Sud je utvrdio da je studija utjecaj na okoliš, na kojoj se temeljilo rješenje, bila stručno neutemeljena te da je VE, čije su turbine trebale biti visoke i do 155 metara, planirana na području očuvanja značajnih za zaštitu ptica.  

Studiju je izradila ovlaštena tvrtka APO iz sastava HEP grupe, koja je lani izbrisana iz sudskog registra i pripojena HEP-u. Iako su se pojavila nagađanja da se time žele izbjeći moguće tužbe zbog loše obavljenog posla, u HEP-u nam je rečeno da je "tvrtka APO prestala s djelovanjem zbog velike tržišne konkurencije i činjenice da kao povezano društvo prema zakonu ne može raditi studije utjecaja na okoliš za HEP", piše Poslovni Dnevnik. 

Investitor u VE Bila Ploča trebala je biti njemačka kompanija WPD AG, koja je u RH već sagradila tri vjetroelektrane i upravo gradi četvrtu. "Razvoj projekta počeli smo još 2000. jer je lokacija Bila Ploča u prostornom planu predviđena za vjetroelektranu. U proteklih gotovo 16 godina s nama su se poigravali na sve moguće načine. Nema tog projekta koji može izdržati stalne promjene pravila igre", požalio se Željko Samardžić, direktor tvrtke WPD Enersys. "Od početka slijedimo zakonske okvire kako bismo projekt realizirali, potrošili smo puno novca i živaca. Tako smo 2004. naručili ornitološku studiju od najmeritornije institucije, Zavoda za ornitologiju HAZU", prisjeća se Samardžić, koji tužbe ekologa naziva "reketarenjem".

Na pitanje kako je moguće da neki projekt tako otvoreno krši Zakon o otocima, koji ne dopušta vjetroelektranu na Pelješcu, Samardžić kaže: "Taj je zakon, barem s aspekta vjetroelektrana, jedna od najglupljih stvari koja je ozakonjena u Hrvatskoj!". Osim što je prekršen zakon, najava gradnje VE uzbunila je i lokalne vlasti u Orebiću, no one su bile nemoćne jer sve projekte koje Županija uvrsti u svoj plan općina mora uskladiti s planom više razine. Svoje viđenje slučaja u kojem su spriječili investitora Poslovnom dnevniku dao je i Krešimir Mikulić, izvršni direktor udruge BIOM. "Investitori najčešće pikiraju područje koje im se čini dobro za vjetroenergiju, a zatim izlobiraju izmjene prostornog plana nižeg reda na razini općine.

Drugi scenarij je da se prostorno planiranje na razini županije napravi bez prethodne strateške procjene utjecaja na okoliš. Neupućeni donositelji odluka zaokruže napamet neka područja za razvoj VE, a temeljem toga pojavi se investitor koji počinje s ulaganjima: istražuje vjetropotencijal, naruči studiju utjecaja na okoliš. Kad na samom kraju, nakon što su već uložili nekoliko stotina tisuću kuna, shvate da je područje neadekvatno, ne žele udustati od zahvata, nego ga silom proguraju kroz proceduru, nažalost uz odobravanje državnih institucija", kaže Mikulić za Poslovnik dnevnik.

Nadležni iz Dubrovačko-neretvanske županije poručili su da je "Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije usklađen sa zakonskom regulativom iz područja  prostornog uređenja prema kojoj poluotok Pelješac nije uvršten među otoke", rekla je pročelnica za prostorno uređenje i gradnju Nikolina Kraljević.