Polovica projekta

- Sve je počelo s poslom koji sam pokušao napraviti s IGH. Prema našem dogovoru, IGH je bio vlasnik 15 posto projekta Tri sestrice. Kako bismo očistili projekt, odlučili smo da IGH taj omjer proda nama, a zauzvrat dobiva polovicu turističkog projekta na Šolti. Također, IGH se obvezao preuzeti šest milijuna eura kreditnih obveza pri Erste banci, a za to bi dobili drugu polovicu projekta. Nekoliko mjeseci rješavali smo probleme vezane uz zemljišne knjige i došli smo u fazu gdje su nas samo dan-dva dijelila od transakcije. Tada je na naslovnici lista Business.hr sve izišlo. Netko je odao bankarsku tajnu i novinarima ispričao sve o našim odnosima. S obzirom na to da je IGH tada bio na burzi i trebao je prolongirati svoje druge kredite, njima je objavljivanje tih informacija stvorilo velike probleme na burzi i kod drugih banaka. Stoga su se oni momentalno povukli iz već dogovorenog posla – počinje priču Vicenco Blagaić, vlasnik više hrvatskih tvrtki poput Kronus marine, Dubrovačkog bisera, Profectus Eca i Profectus grupe.

Nerealizirani posao s IGH postao je glavni teret na Blagaićevu vratu. Cilj operacije bio je da se njegove tvrtke oslobode kredita za projekt na Šolti te povećaju svoj kreditni rejting. Kako se to nije dogodilo, čitav projekt resorta kod Dubrovnika tada je usporen.

- Počeo sam istragu. Pretpostavljao sam što se dogodilo, no nisam imao dokaze. Naposljetku sam dobio izlist poziva s mobitela novinara iz kojeg se jasno vidjelo s kime je i kada kontaktirao. Bilo je jasno da je podatke dobio od zaposlenika banke koji je to radio po nalogu šefova. Tada su tužitelji i policija pokrenuli istragu. Ironično, banka u početku nije htjela sudjelovati u istrazi jer je “štitila bankarsku tajnu” i nije htjela davati informacije o poslovima kako bi mene, navodno, štitila. Stvari su se počele odvijati nevjerojatnim tokom – kaže Blagaić. Već 18. studenoga 2013. tužiteljstvo je podiglo optužnicu protiv Erste banke zbog kaznenog djela iz članka 262. Kaznenog zakona. Po optužnici, banku se tereti da je od ožujka do srpnja 2010. interni akt banke s izvješćem o financijskom stanju trgovačkih društava iz grupacije Profectus grupa pod naslovom „Trenutno stanje grupacije Profectus 05/2010“, predala neovlaštenoj osobi izvan banke. Cilj svega, smatraju tužitelji, bio je da se podaci objave u tisku, što se i dogodilo 12. srpnja 2010. kad su objavljeni podaci o kreditnoj zaduženosti Profectusa, kao i podaci o s njime povezanim društvima. Objavljeni podaci, kaže Blagaić, predstavljali su bankarsku tajnu, piše Jutarnji.hr