Najizgledniji talijanski kandidat je kardinal Angelo Scola kojeg katolički novinari često nazivaju princem katoličanstva. Scoula ima 71 godinu, a kardinal je od 2003. godine. Konzervativan je, a bio je iznimno blizak papi Ivanu Pavlu II, ali i Benediktu. Tijekom 2010. godine, novinarske prozivke za pedofiliju na račun Crkve nazvao je „nepravednim ponižavanjem“. Još jedan talijanski kandidat je sedamdesetogodišnji Gianfranco Ravasi, a prošlih pet godina bio je vatikanski Ministar kulture. Također je objavljivao vjerske studije putem najpoznatijih medija, a stručnjaci ga smatraju demokratičnim i umjerenim.

I Brazil ima svoja dva kandidata, a to su Odilo Scherer i Joao Braz de Aviz. Kardinal Scherer ima 63 godine i najizgledniji je latinoamerički kandidat. Kao njegovu prednost stručnjaci navode to što bi mogao biti poveznica između europskog i latinoameričkog katoličanstva. De Aviz rođen je kao jedno od osmero djece u svojoj obitelji, a njegovo djelovanje uvelike je obilježio humanitarni rad, osobito onaj koji se odnosi na siromašne u Latinskoj Americi.

Najizgledniji netalijanski kandidat je kardinal Christoper Schoenborn iz Austrije koji je rođen u obitelji s dugom katoličkom tradicijom. Naime, i njegovi preci su obnašali visoke dužnosti unutar Crkve. Postao je kardinal 2008. godine, kad je ostavio dojam izrazito konzervativnog dužnosnika, da bi 2010. godine izazvao brojne kotroverze mišljenjem kako bi se trebale uvesti promjene po pitanju svećeničkog celibata.

Kardinal Leonardo Sandri ima 63 godine, rođen je u Argentini, do sada je obnašao dužnosti papinskog diplomata, izaslanika, a upravo je on donio obavijest o smrti pape Ivana Pavla II. Peter Turkson iz Ghane jedini je afrički kandidat. Bio je blizak obojici posljednjih Papa, ali i predvodnik Vatikanskog koncila pravde i mira, koji je održan 2011. godine, a stručnjaci ga vide kao umjerenog, demokratičnog kandidata.

Pedesetpetogodišnji Luis Tagle s Filipina ujedno je i najmlađi kandidat, a u javnosti je prepoznat kao „kardinal od naroda“ zbog svoje susretljivosti i pristupačnosti. Često je pomagao ljudima na ulici, a ima i svoj Facebook profil.

Kandidati Sjeverne Amerike su Timothy Doland iz SAD-a i Marc Ouellet iz Kanade. Doland se opisuje kao ljubazan, srdačan i susretljiv čovjek, ali sa snažnim karakterom i bogatim znanjem. Prednost ovog šezdesetdvogodišnjeg kandidata jest promocija katoličanstva u SAD-u. Ouellet je proveo 10 godina u Kolumbiji i 9 u Kanadi kao rektor i profesor, prije no što je počeo podučavati u Institutu za brak i obitelj otvorenom od strane pape Ivana Pavla II, a bio je i urednik Communia, internacionalnog katoličkog lista.

Međutim, ono što u posljednje vrijeme vrlo često raspiruje maštu javnosti su Nostradamusova proročanstva koja su se, prema mnogima, do sada pokazala najistinitijima. Također je predvidio kako će uskoro na čelo Vatikana doći prvi papa crnac koji će ujedno najaviti i kraj svijeta. Naime, prema proročanstvu, nakon njegova dolaska, čitav svijet će postajati zahvaćen ratom, a „šlag na kraju“ bit će udar kometa ili nuklearne bombe koja će pogoditi Mediteran i izazvati prirodne katastrofe kobne za čovječanstvo. Za sada, jedini izgledni takav kandidat je Peter Turkson iz Ghane. Neki i Obamu povezuju sa spornim crnim papom, budući da je u Nostradamusovo vrijeme Vatikan bio najutjecajnija država, a u novije SAD. Nostradamus je, između ostalog, do sada vrlo precizno prorekao oba svjetska rata, ubojstvo triju Kennedyja te teroristički napad na Blizance.

Građani se pitaju postoji li šansa da slijedeći papa bude Hrvat. Iako će i Hrvatska imati dva svojevrsna predstavnika, Josipa Bozanića i Vinka Puljića. „Šanse za takvo što su male, ali ne i nemoguće“, za Index je izjavio stručnjak za kanonsko pravo Stanislav Vitković koji, kao i većina stručnjaka, smatra kako bi sljedeći papa ipak mogao biti Talijan ili netko iz Južnoameričkih zemalja. Iako nikada nije sa sigurnošću dokazano, Hrvati su imali svog Papu u Vatikanu, a riječ je o Sikstu V koji je postao Papa krajem 16. stoljeća i na toj funkciji se zadržao sve do svoje smrti.