Zamjenik župana Davorko Obuljen uvodno se obratio prisutnima i zahvalio im što su se pojavili u tako velikom broju obzirom kako se u vijećnici tražilo mjesto više.

'Imali smo rasprave u Metkoviću i Korčuli, bile su dosta bučne,' kazao je.

Pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju Nikolina Kraljević kazala je nekoliko riječi.

'DNŽ je započela postupak izrade 2014. godine donošenjem odluke. Zbog stupanja na snagu pravomoćnosti presude Visokog upravnog suda RH, nastala je potreba da se odluka uskladi s pranvim posljedicama te odluke upranvog suda. 10. siječnja je odluka upućena na javnu raspravu,' rečeno je. 

Prostorni plan

Ravnateljica Marina Oreb predstavila je dokument.

'Neki od osnovnih ciljeva su stvaranje preduvjeta za razvoj turizma, razvoj drugih djelatnosti, povezivanje Županije s ostalim dijelom RH, s naglaskom na cestovni promet, osiguravanje integralnog pristupa krajoliku,' kazala je uvodno te dodala kako je pristigao 151 zahtjev, između ostalog od Ministarstva, udruga, građana. Nakon obrade zahtjeva, održane su radionice, radni obilasci terena i radni sastanci te konačno i sastanak sa županom. Najznačajnije studije odnose se na promet (Jadransko – jonska autocesta, brza cesta Osojnik-Dubrovnik-Karasovići, Pelješki most i ostali značajniji projekti), turizam (turističke zone i razvoj turizma u ostatku Županije) i krajobraz (sinegija očuvanja prirode i razvoja gospodarstva).  U svrhu usklađenja s odredbama zakona, izmijenjeni su i usklađeni određeni dijelovi Prostornog plana.

Planirani projekti u cestovnom prometu: Jadransko – jonska autocesta, brza cesta Osojnik-Dubrovnik-Karasovići, brza cesta preko Pelješca, koridor Pelješac – Korčula, most preko Korčulanskog

Planirani projekti u pomorskom sustavu: planirana proširenja luka otvorenih za javni promet, dvije nove luke u Polačištu i Pločama, stalna brzobrodska linija Dubrovnik-(Mljet, Korčula)-Lastovo.

Planirani projekti u zračnom sustavu: aerodromi na vodi u Dubrovniku, Korčuli, Pločama, Ubli, Lumbardi, Vela Luci, Orebiću, premještaj zračne luke Ploče.

Zaštita: povećanje buffer zone svjetske baštine grada Dubrovnika. Zaštićeno je 557 kulturnih dobara od ukupno 4679.

Prirodni i kulturni krajolici: 4 122 kulturna dobra nisu zaštićena zakonom, samo su evidentirana pa se predlaže njihova zaštita.

Strateška procjena utjecaja na okoliš

Izrađivač plana je Zavod za postorno uređenje DNŽ, a nositelj Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju DNŽ.

'Svrha studije je da se u što ranijoj fazi izbjegnu konflikti. Nije se provodio postupak prethodne ocjene jer je nadležno Ministarstvo tako odlučilo. Odluka o sadržaju strateške studije je donesena u ožujku 2015. godine, a ocjena cjelovitosti i stručne utemeljenosti je donesena krajem godine te je ocijenjeno da je studija cjelovita,' kazali su izrađivači Plana.

Najznačajniji utjecaji mogu se očekivati na izdvojenim vrijednim područjim krajobraza, a na njih bi mogla utjecati velika linijska infrastruktura (brza cesta, željeznička pruga), ugostiteljsko- turističke zone, golf igrališta (Tri sestrice), hidromelioracija, zračna luka i heliodromi, veliki broj planiranih luka nautičkog turizma.

Delta Neretve, dio Pelješca i Korčule, okolica Dubrovnika i područje Konavoskog polja su označeni kao najosjetljivija područja.

Pitanja:

Nikola Knežić (načelnik Općine Dubrovačko primorje) uputio je pitanje izrađivačima studije: 'Mi smo u Općini, nakon što smo dobro proučili sažetak, ostali neugodno iznenađeni. Ljudi nisu dovoljno dobro prošli po terenu i nisu nas kontaktirali po tom pitanju. Strateška studija kaže izmjestiti ili ukinuti golf igralište na području Sestrica u pojasu Stonskog kanala. 2010. godine smo imali golf teren na Lisačkim rudinama pa nam je rečeno da izradimo studiju za prebacivanje te lokalcije, i dokazano je da to može biti na Sestricama. Pa se izmijenio Prostorni plan Županije, pa Općine i sad dolazimo da zaključka da se to tamo ne može nalaziti. Isto vrijedi i za turističku zonu Planikovac. Idem prema kraju, pa mi zvuči sve luđe. Nakon izgrađene naučitke marine u Slanome, sad se u studiji kaže da je treba ograničiti. Kome smo je onda gradili? 1982. je Malostonski zaljev proglašen rezervatom, a broj stanovnika se smanjio za preko 50 posto. Proglašava se buffer zona sve do područja Olipa, tražite da se umjesto plastičnih bova stavljaju drvene, možda je najbolje da nam date narodnu nošnju i kažete da smo rezervat ljudi pa da živimo od slikavanja s turistima. Ne možemo poljoprivredu, ne možemo ništa drugo, a što možemo?'

Odgovor: 'Ne možemo sve u trenutku sagledati, zato se i ističe konzultacijski proces. Smatramo sve vaše primjedbe vrlo korisnima. Po pitanju golfa u Stonskom zaljevu, radi se o tome da je došlo do promjene s obzirom na sve prethodne analize jer se preklapa sa šumskim zemljištem pa smo tu prepoznali potrebu za zaštitom Stonskog kanala. Ne mora se izmjestiti ako se ne treba, no mi smo to prepoznali kao rizik za Ston i solanu. No, treba napraviti neka hidrogeološka istraživanja. Mjere koje su predložene nisu rezultat rješenja Studije, nego i rezultat mišljenja koje smo dobili od savjetodavno-stručnog povjerenstva. Što se tiče turističke zone Planikovac, prepoznali smo da na tom dijelu Malostonskog zaljeva u cilju zaštite školjkarstva, treba smanjiti planirani kapacitet, obzirom da su s druge strane planirane dvije turističke zone kapaciteta 550 ležaja, a za koje je proveden postupak strateške procjene prije koju godinu, i određeno je da te dvije zone neće donijeti do značajnog utjecaja. No, kapacitet od 900 i nešto ležajeva može dovesti do utjecaja.'

Nevenka Đirlić Grošeta (GI Pravo na zavičaj): 'Kakve će negativne utjecaje imati na Tri sestrice, Lisačke rudine i općenito na Malostonski zaljev izgradnja Centra za gospodarenje otpadom u Lučinom razdolju? Županijski centar za otpad se predviđa smjestiti 1200 metara od granice prema BiH što prema konvencijama ne može ići, a stručnjaci kažu da bi centar mogao ugroziti Malostonski zaljev'.  

Odgovor: 'Što se tiče Centra za gospodarenje otpadom, provodene je postupak detaljne procjene utjecaja na okoliš. Na strateškoj razini se on nije analizirao, ali ako treba sagledat ćemo i taj dio. Kroz postupak procjene utjecaja na okoliš, vjerojatno su poznati svi detalji projekta koji nisu poznati na strateškoj razini'.

Emil Željko Polović: 'Moramo reći kakav promet za sljedećih 50 godina želimo. Nije ovdje nikad bila neka rasprava o tramvaju, vizija o tome što će se događati u prometu sljedećih 50 godina. Hrvatske ceste su dale da plovni put ide u sredini kanala ispod Pelješkog mosta. Nema nikakve potrebe da tuda bude kanal, dolje je ogromna dubina. Visina mosta se može smanjiti, brže će se izgraditi, bit će jeftinije i bolje'. Martinović - Vuković je odgovorila kako tema rasprave nisu projekti.

Svjetlana Jelavić Dean (Društvo arhitekata Dubrovnika): 'Pohvalila bih Zavod za prostorno uređenje zbog izrade studija. Po pitanju golfa, jasno mi je zašto ste naveli da su dvije lokacije, u Konavlima i na Tri sestrice problematične, ali zanimljivo je po kojim kriterijima ste procijenili da Srđ ne zaslužuje zaštitu te vrste? Što se tiče Centra za gospodaranje otpadom u Lučinom razdolju, što će se sve raditi na tom odlagalištu, hoće li se deponirati, odvoziti i hoće li tu biti odlagan mulj iz pročistača za vodu?'

Odgovor: 'Pitanje Srđa nije naglašeno vezano uz ekološku mrežu te je prepoznat kroz krajobraz i buffer zona kulturne zaštite. Europska komisija je donijela preporuke i mi smo na osnovu njihove skice donijeli prijedlog buffer zone. Sve što su oni predložili, mi smo prenijeli. Županija nije protiv golfa. Što se tiče odlagališta otpada, nismo to obrađivali, ne ulazimo u detalje što i kako, to je razina studije utjecaja na okoliš.'

Mato Ledinić: 'Bio sam isprovociran čitavim događanjima i ne bih sebi oprostio da ne iznesem neke istine. Vi ste planirali potiho izbaciti školjke iz Malostonskog zaljeva. Ispada da ljudi koji su to planirali nemaju pojma što su školjke, jer školjka je zapravo ono što čuva prirodu, ona je filter. U prirodi školjka čisti vodu, more. Ona je poželjna. Predlaže se da konstrukcije infrastrukture nisu prihvatljive, priča se o drvu, o plastici, što je očito besmisleno. Nadalje, uvala Prapratno je u stopostotonom privatnom vlasništvu. Ponikve su jedino mjesto na cijelom Jadranu koje nema svoj izlazak na more. Ovaj plan predviđa turističku gradnju, ali ne može se svatko baviti turizmom. U Prapratnom je ogroman nered, to je urbana džungla i svatko radi što ga volja, posebno u kampu.'

Odgovor: 'Što se tiče načina uzgoja školjaka, mislimo da je stav Županije jasan. Nismo protiv marikulture, jedini je problem riba. Instalacije su u redu, ali je riječ o naputcima Ministarstva. Što se tiče tradicionlanog načina postavljanja instalacija, to je samo prijedlog.'