Znanstvenici su odavno dokazali da ugroženi nisu samo aktivni pušači, već i njihova okolina, pasivni pušači. Oni također imaju povećane šanse za obolijevanje od plućnih bolesti, tako da ne čudi njihova zabrinutost, kao i svojevrsna ljutnja na pušače.

Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine u svijetu gotovo 6 milijuna ljudi umire od posljedica pušenja. Tek osam posto svjetske populacije živi u zemljama u kojima je dovoljno visok porez na duhanske proizvode.

Zavod za javno zdravstvo objavio je da u Hrvatskoj puši svako treća osoba i to nas svrstava na sam svjetski vrh. Prosječan pušač dnevno konzumira 20 do 30 cigareta. Većina umrlih od raka pluća bili su pušači.

U posljednjih pet godina u Dubrovačko-neretvanskoj županiji godišnje umire 70 osoba zbog raka pluća i bronha.

Jedna trećina bila je u dobi do 64 godine te je u prosjeku svaka umrla osoba izgubila oko 20 godina života.

Politika poskupljivanja tih proizvoda jedan je od alata kojima se nastoji smanjiti broj pušača, razne bolesti i smrt.

Nažalost, oni je uglavnom smatraju vrstom povrede na svoj budžet, a ne poticajem na prestanak te ružne i nezdrave navike. Na propagande o štetnosti duhana zatvaraju oči i traže opravdanja. Rijetko pomognu i savjeti kompetentnih osoba, liječnika. Komentari i negodovanja nepušača, koji nekada zaista i jesu agresivni, kao da izazivaju još veći revolt.

Vrijeme je pokazalo da najlakši način za riješavanje ovisnosti o duhana leži u nama samima. Snaga volje i razumijevanje bližnjih i okoline mogu i te kako pomoći. Najvažnije je odlučiti.

R.K.