Izvještavaju o tome kako se u Hrvatskom saboru žučno raspravljalo o knjizi prof. dr Zlate Bojović "Povijest dubrovačke književnosti", u izdanju "Srpske književne zadruge", u kojoj se, kako je rečeno, dubrovačka književnost i njeni pisci Držić, Gundulić i ostali, proglašavaju srpskima.

'Prošlog tjedna, zastupnik Frano Matušić zatražio je od premijera Zorana Milanovića da se izjasni je li pročitao ovo djelo i je li na sjednici Vlade reagirao povodom "imperijalističkih težnji srpske znanstvenice". Snimci iz Hrvatskog sabora, uz izjave hrvatskih znanstvenika, emitirani su u emisiji "Pola ure kulture" na Prvom programu Hrvatske radio-televizije.

Povjesničar književnosti, novinar, dugogodišnji predsjednik Hrvatskog PEN-a Slobodan Prosperov Novak etiketirao je ovu knjigu kao smiješnu i vrlo opasnu, zato što se, kako je rekao, "pojavljuje kao iredentistički, imperijalistički pokušaj uzimanja ne samo tuđe baštine, već i tuđeg teritorija" .

U spomenutoj emisiji HRT-a je, također je istaknuto kako je ova knjiga profesorice Bojović "u Srbiji dobila prvorazredni ne samo kulturni, već i politički tretman, s obzirom da je predstavljena u središnjem Dnevniku,' piše Politika online. 

Međutim, izdavač "Srpski književna zadruga", u okviru svojih redovitih susreta s novinarima još nije predstavila ovo djelo.

Inače, Novak je krajem prošle godine na Sajmu knjiga "Interliber" u Zagrebu, povodom izabranih djela Iva Andrića, u izdanju "Školske knjige" i u vezi s "Leksikonom svjetske književnosti", istog izdavača, izjavio da se Ivo Andrić tretira kao srpski, hrvatski i kao bosanski pisac.

- To može biti zanimljivo za nekog stranca, ali u Hrvatskoj nije potrebna kanonizacija tog pisca, jer za nekoga tko ovdje živi on može biti samo hrvatski pisac i dokaz toga da je moguće da jedan hrvatski pisac piše na srpski - objasnio je Novak.

Hrvatski premijer Zoran Milanović odgovorio je u Saboru da nacionalna svijest podrazumijeva i svijest o sebi. Milanović je zatim dodao:

- Ako će me svaka bezvezarija, koju je objavio nekakav polupismeni provokator tjerati da u Vladi Republike Hrvatske o tome govorim, onda smo mi slabi u svojoj vjeri o tome tko smo i što smo. Džore Držić i Šiško Menčetić u 15. stoljeću pisali su na čakavštini, e pa to je samo hrvatsko!

Hrvatski povjesničar Ivo Banac je u emisiji "Pola ure kulture", rekao da Zlati Bojović ne priliče ovakve kvalifikacije.

- Ona je cijenjena autorica, a što se tiče dubrovačke književnosti, o toj oblasti napisala je više od šest knjiga. Nije dobro tako uvaženu osobu tretirati kao šibicara - prokomentirao je Banac. On je osporio premijeru Milanoviću razumijevanje problema čakavštine, jer kako je kazao, tako pada u zamku iste ideologije koju predstavlja profesorica Bojović.

- U Beogradu tvrde da je samo čakavština hrvatska. Prema tome Hrvatskoj pripada dio Istre, jedan dio priobalja i dio jadranskih otoka. Što je jasna teritorijalna pretenzija. Na dijelu je nešto izuzetno opasno u postjugoslovenskom obliku, nastojanje da se štokavsko narječje, kao što je bio slučaj kod nekih teoretičara u 19. stoljeću, prikaže kao isključivo srpsko. Desetog prosinca u Novom Sadu održan je okrugli stol povodom šezdeset godina Novosadskog dogovora. Jedan od zaključaka, važan za ovu raspravu, govori o tome da se srpska filologija i politika moraju držati načela srpskog filološkog programa - srpski jezični i kulturni prostor jeste nedjeljiv, iz čega proizlazi da sva štokavska književnost pripada srpskom jeziku. Po teorijama koje dolaze iz Beograda mi sada razgovaramo na srpskom jeziku - rekao je Ivo Banac.

U tekstu autor podjseća na to da je hrvatska javnost, također, u dnevno-političke svrhe žestoko reagirala povodom knjige Zlate Bojović "Antologija poezije Dubrovnika i Boke Kotorske", iz edicije "Deset vekova srpske književnosti" Izdavačkog centra Matice srpske iz Novog Sada, u kojem su spomenuti dubrovački pisci navodno, također, uvršteni u srpsku književnost.

Akademik Miro Vuksanović je  rekao da samo želi podsjetiti na to da su dubrovački i bokokotorski pisci u ovu ediciju uvršteni na temelju njihove dvojne pripadnosti - srpskoj i hrvatskoj književnosti.

Cijeli tekst pročitajte OVDJE.