„Izrađujemo strateški dokument koji se bavi pitanjem razvoja ove županije. Napravili smo analizu stanja, SWOT analizu i sve potrebne prethodne radnje. Sada razgovaramo o mjerama koje su sastavni dio plana, a na koje će se vezati svi naši dokumenti. Predstavili smo ga gradonačelnicima i načelnicima te s njima nastavljamo suradnju i očekujemo prijedloge projekata,“ kazao je Dobroslavić.

Sljedeći korak će biti prijedlog projekata na državnoj i županijskoj razini, a takav dokument bit će stavljen pred Partnersko vijeće na odlučivanje, nakon čega će se uputiti u javnu raspravu. Kako je najavio župan Dobroslavić, plan bi trebao biti donesen do kraja godine, a o njemu bi se trebalo odlučivati na posljednjoj sjednici Županijske skupštine ove godine, u prosincu.

„Gradonačelnici i načelnici su zadovoljni Nacrtom. Njima je važno da njihovi projekti budu omogućeni kroz Plan razvoja i mi smo o tome vodili računa,“ kazao je župan dodavši kako će se ovisiti i o sredstvima kojima će Županija raspolagati te kako se i dalje najviše oslanjaju na EU sredstva.

Na pitanje Dubrovačkog dnevnika o kojim se tu projektima radi, Dobroslavić je istaknuo kako su to projekti koje su i dosad nosili u planovima, a nisu dovršeni. Naveo je neke od njih – projekti povezivanja, navodnjavanja, obnova Opće bolnice Dubrovnik, kongresni centar…

Jedna od pet glavnih premisa je i zaštita okoliša. Odgovarajući na novinarska pitanja, Dobroslavić je kazao kako nije bilo posebne riječi oko Lučinog razdolja.

„Taj projekt se realizira, ima svoja osigurana sredstva. Kao ni druge, taj projekt nismo posebno spominjali. No , iz prethodnih sastanaka je jasno kako su jedinice lokalne samouprave svjesne važnosti rješavanja pitanja gospodarenja otpadom. Apelirat ćemo da se povećaju postotci odvajanja otpada u jedinicama lokalne samouprave. To je nužno i zbog toga što Centar za gospodarenje otpadom neće moći primiti više otpada na obradu od onoga koliki je njegov kapacitet, a to je oko 40 posto ukupnog otpada,“ napomenuo je Dobroslavić.

Sastanku je nazočio i načelnik Općine Mljet Đivo Market koji se također obratio medijima.

„Plan razvoja naše županije do 2027. godine je jako bitan kako za Županiju, tako i za Općinu Mljet. Mi smo otok koji na 30 posto svog teritorija ima zaštićeno područje – nacionalni park. Kao takvi smo posebno zainteresirani za pitanje zaštite okoliša, posebno za zbrinjavanje otpada. Mislimo na to da zadržimo mlade na otoku, podržimo investiranje u turizam, a da na niti jedan način ne oštetimo prirodu. Uz Općinu Lastovo, jedina smo općina koja ne ide graniči ni s jednom drugom jedinicom lokalne samouprave, stoga nam je Županija izuzetno važna,“ kazao je Market naglasivši pri tom važnost dobre povezanosti, posebno brodskim linijama, ali i vodoopskrbe.

„Dobili smo vodu na jednom dijelu naše općine, ali i dalje nas jedan veliki posao čeka. Također, sad smo dobro povezani, ali težimo još boljem povezivanju, baš kao i svaki otok. Na svaki način tražimo i da nas država podrži kroz poticajnu stanogradnju, po mogućnosti dodjelom građevinske parcele ljudima koji bi željeli ostati živjeti na otoku. Moramo biti svjesni kako je 1100 ljudi na 100 kvadratnih kilometara je zaista malo,“ dodao je.