Neobrađeno i zapušteno Konavosko polje pravi je primjer poljoprivrednog potencijala, ali i gordijskog čvora koji su isprepleli složeni pravni procesi. Da bi se pokrenule aktivnosti o povećanju proizvodnje hrane, o čemu se pojačano govori nakon izbijanja pandemije  koronavirusa, invazije na Ukrajinu i visoke inflacije, nužno je učiniti niz preduvjeta koji bi omogućili racionalnije korištenje postojećeg zemljišta. A upravo ono je neiskorišteni potencijal koji vapi za stavljanjem u funkciju. 

Zapravo komasacija nije neka nova mjera. Poljoprivrednici su se oduvijek bavili uređenjem zemljišta u smislu grupiranja posjeda i racionaliziranja s ciljem povećanja proizvodnje. Za sad je Općina Konavle u cijeloj Hrvatskoj najviše napravila u pripremi komasacije.  Konavosko polje je specifično jer područje koje je predmet procesa komasacije ima 460 hektara i preko tisuću i pol vlasnika i suvlasnika, od kojih neki imaju tek po dva, tri metra kvadratna. Za početak plan Općine je odvojiti zemljište koje bi se moglo okrupniti te napraviti detekcija i popis čestica u okviru takozvane komasacijske gromade. Kažu kako je Konavosko polje poput tigrove kože. Taj pojam zapravo najbolje opisuje svojevrsnu 'prošaranost' državnog i privatnog što će jasno zahtijevati uvođenje reda u smislu postavljanja granica pri okrupnjavanju parcela.

PREKO TISUĆU SUVLASNIKA

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić objašnjava kako se prije diobe mora učiniti dosta toga. Naime, radi se na geodetskom snimanju polja, rješavanju imovinsko-pravnih odnosa i melioracijskom uređenju za što su zadužene Hrvatske vode koje su izradile predinvesticijsku studiju. 

- Teško je govoriti kada će sve to biti završeno jer tu je preko tisuću suvlasnika, ali sigurno smo na dobrom putu. Imamo podršku Ministarstva i Županije, svi putevi će biti uknjiženi na Općinu, vodotokovi na državu, a svaki vlasnik i suvlasnik zemlje u Konavoskom polju dobit će svoj dio 'na čisto'. Tu ne bi trebalo biti problema. Kada se govori o bonitetu vrijednosti zemljišta, zastupam stranu da bi privatnici trebali dobiti bolje parcele. Neće biti lako pregovarati s tisuću i nešto vlasnika, ali ovo je posao koji traži energiju, volju, znanje i suglasje. Nadam se kako ćemo u tome uspjeti – govori načelnik Lasić.

Istaknuo je kako ovaj proces ima veliku važnost za Konavle jer svatko pita zašto se Konavosko polje ne obrađuje.

- Kad napravimo tu diobu onda ćemo stvoriti pretpostavke da se polje konačno počne obrađivati. Iako, moram priznati, možda će se netko naljutiti zbog ovog, ali pomalo sam skeptičan jer nisam siguran koliki je naš potencijal da ga obrađujemo. Jedan moj prijatelj je dobro zapazio kad je rekao kako je svatko govorio o Konavoskom polju za vrijeme korone, a kad je ona prestala svi su se vratili na poslove u turizmu. Zbog toga nisam siguran koliki je naš radni potencijal u toj priči. No, na Općini je da stvori pretpostavke jer ipak ima mladih ljudi koji bi se bavili poljoprivredom – pojašnjava Lasić.

Budući da ne očekuje stotine zainteresiranih, načelnik dodaje kako bi bio zadovoljan ako bi se aktivirala tri do četiri vrijedna poljoprivrednika koji bi zakupili veći dio Konavoskog polja.

- Općina bi tako učinila korist ne samo ljudima koji se bave tim poslom nego i cijeloj zajednici. Upravo to nam je i cilj. Ne treba gledati subjektivno, nego u kontekstu dobrobiti za Konavle, a to je obrađivanje zemljišta. Desetljećima se govori kako je sramota što je ono zapušteno. Čudan smo mi svijet… Kukamo i vičemo, a kad dođe do rješenja onda tek nastane problem – skeptičan je Lasić dodavši kako su potencijali Konavoskog polja različiti. Naime, on smatra, ako se ta zemlja u konačnici ne obradi svakako se može koristiti za nešto drugo, primjerice obnovljive izvore energije i postavljanje solara.

KONAVOSKO POLJE IMA BROJNE MOGUĆNOSTI

 - Niz je mogućnosti koje se mogu koristiti. Svakako je bolje da je Konavosko polje iskorišteno nego da stoji zapušteno i neobrađeno – mišljenja je načelnik Općine Božo Lasić.

Za sad je napravljena pilot analiza na uzorku od 121 hektara na osnovu čega se crpe podaci o ostalom vlasništvu i udjelima u istome. Rezultati su pokazali kako je oko 80 posto površine isključivo ili u mješovitom vlasništvu Republike Hrvatske, a ostalih 20 posto pripada privatnim osobama.

- Koliko je ovaj zadatak kompleksan govore podaci da se na ukupnom području od 460 hektara nalazi preko četiri tisuće čestica koje su državno, privatno ili mješovito vlasništvo. Na ovom području od 121 hektar pilot analiza je pokazala kako je 800 različitih vlasnika nad česticama. To je jedan gordijski čvor koji treba rasplesti. Posao je kompleksan, potrebno je mnogo energije, truda i rada, a mi činimo sve da to ide najbrže moguće – kazao je pročelnik Upravnog odjela za ruralni razvoj, gospodarstvo i EU fondove Perica Pušić.

Kompleksan posao predstavlja i Predinvesticijska studija melioracijskog uređenja Konavoskog polja u sklopu koje je rađeno nekoliko varijanti navodnjavanja. Pušić je pojasnio kako je riječ o optimalnoj i modernoj opciji koja uključuje akumulaciju i distribuciju vode uz pomoć crpnih stanica. Investicija bi koštala, dodao je pročelnik, preko stotinu milijuna kuna, a sredstva bi se osigurala kroz EU fondove.

- Zbog toga je važno napraviti sve potrebne predradnje i temeljito ih osmisliti, realizirati projektnu dokumentaciju i ishodovati sve dozvole za realizaciju tog projekta – istaknuo je općinski pročelnik Perica Pušić. 

O detaljima melioracijske studije je govorio i županijski pročelnik Upravnog odjela za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku Ivo Klaić. 

POVIJESNI TRENUTAK ZA KONAVLE

- Ovaj dokument je važno imati u ovoj fazi kako se ne bi dogodilo da proces komasacije završi pa da zemljište tek onda ‘siječemo’ putevima i odvodnim kanalima. Ideja je da zemljište privatnih vlasnika ne ostane okrnjeno, a da svi putevi, kanali i jezera idu na područje državnog zemljišta – pojasnio je Klaić. On smatra kako se uzroci nesređenog stanja u Konavoskom polju nalaze u prošlosti.

- Ono je uvijek predstavljalo primjer oduzetog zemljišta, nezavršenih procesa povrata pa samim time i zapuštenosti koja je svakome bila vidljiva i u prolazu. Smatramo kako se ovaj proces doista može završiti, a na nama je da upoznamo javnost o detaljima jer bez sudjelovanja javnost i transparentnosti postupak se neće završiti. Želja nam je da na pravičan i otvoren način to stavimo u funkciju. Vjerujemo kako imamo veliku odgovornost u ovom povijesnom trenutku – kazao je županijski pročelnik.

Klaić smatra kako bi do konca ove godine mogla biti spremna zemljišno-knjižna analiza, komasacijska gromada, a onda bi i formalno počela komasacija. 

Konavoski vinar iz Popovića Pero Zore pita se gdje je ‘zapelo’ s Konavoskim poljem.

- Obećavaju svake godine kako bi to moglo ‘dogodine’, međutim čini mi se kako se nije ništa konkretno pokrenulo. Mi imamo vinograd tik do državnog zemljišta i zainteresirani smo za zakup kada bi se izvršila komasacija. Kažu kako ima dosta parcela koje su u suvlasništvu, obećali su napraviti cestu, dati ljudima što im pripada, a ostalo da postane državno i da ide u najam. Vjerojatno bi bilo još zainteresiranih, no to sporo ide - mišljenja je Pero Zore koji smatra kako je ideja o okrupnjavaju zemljišta jako dobra.

- Konavosko polje ima veliki potencijal i budućnost jer je to dobra zemlja na kojoj se ne mora nužno baviti samo vinogradarstvom, tu može uspijevati i povrće poput pomadora, balančana, paprika i drugih kultura. Tako bi se razvijala prehrambena industrija i potaknula ulaganja, kada bi se nešto pokrenulo jer ta zemlja praktički propada - zaključio je za Dubrovački dnevnik konavoski vinar Pero Zore.

*Članak je objavljen u tiskanom izdanju Dubrovački dnevnik