, što je moguće umanjiti ili spriječiti predloženim mjerama.
Provedba se smatra prihvatljivom za ekološku mrežu, uz mjere ublažavanja, zaključila je Klaić Jančijev.