Uskrs – središnji blagdan kršćanstva i poruka pobjede života nad smrću
Katolici u cijelom svijetu slave Uskrs, najstariji i najveći kršćanski blagdan kojim se obilježava nedjelja Kristova uskrsnuća i njegova pobjeda nad smrću i grijehom te je uskrsna poruka, kako je rekao papa Lav XIV. "najradosnija i najpotresnija vijest koja je ikada odjeknula kroz povijest".
Uskrsnuće Isusa Krista središnje je vjerovanje kršćanske vjere. Ono svjedoči da je Bog trećega dana uskrisio Isusa od mrtvih, nakon što je On svojom smrću otkupio grijehe ljudi. Svojim uskrsnućem Krist je pobijedio smrt, a temeljna poruka Uskrsa govori da ljubav nadvladava smrt.
Papa Lav XIV. istaknuo je krajem godine u katehezi „Uskrsnuće Kristovo i izazovi suvremenoga svijeta“ kako je uskrsna poruka „najradosnija i ujedno najpotresnija vijest koja je ikada odjeknula kroz povijest“. Prema njegovim riječima, to je Evanđelje u pravom smislu riječi – svjedočanstvo pobjede ljubavi nad grijehom i života nad smrću. Upravo zato ta poruka može odgovoriti na čovjekovu duboku čežnju za smislom koja često opterećuje njegov um i srce.
Slično je poručio i sveti Ivan Pavao II., rekavši: „Ne prepuštaj se očaju! Mi smo ljudi Uskrsa i Aleluja je naša pjesma.“
Proslavi Uskrsa prethodili su dani Velikoga tjedna. Na Veliki četvrtak Crkva se prisjeća Isusove posljednje večere s učenicima. Veliki petak posvećen je spomenu na Isusovu muku i smrt na križu; toga se dana ne slave mise, nego se obilježava Muka Gospodnja. Velika subota dan je Kristova počinka u grobu i drugi dan vazmenoga trodnevlja, a u večernjim satima započinje vazmeno bdijenje.
Sam blagdan Kristova uskrsnuća slavi se svečanim misnim slavljima, koja u većim gradovima predvode nadbiskupi i biskupi.
Uskrsu prethodi četrdesetodnevno razdoblje korizme, vrijeme pokore, molitve i duhovne obnove. Tijekom korizme vjernici se odriču određenih navika i disciplinom u jelu, piću i svakodnevnom životu nastoje pročistiti tijelo i duh, olakšati savjest i osloboditi se tereta negativnih emocija.
Zato Uskrs, na kraju korizmenoga vremena, ne predstavlja samo slavlje Kristova uskrsnuća i nade, nego i simbol novoga početka – proljeća vlastitoga života, zdravlja, humanosti i plemenitosti.
Blagdan Uskrsa ne slavi se svake godine na isti datum. Određuje se kao prva nedjelja nakon prvoga proljetnog punog mjeseca. Budući da se taj pun mjesec može pojaviti između 22. ožujka i 25. travnja, Uskrs se uvijek slavi unutar toga vremenskog razdoblja.