Venezuelu je pogodio jedan od najjačih i najrazornijih potresa u njezinoj novijoj povijesti. Dva snažna podrhtavanja tla dogodila su se u razmaku manjem od jedne minute, izazvavši veliku materijalnu štetu, ljudske žrtve i paniku među stanovništvom.
Prema prvim podacima seizmoloških službi, prvi potres imao je magnitudu 7,2, dok je drugi, još snažniji udar magnitude 7,5, uslijedio samo 39 sekundi kasnije. Epicentri su se nalazili zapadno od glavnog grada Caracasa, na relativno maloj dubini, zbog čega su posljedice bile posebno teške, pišu svjetski mediji.
Proglašeno izvanredno stanje
Prema izvještajima s terena, najveća razaranja zabilježena su u Caracasu i okolnim područjima. Brojne stambene i poslovne zgrade pretrpjele su ozbiljna oštećenja, a pojedini objekti potpuno su se urušili. Oštećene su prometnice, mostovi i dijelovi komunalne infrastrukture, dok su vlasti privremeno obustavile dio zračnog i gradskog prometa kako bi se procijenila sigurnost sustava.
Spasilačke ekipe odmah su upućene na najpogođenija područja u potrazi za preživjelima zatrpanima pod ruševinama. Vlada Venezuele proglasila je izvanredno stanje te mobilizirala vojsku, civilnu zaštitu i hitne službe kako bi pomogle unesrećenima i osigurale osnovne uvjete za stanovništvo.
Prema dosad dostupnim informacijama, poginule su najmanje 32 osobe, dok je više od 700 ljudi ozlijeđeno. Strahuje se da bi broj žrtava mogao rasti jer spasilačke službe još uvijek pregledavaju teško dostupna područja i ruševine srušenih zgrada.
USGS: Moglo bi biti više od 10.000 mrtvih
Tri su osobe poginule nakon što su se dvije zgrade srušile u Baruti, općini u sastavu Caracasa, potvrdio je lokalni gradonačelnik Darwin González. U objavi na društvenoj mreži X, González je naveo da su ostali stanari uspješno spašeni te da se ozlijeđenima trenutno pruža liječnička pomoć.
Službene državne vlasti još uvijek nisu dale čak ni grubu procjenu ukupnog broja poginulih u zemlji, iako raste strah da bi ta brojka mogla biti iznimno visoka. Američki geološki institut (USGS) ranije je objavio dramatične izračune prema kojima, nakon drugog snažnog potresa, postoji 44% šanse da će broj žrtava premašiti 10.000, te čak 30% šanse da će poginuti više od 100.000 ljudi.
Nakon glavnih udara zabilježen je niz naknadnih potresa, a stručnjaci upozoravaju da bi se podrhtavanja tla mogla nastaviti tijekom narednih dana i tjedana. Privremeno su izdana i upozorenja na tsunami za dijelove karipske obale, no ona su kasnije uglavnom povučena nakon dodatnih procjena.
Geolozi ističu kako se sjever Venezuele nalazi na seizmički vrlo aktivnom području, na granici Karipske i Južnoameričke tektonske ploče. Upravo pomicanje tih ploča tijekom povijesti uzrokovalo je niz snažnih potresa, uključujući katastrofalne događaje iz 1812. i 1900. godine.
Iako će potpuni razmjeri štete biti poznati tek nakon završetka spasilačkih operacija i detaljnih procjena na terenu, već sada je jasno da će ovaj potres ostati zabilježen kao jedan od najtežih prirodnih katastrofa koje su pogodile Venezuelu u posljednjih nekoliko generacija.
