Pero Jerković (Most) je predložio usvajanje Deklaracije o zabrani gradnje dijela brze ceste Osojnik-ZL Čilipi preko značajnog krajobraza Rijeke dubrovačke i izvorišta Ombla.

„Ne mislim da Županija treba donositi ovakvu deklaraciju. GV donijelo jednu deklaraciju u ovom smislu. Ovdje treba reći da taj meritum o kojem se ovdje treba izjašnjavati ne postoji. Nijedan plan ne previđa da cesta ide preko izvorišta Ombla. Besmisleno je govoriti da smo protiv nečega što se ne predlaže. Naravno da izvor Omble trba štititi, to smo i radili. Što se tiče Rijeke dubrovačke, cijela je rijeka zaštićeni krajolik, pa nećemo zaustaviti promet, uključujući i most. Mišljenja smo da cesta ne treba ići preko Trebinja i ostajemo pri tome,“ izjavio je župan Nikola Dobroslavić.

VIJEĆNIČKA PITANJA:

Pero Jerković (Most): Što se tiče brze ceste, je li vam poznato da je više od pet puta mijenjana trasa i građevinsko zemljište u poljoprivredno i obratno da bi sve rezultiralo uništenjem visokovrijednih vinograda.

Drugo pitanje, zalažete se za autoput preko hrvatskog teritorija, taj autoput bi vjerojatno koštao više nego 70 posto dosad napravljenog autoputa, imamo situaciju s rogotinskim mostom, pa tone i razmišlja se o njegovom napuštanju, to je projekt teško izvediv u sljedećih 50 godina. Zašto kažete da bi autocesta ako ne bi išla hrvatskim teritorijem da bi je gradilo Trebinje. Jeste li to predali općinu ravno RS? Koliko znam, to je područje na kojem Hrvati žive, danas je to hrvatska zemlja.

Treća stvar, zašto sve svoje dobre odnose s hrvatskim političarima u BiH s dobre pozicije ne zagovarate u EU i zašto se ne borite za taj nastavak Jadransko-jonske ceste preko teritorija BiH? Zašto ne prestanete nuditi rješenje koje je praktički neizvedivo kroz hrvatski teritorij?

Dobroslavić: Oko brze ceste smo dali odgovor. Ne znam što je tu ostalo nejasno. Nažalost, cesta uvijek uzima koridor prostora, mora proći nekim prostorom, bira se najpovoljniji dio. Mi ne odlučujemo o tome, to su državne investicije, mi ih možemo podržavati ili manje podržavati. Znamo za problem jednog dijela vinograda, žao nam je da se to moralo oduzeti, ali od toga stvarati teorije zavjere da je to netko namjerno radio nema temelja. Kao Županija smo pomagali vinare i vinogradare, to je naša prednost koju imamo što imamo odlična vinogorja.

Što se tiče upitnih projekata, svi su oni upitni dok ih držimo takvima. Bio je i Pelješki most upitan, muljevito tlo, no stupovi su tu, povezuje se... Mi se moramo povezati s ostatkom Hrvatske. Zato kažemo da se nećemo spajati preko Trebinja, to je slikovito rečeno, no u našim planovima i strategijama Jadransko-jonska cesta ide kroz DNŽ i ne znam zašto to dovoditi u pitanje. Prolazi kroz Neretvu, ako Bog da, ona će proći i kroz Neretvu i Primorje i interes ove Županije je imati brzu vezu s ostatkom Hrvatske. Naravno da brinemo o našim sunarodnjacima u BiH i da branimo interese naših sunarodnjaka. Međutim, pitanje prolaska autoceste nije pitanje poklona ili uzimanja sebi, to je strateški interes ove Županije. Radim službeni dokument za EU odbor regija koji se zove paket proširenja EU pa ćemo i tu reći jasne stavove oko zemalja proširenja, u ovom slučaju BiH.

Jerković: Kad je riječ o brzoj cesti kod čvora Prapratno, cesta je pomicana i zbog jedne betonare je trasa pomaknuta sjeverno na vinograd. Nije potrebno uništit 20 tisuća loza među kojima ima tisuću koje su stare preko 150 godina.

Dobroslavić: Ne bih se usudio govoriti takve konstrukcije.

Irena Korda (HDZ): Prvo pitanje, organizirana cijepljenja izazivaju veliku pozornost javnosti. Organizacijski masovna cijepljenja su prošla dobro i uz veliki odaziv. Možete li dati podatke o broju cijepljenih u našoj Županiji i postoji li drugi način cijepljenja neovisno od organiziranih načina? Ima li najava o dolasku novih doza u našu županiju?

Drugo pitanje je postavila oko hitne helikopterske medicinske službe.

Dobroslavić: Cijepljenje se odvija kao i u drugim dijelovima RH. Inzistiramo da cijepljenja bude što više, promovirali smo cijepljenje i pokazali smo građanima da nema razloga strahovati od cjepiva kad nam prijeti takva opasnost od Covida, da ljudi završavaju na respiratorima, u bolnici ili bilježimo smrtne slučajeve. Dosad je cijepljeno oko devet posto naših sugrađana. Dakle, govorim o populaciji od 18 godina naviše. Ono što zovemo masovna cijepljenja to nisu. Odradili smo nekoliko skupnih cijepljenja. Prema najavama, u četvrtak bi trebalo biti još u Gospinom polju u dvorani. Od Vlade smo tražili više cjepiva i da se u obzir uzme da ovisimo o turizmu. 

Što se tiče helikopterske službe, imamo već šest godina tu službu i uvijek smo zagovarali da to mora biti cjelogodišnja služba i da nju treba organizirati od strane države da se postigne zlatni sat za sve naše sugrađane. U razgovoru s Ministarstvom iniciramo pilot projekt oko službe koja neće biti sezonska nego od travnja do kraja godine i mogu vas izvijestiti da smo na dobrom putu, da imamo dobar odaziv nadležnih ministarstava. Nadam se da će se to potvrditi.

Kristina Ćurčija (SDP): Prvo pitanje se odnosi na mini meteorološki radar u Dubrovniku na Žarkovici. Hvalili ste se da će se uspostaviti web platforma. Jučer sam pokušala ući na taj radar, stoji napomena da nema mjerenja. Je li to još jedan od projekata gdje smo nešto financirali uz pomoć EU pa stavili izvan funkcije?

Drugo pitanje se odnosi na dopis od strane GV Grada Ploča koji su na sjednici donijeli zaključak kojim traže izdvajanje luke Ploče- 'Mala pošta' koja se koristi kao komunalni vez iz sustava upravljanja Lučke uprave DNŽ te su zatražili osnivanje nove Županijske lučke uprave Ploče. Zahtjev je upućen i Županijskoj skupštini. Luka je od iznimne važnosti, posebno za korisnike vezova, ona je srce grada, ne samo luka, to je otvoreni dnevni boravak. Višegodišnja nebriga Lučke uprave su doveli do toga da je luka svrstana u prvu kategoriju, mada nema potrebnu infrastrukturu. Nema struju, vodu, nadzorne kamere, istezalište… Građani su nebrojeno puta probali riješiti ovu situaciju. Do danas se Lučka uprava nije povukla, i dalje je prostor u prvoj kategoriji, a građani su nedavno primili prijeteće ugovore te se prijeti oduzimanjem veza ako se iznos ne plati i dodjela prvom sljedećem na listi.

Dobroslavić: Točno je rečeno da smo kroz jedna EU projekt EU novcem ugradili meteorološki radar i da je predan na upravljanje Meteorološkoj službi Hrvatske. Ne znam je li prestao raditi, nadam se da nije ili je neka pogreška u sustavu. Provjerit ćemo s Hrvatskom meteorološkom službom.

Što se tiče Ploča i Lučke uprave, dobili smo inicijativu Grada Ploča. To naravno nije tako jednostavno za odlučivanje, zato nismo ni mogli uputiti oko toga odgovarajući prijedlog. Imamo četiri lučke uprave, inicijative za osnivanje najmanje tri, nismo prihvatili nijednu od te tri, pa ni onu od strane Grada Ploče jer smatramo ako bismo umjesto četiri imali sedam uprava da bi bilo gomilanje administracije što bi se plaćalo onim što LU uprihoduje, a ona je tu da drži red i da ulaže u lučko područje. Tako to mora raditi u Pločama i tako to i radi. Točno je da je područje luke proglašeno prvom kategorijom jer ispunja sve uvjete. Bilo je provjeravanja kod ministarstva je li razvrstavanje dobro i po zakonu, što je i potvrđeno. Može se nastojati da neko područje bude svrstano u nižu kategoriju, no smanjuje se mogućnost održavanja i prikupljanja sredstava. Na području Lučke uprave u Pločama – Mala Pošta, ubiremo godišnje 45 tisuća kuna. Većina korisnika vezova već imaju popust. Stojimo iza toga da ljudi koji imaju tamo vez, da ga moraju plaćati, a onoliko koliko se plati, toliko se može uložiti. Tu ćemo razgovarati i s ljudima i s gradom, nemamo problem s time što je u Gradu druga politička opcija. Sve mora biti sukladno zakonu i logično, a u ovom trenutku nije logično da se osniva još jedna lučka uprava jer je to gomilanje administracije.

Ana Prusac (HDZ): Imam dva pitanja, prvo se odnosi na potresom pogođeno prostor Sisačko-moslovačke županije, donirali smo četiri kontejnera, podržavam potez. Bili ste na primopredaji, kome su kontejneri predani?

Drugo pitanje, odnosi se na projekt sigurne kuće. Nedavno ste s ministrom Alardovićem potpisali ugovor, a čuo se komentar da se Županija nije prijavila na natječaj, što nije točno. Što se realizira?

Dobroslavić: Pomogli smo na dva načina Banovini. Dan nakon većeg snažnog potresa smo uputili 200 tisuća kuna prema Sisačko-moslovačkoj županiji. Razmišljali smo možemo li dodatno pomoći i došli do smo do zaključka da je to moguće isfinancirati iz sredstava lučkih uprava i pričuvnim sredstvima iz našeg proračuna. Donijeli smo odluku o nabavi četiri stambena kontejnera. Obnova ne može bit tako brza kao što svi želimo, mora imati svoj tijek. Kontejneri su posve opremljeni namještajem i klima uređajem, zahodom, tušem i sl. Stožer je odlučio tko će biti krajnji korisnici.

Što se tiče sigurne kuće, bilo je nespretnih izjava i neinformiranosti. Potpisali smo ugovor o realizaciji sigurne kuće. Imamo sigurnu kuću koja se privremeno koristi, imat ćemo i sigurnu kuću kao trajno rješenje. Vrijednost projekta je 11,7 milijuna. To je sve na jednu snažnu inicijativu Vlade, a Plenković je odredio da sve županije moraju imati sigurnu kuću. Kao privremeno rješenje smo to već postigli, a kao trajno rješenje ćemo imati još bolje rješenje.

Maro Kristić (Most): Gradonačelnik je zaključio ugovor oko Lapadske obale. Oko 100 naših sugrađana će morati izmjestiti svoja plovila na dulje vrijeme. Ne postoje alternativni vezovi. Hoćete li pokrenuti proširenje komunalne lučice na Batali i sl.?

Dom umirovljenika Domus Christi je u nadležnosti županije. Prošlo je više do godina dana otkako je upozoreno na pojavu stjenica. No vi ni UV niste ozbiljno shvatili upozorenje. Zašto niste formirali istražno povjerenstvo?

Što se tiče Deklaracije o brzoj cesti preko Omble, GV je svojom jednoglasnom odlukom usvojilo tekst Deklaracije. Sve političke opcije su bile jedinstvene u tom stavu. Franković je rekao da je upoznat s problemom i da je izražavao jasno protivljenje. Kao župan ste važan akter u toj priči, gradonačelnik koji stoji na čelu Grada tvrdi da će trasa tuda prolaziti. Kojoj vi stranci pripadate?

Dobroslavić: Koliko znamo, Grad uređuje Lapadsku obalu, to je dobar projekt. ŽLU koja gospodari lučkim područjem na tom dijelu i koja je inicirala i realizirala komunalnu lučicu Batala je izmjestila vezove na udaljenost od ceste. Lučka uprava je odgovorna za sve što se događa na tom prostoru, a ima obvezu prema svim vlasnicima plovila koji imaju ugovor s Lučkom upravom. LU želi što više komunalnih vezova, o tome se uvijek apsolutno razmišljalo. Završili smo projekt komunalnih vezova u lučici Uš i to ćemo raditi i dalje. Imamo inicijativu prema Ministarstvu da se u operativne programe za korištenje EU sredstava uvrsti i financiranje komunalnih lučica. Dakle, komunalni vezovi bi trebali biti sufinancirani ili financirani EU sredstvima.

Što se tiče Domus Christi, to je dom koji je uredan. Nažalost, posluje u staroj zgradi. Imamo projekt obnove te zgrade, pokušali smo ga kandidirati na razne adrese. Na tome ćemo ustrajati i dalje. Tamo postoji prijepor između ravnateljice i jedne djelatnice. Bilo je tamo nametnika, oni su uklonjeni. Pratit ćemo tu situaciju, to nije vezano uz natječaje koji se provode. Oni se provode sukladno zakonu.

Grad je donio Deklaraciju, rekao sam da se oko toga nećemo izjašnjavati, imaju se pravo odrediti prema nekom pitanju kako žele. Što se tiče trasa cesta, mi u Skupštini bismo morali polaziti od dokumenata koje imamo, a koje su donošeni na Skupštini. Kad govorimo o trasama, one se utvrđuju kroz postupak donošenja planova. Trase nisu trase župana ni gradonačelnika, nego su one koje su upisane u planove. HE Ombla smo mi isključili iz plana, nije nam trebala inicijativa, mi smo to spriječili. Gradnju vila na rubu Srđa smo mi spriječili.