Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) izrekao je u studenom 2017. Mladiću kaznu doživotnog zatvora pošto ga je proglasio krivim za najteže ratne zločine tijekom rata u BiH, uključujući i genocid u Srebrenici. Na tu su se presudu žalili tužiteljstvo i obrana, piše Index.

Izricanje presude počelo je u 15 sati, ali može se pratiti od 15:30, s polusatnim zakašnjenjem.

Krenuo je odgođeni prijenos, ali još nije počelo izricanje presude. Kako je rečeno, čeka se da se riješe tehničke poteškoće. 

Kreće izricanje presude. Sutkinja koja se javlja video-linkom se žali na jeku pa je izricanje ponovno zaustavljeno.

Sutkinja pita mladića može li pratiti izricanje. "Mogu", odgovara Mladić.

"Prizivno vijeće će sada pročitati presudu", kaže sutkinja. Prvo će se pročitati ključni naglasci pravomoćne presude. 

Sutkinja kaže da je Mladić bio pripadnik JNA gdje je obavljao razne funkcije te da su ga onda bosanski Srbi odabrali za zapovjednika. 

Optužen je za 11 točaka genocida i zločina protiv čovječnosti nad muslimanima i Hrvatima u Bosni i Hercegovini, kao i za još niz drugih djela.

Sutkinja sada čita dijelove žalbe u kojem je obrana Mladića navela da su mu povrijeđena prava prilikom prvostupanjskog postupka. Kaže kako Mladićeva žalba nije uspjela dokazati većinu navoda o greškama u postupku.

Govori se o postojanju udruženog zločinačkog pohoda prema Bošnjacima i Hrvatima u BiH u kojem je Mladić bio jedan od ključnih faktora, što je bio zaključak prvostupanjskog vijeća. Žalbeno vijeće konstatira da Mladić nije dokazao da je raspravno vijeće pogriješilo u utvrđivanju činjenica u ovom segmentu. Sutkinja Prisca Matimba Nyambe je imala suprotno mišljenje.

"Alternatvno objašnjenje Mladića da je on samo htio ostvariti vojni cilj i da nije sudjelovao u UZP-u nije razuman", rekla je sutkinja.

Sutnkinja navodi kako je raspravno vijeće zaključilo da je UZP postojao i kada je riječ o napadima na Sarajevo. Žalbeno vijeće je, uz jedno suprotno mišljenje, ustanovilo da raspravno vijeće ni ovdje nije pogriješilo. 

Genocid u Srebrenici

Sada sutkinja govori o zaključcima raspravnog vijeća vezanima uz Srebrenicu. Raspravno vijeće je utvrdilo postavljanje UZP-a u Srebrenici te da je Mladić sudjelovao u planu da se počini prisilno preseljenje, genocid i ubojstvo, "Žalbeno vijeće smatra neuvjerljivim Mladićevu tvrdnju da je on želio preseliti muslimane iz humanitarnih razloga. Premještanje je bilo protuzakonito i prisilno. I ovdje je sutkinja Nyambe imala suprotno mišljenje", govori sutkinja. Konstatira kako Mladić nije dokazao da je raspravno vijeće pogriješilo. 

Žalbeno vijeće odbija i Mladićevu tvrdnju da nisu uzeti u obzir dokazi da nije bio u Srebrenici i još neke dokaze da nije odgovoran za Srebrenicu. Navodi se da je Mladić i dalje imao kontrolu te da je redovno vodio razgovore i zapovijedao u Srebrenici. "Njegova žalba pokazuje neslaganje, ali ne i greške raspravnog vijeća", navodi sutkinja. Kaže se da je bio u Potočarima i da je bio na sastancima u hotelu. Odbijaju se i druge podtočke Mladićeve žalbe vezane uz Srebrenicu.

Serge Brammertz, glavni tužitelj MICT-ja, koji je pravni sljednik ugašenog ICTY-ja, rekao je uoči izricanja pravomoćne presude Mladiću kako očekuje da će mu biti potvrđena kazna doživotnog zatvora. "Optimistični smo da smo uspjeli uvjeriti suce Žalbenog vijeća da potvrde izrečenu prvostupanjsku presudu", rekao je Brammertz u ponedjeljak.

Mladić je 2017. proglašen krivim za najteže ratne zločine, uključujući i genocid u Srebrenici, no vijeće ICTY-a je odbacilo optužbe da je odgovoran i za genocid počinjen u još pet općina u BiH 1992. godine, poput Prijedora gdje su snage bosanskih Srba prognale i pobile gotovo cjelokupno hrvatsko i bošnjačko stanovništvo.

Tužiteljstvo je zatražilo da drugostupanjsko vijeće MICT-ja potvrdi i tu točku optužnice, a tome se nadaju i žrtve zločina dok Mladićeva obrana očekuje oslobađajuću presudu ili barem ponavljanje suđenja.

Presudu kojom ICTY i MICT kao njegov pravni sljednik zatvaraju svoj posljednji slučaj izravno povezan s ratom u Bosni i Hercegovini izreći će žalbeno vijeće kojim predsjedava sutkinja Prisca Matimba Nyambe, a ostali su članovi Aminatta Lois Runeni N’gums, Seymour Panton, Elizabeth Ibanda-Nahamya i Mustapha El Baaj.

Mladić kojega su inozemni mediji poput BBC-ja odavno proglasili "krvnikom iz Bosne", izvještavajući kako je on odgovoran za najgore ratne zločine na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, prvostupanjskom je presudom proglašen krivim za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti te za kršenje zakona i običaja ratovanja.

Nakon suđenja koje je potrajalo više od pet godina, tijekom kojega su saslušani iskazi čak 592 svjedoka optužbe i obrane, odbačen je jedino dio optužnice koji ga je teretio za zločin genocida u općinama u kojima su snage pod Mladićevim zapovjedništvom 1992. godine provele masovne etničke progone te pobile ili protjerale najveći dio Hrvata i Bošnjaka.

Sudsko vijeće ICTY-a zaključilo je kako je Mladić zločine zbog kojih je i osuđen počinio sudjelujući u četiri udružena zločinačka pothvata. Prvi je činio sveobuhvatni plan s ciljem da se bosanski Muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo, a drugi je imao za cilj širenje terora među civilnim stanovništvom putem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja. Cilj trećeg udruženog zločinačkog pothvata bilo je eliminiranje bosanskih Muslimana iz Srebrenice, dok je četvrti imao za cilj da se pripadnici mirovnih snaga UN-a uzmu za taoce kako bi se spriječilo da NATO izvede zračne napade na vojne ciljeve bosanskih Srba.

Na prvostupanjsku presudu žalili su se i tužiteljstvo kao i obrana. Tužiteljstvo je tražilo od drugostupanjskog vijeća da Mladića proglasi krivim i za genocid u općinama Foča, Kotor-Varoš, Prijedor, Sanski Most te Vlasenica.

Mladićeva je pak obrana tvrdila kako je prvostupanjsku presudu obilježio niz pravnih i činjeničnih pogreški sudaca koje optužuju da nisu uzeli u obzir olakotne okolnosti pa su tražili da presuda kojom je osuđen na doživotni zatvor bude poništena, a on oslobođen, ili da se suđenje ponovi.