Panelisti na raspravi su bili Zrinka Marinović, Nikica Stražičić, Antonio Jakobušić, Slavica Grkeš, Martina Pavleković, Alen Bošković i Ana Jarak, a inicijatorica samog događaja je Ermina Turanović, Dubrovkinja sa švedskom adresom gdje predaje u turističkoj školi u gradu Malmo, stoga je ovo bila odlična prilika da se učenici upoznaju s dionicima u turizmu koji razmišljaju na jedan širi i inovativniji način, ali i da međusobno razmijene iskustva.

"Ovdje danas predstavljamo dvije turističke perspektive. Iz grada sam, išla sam ovdje u Turističku i ugostiteljsku školu, a u Švedskoj radim u turističkoj školi Malmö Borgarskola. Primjećujem kako među ove dvije zemlje ima puno različitosti u turističkom smislu, razvijaju drugačiji tip turizma i drugačije mu pristupaju. Stoga smatram kako možemo puno naučiti jedni od drugih," govori Turanović dodavši kako je i ovaj panel prilika za takvo učenje.

"Učenici imaju priliku učiti na jedan drugačiji način, kako ne bi učili samo iz knjiga i kako bi shvatili kako su turistički trendovi danas bitno drugačiji nego, primjerice, prije 20 godina. Kao primjere smo uzeli mlade, uspješne ljude koji su imali ideju, ostvarili je, koji žive svoj san. Intencija je ta da naši mladi vide kako im ne mora biti jedini cilj zaposliti se u hotelu kad završe srednju školu nego kako imaju priliku donijeti neke svoje ideje, ostvariti ih i tako obogatiti turističku ponudu sredine u kojoj žive. Samo je nebo granica, a mi smo tu kako bismo ih motivirali," kaže Turanović.

U ŠVEDSKOJ SE LJUDI 'ČEKIRAJU' I BEZ RECEPCIONERA

Na naše pitanje kolike su razlike u pristupu turizmu ovdje i u Švedskoj, Turanović odgovara kako je on bitno drugačiji uspoređujući dvije zemlje.

"U Švedskoj se više rade konferencije i naglasak se stavlja na poslovni turizam. To ujedno znači drugi tip gostiju, ali i drugačiji pristup tom gostu. Puno je više online check-ina. Kad se dođe u hotel, najčešće gosti nemaju kontakt s recepcionerima nego se sami direktno 'čekiraju' preko uređaja. No, zato je važno osvijestiti učenike, buduće turističke djelatnike i poduzetnike, kako postoje različiti pristupi, različite grupe gostiju, kako se s njima radi... Uostalom, u Dubrovniku imamo internacionalne hotele poput Hiltona pa ako će recimo raditi ljeti u Dubrovniku, a zimi u primjerice Stockholmu, važno je upoznati ih s razlikama," izjavila je Turanović koja navodi pozitivne primjere učenja iz Švedske. 

"U Švedskoj postoji jedan fantastičan program. Kad se uči Poduzetništvo u školi, učenici na početku školske godine moraju regularno otvoriti vlastiti biznis, dakle s računom u banci, s registracijom tvrtke, s poslovnim planom... Tijekom cijele školske godine, oni se moraju baviti tom svojom tvrtkom. Ne moraju dolaziti na predavanja, ali moraju tražiti mušterije, napraviti marketing, dakle u potpunosti se posvetiti svojoj tvrtki. Na kraju ih ocjenjujemo gledajući jesu li ostvarili svoj budžet, jesu li nešto prodali, koliko su prisutni na društvenim mrežama... Tako ih se uvježbava i priprema za rad u struci. Neki od njih ostvaruju velike profite, primjerice prije koju godinu smo imali grupu od tri učenice koje su toliko dobro izvršile svoj zadatak da su na kraju sebe iza školske godine počastile putovanjem na Kanarske otoke. Platili su ga s dobiti koju su ostvarile obavljajući taj zadatak," tvrdi Turanović. Kako kaže, važno je kod mladih osvijestiti kako mogu ostvariti svoje ideje, a ne a priori čekati pojavi nekog oglasa u novinama pa se onda na njega prijave.

ZIMSKI TURIZAM KAO ODLIČNA PRILIKA ZA NOVITETE 

Panelistica Slavica Grkeš, vlasnica agencije Dominium Travel i potpredsjednica Strukovne grupe putničkih agencija pri HGK, kaže kako je njen cilj sudjelovanja u ovakvom projektu ohrabriti mlade da pokušaju ostvariti svoje ideje u privatnom sektoru.

"Sigurno je to teže, pogotovo u početku, no u privatnom sektoru imate jednu veću mogućnost biti kreativan, bilo ako ste poduzetnik ili radite u privatnoj tvrtki, jer je moguća prilagodba," izjavila je Grkeš.

Na pitanje koliko je i u turističkom smislu važno razmišljati izvan okvira, Grkeš odgovara kako je to potrebno stalno i kako je potrebno konstantno se prilagođavati tržištu i pružati mu nešto novo.

"To je zapravo jako pozitivno jer ne stojite u mjestu nego ste stalno kreativni. Poduzetnici su oni koji moraju stalno gurati sami sebe, pa i u financijskom smislu. Mislim kako je puno zanimljivije i dinamičnije raditi takav posao. Pogotovo to vrijedi za turizam jer je on posebno situacijski i cijelo vrijeme zahtjeva prilagođavanje," kazala je Grkeš.

Na pitanje u čemu osobno vidi najširi prostor za nove ideje i unaprjeđivanje ponude u Dubrovniku, Grkeš odgovara kako bi to definitivno bilo stvaranje zimskog turizma, no to je sada začarani krug. Kako kaže, zimi nema letova jer se ne mogu popuniti, a ne mogu se popuniti jer nema ponude. No, s druge strane, nitko ne želi krenuti u stvaranje ponude bez letova, a trebalo bi se ohrabriti.

"Puno je prostora ostalo, ali prvo moramo složiti određene faktore na svoje mjesto. Primjerice, zimi je ostalo dosta prostora za rad na nekoj drugačijoj ponudi koja bi te goste privukla u grad i kako bismo ostvarili letove, no mi sada tu imamo jedan začarani krug. Dakle, avioni se tijekom zime ne mogu napuniti pa nam ne dolaze, a to je zato što nemamo ponudu. I to je ta prilika koju bismo trebali prepoznati i tu stvoriti neku priču. Možda je baš tu mjesto za sve te mlade koji bi se okušali u turizmu tako što bi stvarali neke nove priče. Čak bi im i bilo lakše utoliko što bi u svemu tome bili prvi. Mi moramo sjesti za stol, naravno i s lokalnom samoupravom, i dogovoriti modele kako rasteretiti poduzetnike zimi, a istovremeno nagraditi one koji bi dovodili goste u destinaciju jer tako ne zarađuju smo oni koji dovode te goste nego destinacija u cjelini, hoteli, restorani, suvenirnice, muzeji... U konačnici, mijenja se cjelokupni imidž destinacije," kaže Grkeš.

KLJUČ JE U PRILAGODBI 
Panelistica Martina Pavleković koja ima svoju agenciju za vjenčanja 'Yes, I DU' kaže kako vrijeme pokazuje kako zapravo nema iskustva koje oni mogu prenijeti novim generacijama, a da bi im dugoročno služilo jer se sada susrećemo s turističkim trendovima ne budućnosti, nego sadašnjice. Za mnoge poduzetnike i djelatnike u turizmu na ovom području, oni su nepoznanica.

"Prilagodba je najvažnija. To je ono što nam je pokazala korona kriza, ali i naše dosadašnje iskustvo; ne postoji sigurna formula nego prilagodba," kaže Pavleković.

Na pitanje koji su to trendovi u svijetu koji bi se trebali primijeniti i na dubrovački turizam, ova poduzetnica smatra kako je to definitivno puno korištenje moderne tehnologije i digitalizacije.

"To bi bilo sve ono što ubrzava neke procese, dakle bez pečata, papira i nepotrebne dokumentacije koja čini proces sporijim," izjavila je.

I sama stvara i kreira jedan drugačiji vid turizma, pa je pitamo koliko je potrebno takvu poruku prenijeti prvenstveno mladima kako bi promišljali na jedan drugačiji način.

"Svatko je drugačiji, nije svatko jednak tip osobe. Netko voli tu poslovnu sigurnost, a neki žele krenuti u jednu novu, drugačiju priču. S obzirom na to kako su ovi mladi ljudi ipak došli na panel kako bi čuli raspravu, vjerujem kako su spremni jednog dana ući u rizik, a rizik je ono što polučuje uspjeh. Rizik je ono što čini razliku," izjavila je Pavleković.

PROMIŠLJANJE O TURIZMU I UGOSTITELJSTVU NA ŠIRI NAČIN  

Barist Antonio Jakobušić je u sklopu svog sudjelovanja u raspravi skrenuo pozornost na to kako je generalno ugostiteljstvo sektor u kojem se može puno šire promišljati, ali i u turizmu općenito.

"Ovo je izvrstan prinos koji pokazuje kako se i ovdje daje značaj jednom drugačijem promišljanju o turizmu. Ne bih ulazio u to u kojoj se mjeri zaista promišlja o turizmu o jednom širem kontekstu, ali ovo je svakako jedan dobar indikator u kojem smjeru to treba ići, pogotovo u smislu mladih ljudi. Smatram kako se radi o vrlo pozitivnom projektu i kako bi ih trebalo biti još i više, a posebno ako se radi o mladim ljudima koji se onda uključuju u različite interaktivne radionice, rasprave te isprepliću i stvaraju nove ideje," kaže Jakobušić koji pozdravlja što se u ovakvim projektima stavlja naglasak na timove i timsko promišljanje, a ne na individualne ideje, što je kod nas nešto češći slučaj.

Značaj ovakvih događanja su prepoznali i učenici koji su međusobno mogli razmjenjivati iskustva, sudjelovati u radionici u kojoj predlažu vlastite ideje u okviru turizma, ali i poslušati raspravu panelista.

"Ovakva događanja su od koristi nama kao učenicima i mislim kako je pozitivno što se obrazujemo i izvan škole i što razmjenjujemo iskustva s nekim drugim učenicima koji nisu iz Hrvatske kako bismo proširili svoje vidike. Veselim se suradnji sa švedskim učenicima, prije nismo imali priliku susresti se s njima. Bit će zanimljivo čuti kako funkcionira njihov turizam," izjavila je učenica Turističke i ugostiteljske škole Lukrecija Bego.