Dobroslavić oštro o Zračnoj luci Trebinje: 'Velikosrpski projekt smo razorili i to ćemo napraviti uvijek kad se pojavi'

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Goran Mratinović / DD
Župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima je u palači Ranjina održao konferenciju za medije na temu 'Zašto je Zračna luka Trebinje neprihvatljiv projekt za Dubrovačko-neretvansku županiju' te oštro kritizirao najavljeni projekt. 

„Na današnjoj press konferenciji želimo podijeliti s medijima i javnosti izazove koje nosi ova tema. Dobili smo najavu izgradnje ZL na predjelu Taleža u RS u BiH. Smatramo tu zračnu luku ugrozom za DNŽ i neprihvatljivim projektom za DNŽ i RH. Ponajprije jer se lokacija nalazi na 5,5 kilometara od izborišta Omble, a to je glavni vodopskrbni izvor ne samo za Dubrovnik nego područje od Stona do Prevlake. Naravno da ne želimo da se to ugrozi. Drugi aspekt je taj što osim samog utjecaja na vode, ta ZL bi imala negativna utjecaj na okoliš, prirodu i bioraznolikost. Treće i ne manje važno, smatramo je geostrateškom ugrozom za našu Županiju. Ovaj stav o ZL smo definirali i u našoj deklaraciji koju je donijela Županjska skupština te smo je uputili na brojne adrese, pa i na Akademiju znanosti i umjetnosti koja se izjasnila da u potpunosti podržava naš stav. Načelno nemamo ništa protiv da naši susjedi grade bilo što što smatraju povoljnim za njihov razvoj, kvalitetu života građana, no ne smiju takvim projektima ugroziti prekogranično područje naže Županije,“ izjavio je Dobroslavić dodavši kako se već prije spominjala gradnja zračne luke, ali ne na području Taleža te kako oni tada nisu reagirali jer nije bila u blizini Omble.

Podsjetio je i na elaborat tvrtke Energoprojekt iz Beograda koja je procijenila kako ne bi trbealo graditi zračne luke u blizini Omble, a potom se osvrnuo i na Deklaraciju koju je donijela Županijska skupština.

 „S našom Deklaracijom i našim zaključima i stavovima upoznali smo i državne poglavare jer oni u kontaktima s tijelima u BiH razrješuju ovakva pitanja. Imali smo sastanak i u nadležnom Ministarstvu i zajednički smo zaključili kako je to neprihvatljiv projekt te kako će upozoriti BiH i tražiti zaustavljanje,“ podsjetio je, potom se osvrnuvši na, kako kaže, opasnost u kontekstu geostrateškog aspekta.

 „Njega ističemo jer se po prvi put spominje kako će investitor u ZL biti Republika Srbija i kako že poletno-sletna staza biti dulja do zagrebačke i dubrovačke. Naravno da je to problematično. Zašto Srbija, zašto tolika duga staza kad znamo kako u dubrovački aerodrom mogu sletjeti svi zrakoplovi koji prometuju na kugli zemaljskoj? Srbija je sudjelovala u agresiji na dubrovačko područje sa svojim Užičkim korpusom, ostavila je razoren grad, spaljene Konavle, Primorje, Župu. U zadnje vrijeme se pojačala pretenzija službenih tijela Srbije koja svojata dubrovačku književnost, Držića, Boškovića i proglašava Dubrovnik srpskim povijenim prostorom. To je grubi povijesti falsifikat na koji ne možemo ostati mirni. Puzajući projekt 'srpskog sveta' koji sad već grubo podsjeća na ruski svijet, a vidjeli smo kakav je, samo je nova verzija velikosprskog projekta koji sad svojata dubrovačku povijest. Onda je to samo korak od teritorijalnog svojatanja. Putin je prije napada rekao kako su ukrajinci Rusi. Ako je dubrovačka književnost srpska, onda valjda misle da imaju pravo na Dubrovnik. Nemaju pravo,nikad ga neće dobiti, a '91. su to branitelji jasno rekli. Taj smo velikosrpski projekt razorili i to ćemo učiniti svaki put kad se on pojavi. Dubrovnik je uvijek bio hrvatski i uvijek će tako ostati. Ukoliko RS i BiH želi graditi zračnu luku, neka grade, neka se natječu sa ZL Dubrovnik, Podgorica, Tivat, Mostar, ali ne treba je graditi na prostoru koji pruža vodopskrbu Dubrovniku niti nas podsjećati na olujna vremena koja smo zapamtili, a njima su velika sramota,“ izjavio je Dobroslavić.

Dijana Tomašević Rakić iz Upravnog odjela za zaštitu okoliša i imovinsko-pravne i komunalne poslove DNŽ izrazila je sumnje oko provedbe procedura koje se tiču zaštite okoliša.


„Postupke provodi država BiH sukladno konvenciji procjene utjecaja na okoliš zaštite prekodržavnih granica. Oni su dužni obavijestiti susjednu državu na koju neki zahvat može imati utjecaja. Tako omogućuju sudjelovanje susjedne države u sami tijek donošenja plana. Naše nadležno Ministarstvo je pokrenulo postupak javne rasprave dokumenata u tim postupcima i oni su na web stranici,“ izjavila je te dodala kako se DNŽ prema resornom ministarstvu očitovala tako što je izrazila protivljenje projektu.


„Osim što dokumenti koji su na javnom uvidi u svom elaboriraju nisu koristili dostupne podatke i rezultate svih istraživanja, oni nisu ugradili moguća varijantna rješenja niti kumulativne učinke svih planiranih i već realiziranih zahvata na tom širem području. Dovodi se u pitanje sama procedura i procjena utjecaja plana na okoliš koja bi trebala u ranim fazama izrade plana odrediti pažljivo pozicionirati zahvate u prostornom planu što je u ovom slučaju propušteno učiniti,“ kaže Tomašević Rakić koja je pojasnila kako se u konkretnom slučaju samo prihvatio prijedlog investitora umjesto da je pronađena optimalna verzija.


Mirjana Miljas Đuračić iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenom dijelovima priride DNŽ naglasila je važnost zaštićenog područja Omble te kako je pitanje zaštite s ulaskom u EU podignuto na još veću ljestvicu.


„Na tom se području nalazi više od 200 vrsta koje se štite sukladno europskim direktivama o staništima i o vrstama. Izvorište Omble je jedan jedinstveni eko sustav koji se proteže na području BiH, ali ujedno i RH. Sva bioraznolikost ovisi o vodi ekosustava koja nam slivom dolazi do izvorišta. U samom izvorištu kao ustanova sustavno provodimo kroz dugi niz godina mnoga sustavna istraživanja i u kolovozu ove godine organizirat ćemo ekspediciju neistraženog dijela Omble. Osim što je izvorište važno za bioraznolikost, sama pitka voda je važna za riblji fond i koja se nalazi na području Rijeke Omble,“ izjavila je dodavši kako su i RH i BiH potpisnice brojnih konvencija te kao takve imaju obvezu surađivati i međusobno provoditi zajednička istraživanja.

Branka Martinović Vuković, dugogodišnja asistentica za prostorno planiranje i zaštitu okoliša, istaknula je kako je područje rijeke Omble jako zavisno od svega onoga što se događa uzvodno.

„Moramo reći da je već 1960-ih i 1970-ih godina došlo do bitnih promjena u samom slivu, gdje je količina voda od 36 litara u sekundi, zbog izgradnje sustava Gornjih i Donjih horizonata već smanjena na 24 litre u sekundi, što dovodi do bitnih promjena i povećava opasnost svega onoga što se događa u zaleđu izvorišta Omble“, kazala je.

Objasnila je kako je još prije Domovinskog rata Općina Dubrovnik naručila je elaborat 'Zona sanitarne zaštite izvorišta dubrovačkog vodovoda'.

„Bitno je da je to jedini cjeloviti dokument koji je obradio cjelokupno područje i na koji se pozivaju izrađivači svih dokumenata u Republici Srpskoj. Međutim, citiraju ga pogrešno, navodeći da je područje gdje se planira graditi aerodrom Trebinje u trećoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Ombla i da je u tom smislu Grad Dubrovnik donio takvu odluku. Naglašavam da Grad Dubrovnik nije donio takvu odluku. Odluku o sanitarnoj zaštiti je Grad donio samo za područje obuhvata RH“, pojasnila je.

„Ono što je važno istaknuti je da još uvijek ne postoji pravilnik o prekograničnoj procjeni utjecaja na zone sanitarne zaštite izvorišta na krškim područjima između BIH i RH. Postoji međudržavno povjerenstvo za vode koje vrlo kvalitetno surađuje“, rekla je i dodala kako je to povjerenstvo započelo rad i na ovom pitanju.

„Iz svega ovoga što do sada imamo istraženo i napravljeno možemo reći da se radi o vrlo osjetljivom području koje sigurno ne može prihvatiti takav sadržaj u prostoru. To je zaista područje nevjerojatne biološke raznolikosti. Zatim je to i područje u seizmičkoj zoni, svima je jasno kada bi se dogodio jaki potres i kada pucaju svi sustavi zaštite, eventualno goriva, fekalnih voda, to je ono što nije moguće prihvatiti na toj lokaciji“, naglasila je.

Istaknula je i kako je Županija dobre želje i dobre volje spremna za prekograničnu suradnju.

„Nadamo se da će se ovaj problem na odgovarajući način, prvenstveno među strukom, ali kako vidimo postoje i druge razine, riješiti na zadovoljavajući način po stanovništvo ne samo naše županije, nego i šireg područja“, zaključila je.

Popularni Članci