Ovog proljeća na ljetno računanje vremena prelazimo u noći sa subote na nedjelju 26. ožujka, kada će se satovi pomaknuti s 2 na 3 sata ujutro.

Iako će taj vikend biti nešto naporniji no ostali, jer će nedjelja imati samo 23 sata, možemo se unaprijed veseliti kraju listopada kada ćemo taj sat 'dobiti natrag' i moći dulje spavati bez gubljenja vremena. No zašto se uopće mijenja ljetno i zimsko vrijeme pojasnio je Fenix magazin.

Jedan od većih razloga za uvođenje ljetnog računanja vremena 1980. godine donijela je naftna kriza 70-ih godina prošloga stoljeća, kada je bilo nužno uštediti električnu energiju. Time se željelo bolje iskoristiti dnevno svijetlo, no niti danas nije jasno je li računica dala rezultate tijekom više od 40 godina koliko se koristi.

Stručnjaci ističu kako su uštede koje donosi promjena računanja vremena 'u najboljem slučaju minimalne'. 

Kada se prvi puta počelo primjenjivati, zimsko računanje vremena počinjalo je posljednje nedjelje u rujnu, a završavalo posljednje nedjelje u ožujku. Direktivom EU iz 1996. godine, početak zimskog računanja vremena pomaknut je na kraj listopada.

Diljem svijeta već nekoliko godina postoje pokreti kojima je cilj ukinuti ljetno i zimsko računanje vremena, a čini se kako bi uskoro mogli taj cilj i postići. 2018. godine u EU je provedeno istraživanje na 4,6 milijuna ljudi, od kojih je 84 posto bilo za ukidanje promjene vremena. 

Zemlje EU tada su odlučile da će 2021. prestati s ovom praksom, no do toga nije došlo jer se zemlje nisu uspjele dogovoriti hoće li zimsko ili ljetno računanje vremena postati standard. Ako ne postignu dogovor, postoji rizik od neujednačenih vremenskih zona, što bi znatno zakompliciralo internacionalne odnose. Zbog toga će vjerojatno proći još neko vrijeme prije nego se promjena vremena ukine.

Ili drugačije rečeno: “Vrijeme definitivno prolazi sporo, kada je u pitanju računanje vremena”, kako je početkom listopada 2021. situaciju opisao Eric Mamer, glasnogovornik predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.